Mika ?piljak
Mika ?piljak
(
Odra
kod
Siska
,
28. studenog
1916.
?
Zagreb
,
18. svibnja
2007.
) bio je
hrvatski
partizan, komunist i politi?ar, a od
15. svibnja
1983.
do
15. svibnja
1984.
predsjednik Predsjedni?tva
SFRJ
.
Rodio se u Bu?inu, prvom selu do Pregrade, par dana prije preseljenja u Odru Sisa?ku, prvom selu do Siska na cesti prema Zagrebu. Otac Dragutin bio radio je na ?eljeznici. Po ?kolovanju je Mika ?piljak bio postolar.
Ve?
1933.
priklju?uje se
radni?kom pokretu
,
1935.
postaje ?lanom
SKOJ
-a, a
1938.
Komunisti?ke partije Jugoslavije
.
Kad je
22. lipnja
1941.
nacisti?ka Njema?ka
napala
Sovjetski Savez
i time raskinula
Pakt Ribbentrop-Molotov
, Mika ?piljak bio je u skupini onih komunista koji su iza?li iz grada, prvo u ?abno, susjedno selo Odri, a potom i u ?umu Brezovicu, gdje su osnovali
Prvi sisa?ki partizanski odred
(vidi:
Dan antifa?isti?ke borbe
). Od svibnja
1942.
bio je
politi?ki komesar
6. banijskog bataljuna, a do kraja
Drugog svjetskog rata
ostaje na va?nim du?nostima u SKOJ-u i KPJ.
Uspon u politici poslijeratne Hrvatske
[
uredi
|
uredi kod
]
Nakon
Drugog svjetskog rata
bio je tajnik
Narodne fronte
za grad
Zagreb
, a od
1949.
do
1950.
bio je i gradona?elnik Zagreba. Od 1945. do
1951.
bio je i sekretar Gradskog komiteta
Komunisti?ke partije Hrvatske
. Veliki utjecaj na ?ivot glavnog grada Hrvatske omogu?io mu je i uspon u politi?koj hijerarhiji u tada?njoj Hrvatskoj, tako da je od 1951. do
1958.
djelovao u Izvr?nom komitetu CK Saveza komunista Hrvatske, a od
1963.
do
1967.
bio predsjednik Izvr?nog vije?a
Sabora
SR Hrvatske
, to jest tada?nje hrvatske vlade. U tom je svojstvu sudjelovao i na pripremama za
Brijunski plenum SKJ
(odr?an
1. srpnja
1966.
), na kojem je politi?ki likvidiran
Aleksandar Rankovi?
.
Na saveznim du?nostima u Beogradu
[
uredi
|
uredi kod
]
Nakon toga odlazi u
Beograd
gdje ?e obavljati niz saveznih du?nosti. Mika ?piljak za taj ?e svoj odlazak iz Hrvatske optu?ivati
Vladimira Bakari?a
, vjeruju?i da ga je ovaj htio odstraniti i smanjiti mu utjecaj. U Beogradu najprije obavlja du?nost predsjednika Saveznog izvr?nog vije?a, to jest savezne vlade. Tu du?nost preuzima
16. svibnja
1967. i na njoj ostaje do
18. svibnja
1969.
1968.
odlazi u posjet u
Vatikan
gdje priprama teren za
Titov
posjet Vatikanu
1971.
, gdje ga je primio papa
Pavao VI.
Kao predsjednik Vije?a naroda
Skup?tine SFRJ
sve?ano je proglasio i potpisao Ustav SFRJ iz
1974.
(
21. velja?e
). Krajem
1970-ih
preuzima utjecajnu du?nost predsjednika Vije?a Saveza sindikata Jugoslavije.
Ja?anje utjecaja u Hrvatskoj
[
uredi
|
uredi kod
]
U vrijeme ekonomske krize u
SFRJ
,
1982.
ulazi u Presjedni?tvo Centralnog komiteta
Saveza komunista Hrvatske
, a ubrzo, nakon smrti Vladimira Bakari?a (
1983.
), ulazi i u Predsjedni?tvo SFRJ. U to je vrijeme i ?lan Savjeta za za?titu ustavnog poretka. Kao predsjednik Predsjedni?tva SFRJ, 1984. u Sarajevu izgovorio je i re?enicu: ?Progla?avam da su
14. zimske olimpijske igre
u
Sarajevu
otvorene!“
Među hrvatskim komunistima bio je jedan od predstavnika tvrđe struje, zajedno sa
Stankom Stoj?evi?em
. Do
1986.
bio je predsjednik Predsjedni?tva CK SKH, kad ga na tom mjestu zamjenjuje upravo Stanko Stoj?evi?. Premda je Bakari? ve? bio mrtav, sukobi među Hrvatskim komunistima nastavili su se između ?piljaka i Stoj?evi?a s jedne strane, te
Stipe ?uvara
i starijih komunista, Bakari?eve struje, koji su ga javno ili potajno podr?avali.
Ubojstvo Stjepana đurekovi?a
[
uredi
|
uredi kod
]
Ime Mike ?piljaka u zadnje vrijeme se ?esto povezuje sa slu?ajem ubojstva hrvatskog emigranta i biv?eg direktora u
INA
-i
Stjepana đurekovi?a
[1]
kojeg je jugoslavenska tajna slu?ba
UDBA
ubila u
Njema?koj
1983.
godine. Za ubojstvo je
2008.
u Njema?koj osuđen SDS-ov suradnik
Krunoslav Prates
na do?ivotni zatvor. Njema?ka tra?i izru?enje,koje je naposljetku i dobila,
Josipa Perkovi?a
zbog istog ubojstva. Dono?enjem Zakona prozvanim
Lex Perkovi?
vlada lijeve koalicije predvođene SDP-om i HNS-om ulazi u sukobe s
Europskom komisijom
te europska povjerenica
Viviane Reding
tvrdi da Hrvatska ?titi pripadnike biv?e komunisti?ke elite.
Svjedoci pred njema?kim pravosuđem optu?uju Miku ?piljka da je naru?io ubojstvo Stjepana đurekovi?a koji je znao za financijske malverzacije njegovog sina Vanje koji je bio direktor u INA-i.
Vinko Sindi?i? na toj audio snimci, na korektnom njema?kom, nedvojbeno tvrdi da je ubojstvo “naru?io” tada?nji visoki partijski du?nosnik Mika ?piljak, kako bi za?titio svoga sina Vanju, također jednog od direktora u Ini, koji je navodno bio umije?an u financijske malverzacije vezano za uvoz nafte. “Vanja je pronevjerio veliki iznos novca, koji je on ubirao po europskim tr?i?tima nafte. đurekovi? je znao za ?piljkove malverzacije pa je bio nezgodan svjedok.” Kako se krug istrage oko Vanje ?piljka stezao, prema Sindi?i?evom iskazu, Mika ?piljak je shvatio da mu Stjepan đurekovi?, koji je sve znao o malverzacijama u Ini, predstavlja najve?u opasnost za sina, ali i posredno za njega jer se vjerojatno ne bi uspio odr?ati na visokoj du?nosti ako bi mu sin zavr?io u zatvoru zbog malverzacija.
[2]
Mika ?piljak odlikovan je ordenom
Narodnog heroja Jugoslavije
.