Nastanak uredi

Sovjetski Savez je do?ao na mjesto Ruskog carstva , ?iji je zadnji monarh, car Nikola II. vladao do 1917. Sovjetski Savez je osnovan u prosincu 1922. kao savez Ruske , Ukrajinske , Bjeloruske i Zakavkaske Sovjetske Socijalisti?ke Republike , na ?ijem ?elu su bile bolj?evi?ke stranke .

Revolucionarna aktivnost u Rusiji po?ela je Dekabristi?kim ustankom godine 1825. Iako je kmetstvo ukinuto 1861. , njegovo je ukidanje postignuto pod uvjetima koji su bili nepovoljni za seljake, i ohrabrili su revolucionare. Parlament, Duma , osnovan je 1906. , ali politi?ki i socijalni nemiri nastavljeni su i pogor?ani tijekom Prvoga svjetskog rata zbog vojnih poraza i nesta?ice hrane.

Spontani narodni ustanak u Petrogradu , kao odgovor na ratno raspadanje ruskog blagostanja i morala, kulminirao je obaranjem carske vlade u o?ujku 1917. ( Velja?ka revolucija ). Autokracija je zamijenjena privremenom vladom, ?ije su vođe namjeravali uspostaviti demokraciju u Rusiji i nastaviti sudjelovanje u savezni?kim ratnim naporima. U isto vrijeme su se u zemlji ra?irili radni?ki savjeti ( sovjeti ), kako bi osigurali prava radni?ke partije. Radikalni bolj?evici , pod vodstvom Vladimira Lenjina , zalagali su se za socijalisti?ku revoluciju u sovjetima i na ulicama. Oni su preuzeli vlast od Privremene vlade u studenom 1917. u tzv. Listopadskoj revoluciji . Tek poslije dugog i krvavog ruskoga građanskog rata ( 1918. ? 1922. ), koji se sastojao i u borbi vladinih snaga i stranih trupa u raznim dijelovima Rusije, osiguran je novi komunisti?ki re?im. Mirom u Rigi , po?etkom 1921. , podijeljen je i sporni teritorij u Bjelorusiji i Ukrajini između Poljske i Sovjetske Rusije.

Od svojih prvih godina, vlada Sovjetskog Saveza bila je utemeljena na jednostrana?koj vlasti komunista, kako su bolj?evici sebe nazivali od o?ujka 1928. Poslije neobi?ne ekonomske politike ratnog komunizma za vrijeme građanskog rata uvedena je Nova ekonomska politika kada je sovjetska vlada tijekom 1920-ih dozvolila postojanje određene privatne ekonomske aktivnosti uz nacionaliziranu industriju, a potpuno oduzimanje hrane na selu zamijenila porezom u hrani. Rasprava o budu?nosti gospodarstva pru?ila je podlogu sovjetskim vođama za borbu oko vlasti nakon Lenjinove smrti 1924. Postupnom konsolidacijom svog utjecaja i izoliranjem rivala unutar stranke, osobito Lenjinovog o?itijeg nasljednika Lava Trockog , Josif Staljin je postao samostalni vođa Sovjetskog Saveza krajem 1920-ih.

Staljin je 1928. predstavio prvi petogodi?nji plan za izgradnju socijalisti?koga gospodarstva. U industriji je dr?ava preuzela kontrolu nad svim postoje?im tvrtkama, i zapo?ela intenzivan program industrijalizacije ; u poljoprivredi je dr?ava prisvojila imovinu seljaka kako bi uspostavila kolektivne farme ( Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu ). Sovjetski Savez je postao velika industrijska sila; ali je primjena plana ra?irila bijedu u nekim segmentima stanovni?tva. Kolektivizacija se suo?ila s otporom " kulaka ", ?to je rezultiralo ogor?enom borbom mnogih seljaka protiv vlasti, glađu i mo?da i milijunima ?rtava (najvi?e procjene 14,5 milijuna), posebno u Ukrajini, gdje je nerazumnim mjerama oduzimana hrana i urod izazvana umjetna glad, od koje je umrlo do deset milijuna ljudi u holodomoru . Socijalni prevrati nastavljeni su i sredinom 1930-ih, kad je Staljin zapo?eo ?istku u komunisti?koj partiji ( Velike ?istke ); iz ovog je procesa izrasla kampanja terora koja je dovela do pogubljenja (najvi?e procjene 1 milijun), zatvaranja i protjerivanja (najvi?e procjene 9,5 milijuna) ljudi ( Gulag ). Ipak, unato? ovim nemirima, Sovjetski Savez razvio se u sna?no industrijsko gospodarstvo u godinama prije drugog svjetskog rata .

Drugi svjetski rat uredi

Staljin se udru?io s Njema?kom zaklju?iv?i Pakt Ribbentrop-Molotov godine 1939. i izvr?iv?i agresiju na Poljsku . Dvije godine kasnije, u lipnju 1941. Njema?ka je izvr?ila invaziju na Sovjetski Savez . Crvena armija zaustavila je nacisti?ku ofenzivu u staljingradskoj bitci , 1943. , i krenula u protunapad kroz isto?nu Europu do Berlina , natjerav?i Njema?ku na predaju 1945. Iako opusto?en u ratu, Sovjetski Savez iz rata je iza?ao kao priznata velika sila.

Hladni rat uredi

U relativno kratkom posljeratnom razdoblju Sovjetski Savez prvo je obnovio, a onda i pro?irio svoje gospodarstvo, kontrolirano isklju?ivo iz Moskve. Sovjetski Savez konsolidirao je svoj utjecaj u isto?noj Europi, pru?ao pomo? komunistima u Kini , i te?io pro?irivanju svog utjecaja svugdje u svijetu. Ovako aktivna vanjska politika bila je jedan od razloga ?to su ratni saveznici Sovjetskog Saveza ( SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo ) postali njegovi neprijatelji u hladnom ratu . Unutar dr?ave nastavljene su represivne mjere; povjesni?ari ?pekuliraju da je Staljin pripremao novu ?istku kad je umro 1953. godine.

U nedostatku prihvatljivog nasljednika, Staljinovi najbli?i suradnici izglasali su da ?e zemljom vladati zajedno, iako se borba za vlast odr?avala iza fasade kolektivnog vodstva. Nikita Hru??ov , koji je pobijedio u borbi za vlast do sredine 1950-ih odbacio je Staljinove mjere terora i donekle olabavio represivnu kontrolu nad partijom i narodom ( Destaljinizacija ). Do?lo je i do promjene smjera u vanjskoj politici, uz otopljavanje odnosa sa SFRJ i Zapadom. Ipak, Hru??ovljeve su reforme u poljoprivredi i administraciji, sveukupno, bile neproduktivne. Kolege u rukovodstvu SSSR-a smijenili su Hru??ova 1964.

Nakon smjene Hru??ova uslijedio je jo? jedno razdoblje kolektivnog rukovodstva, koje je trajalo dok se Leonid Bre?njev nije ustoli?io kao dominantna figura u SSSR-u u ranim 1970-ima. Leonid Bre?njev je predsjedavao u periodu " primirja " u hladnom ratu sa Zapadom, dok je u isto vrijeme gradio sovjetsku vojnu silu; ovo je naoru?avanje pridonijelo prekidu "primirja" u kasnim 1970-ima. Jo? jedan faktor bila je sovjetska invazija na Afganistan u prosincu 1979. godine.

Poslije eksperimentiranja s ekonomskim reformama sredinom 1960-ih sovjetsko se rukovodstvo vratilo starim metodama ekonomske politike. Industrija je pokazivala spor, ali stabilan rast tijekom 1970-ih, dok je poljoprivredni razvoj nastavio zaostajati. Kao suprotnost revolucionarnom duhu koji je pratio rađanje Sovjetskog Saveza, prevladavaju?e raspolo?enje sovjetskog rukovodstva u vrijeme smrti Bre?njeva 1982. bila je averzija prema promjenama.

Raspad uredi

U sljede?em desetlje?u dominirala su dva paralelna procesa: sve o?itiji raspad ekonomskih i politi?kih struktura Sovjetskog Saveza, i neuspjeli reformski poku?aji zaustavljanja ovih procesa. Nakon brzih izmjena Jurija Andropova i Konstantina ?ernenka na vlasti, li?nosti s duboko ukorijenjenom bre?njevskom tradicijom, energi?ni Mihail Gorba?ov napravio je zna?ajne promjene u gospodarstvu i rukovodstvu partije. Njegova politika nazvana Perestrojka poku?ala je promijeniti dotada?nju politiku sredi?njeg upravljanja, ali Gorba?ov nije uspio ispraviti klju?ne mane sovjetskog sustava; do 1991. , kada je zavjera konzervativaca u njegovoj vladi otkrila slabost Gorba?ovljeve politi?ke pozicije, kraj Sovjetskog Saveza bio je na vidiku.

Dana 25. prosinca 1991., Mihail Gorba?ov dao je ostavku na mjesto predsjednika SSSR-a, i predao du?nost Borisu Jeljcinu . Sljede?eg se dana Sovjetski Savez slu?beno raspao i do kraja godine sve su slu?bene sovjetske institucije prestale s radom.

Na po?etku Sovjetski Savez nije bio diplomatski priznat od strane ve?ine zemalja, ali je do kasnih 1980-ih imao slu?bene odnose s ve?inom zemalja u svijetu. Sovjetski Savez također je pre?ao dug put od autsajdera u međunarodnim organizacijama i pregovorima do jednog od arbitara sudbine Europe nakon Drugog svjetskog rata . Bio je ?lan Ujedinjenih naroda od osnivanja, 1945. , i jedan od pet stalnih ?lanova Vije?a sigurnosti UN koji je imao pravo veta na bilo koju rezoluciju (vidi: Sovjetski Savez i Ujedinjeni Narodi ).

SSSR je postao jedna od dvije svjetske supersile, i na toj poziciji je opstao ?etiri desetlje?a, odr?avaju?i premo? u Isto?noj Europi (vidi: Var?avski pakt ), vojnu snagu, pomo? zemljama u razvoju, i znanstveni razvoj, posebno u svemirskoj tehnologiji i naoru?anju. Napori Sovjetskog Saveza da pro?iri svoj utjecaj ili kontrolu na mnoge dr?ave i narode rezultirali su formiranjem socijalisti?kih dr?ava ?irom svijeta.

SSSR je imao zna?ajnih ?portskih uspjeha u ko?arci , rukometu i vaterpolu . Odr?avani su i kupovi u ragbiju . U SSSR-u se igrao i Sambo .

Poznate osobe uredi

Knji?evnici uredi

• Maksim Gorki
• Aleksandar Sol?enjicin
• Vladimir Vladimirovi? Majakovski
• Aleksej Nikolajevi? Tolstoj
• Mihail Bulgakov
• Boris Pasternak
• Vladimir Nabokov
• Mihail Aleksandrovi? ?olohov
• Andrej Platonov
• Isak Babel
• Ivan Aleksejevi? Bunin
• Josif Brodski

Filmski umjetnici uredi

• Sergej Ejzen?tejn

Blagdani uredi

• Mitologija svakodnevnoga ?ivota u Rusiji  Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 17. svibnja 2013. ( Wayback Machine ), Svetlana Boym , Kolo, Broj 3, jesen 2006.