| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Alpsko skijanje
Skakaonica za
skija?ke skokove
Skijanje
je na?in kretanja zasnije?enim povr?inama upotrebom
skija
koje su
skija?kim vezovima
pri?vr??ene za noge skija?a. Iako je skijanje prvenstveno nastalo kao na?in transporta odnosno kretanja po snijegu, kroz
20. vijek
je preraslo u popularni na?in
rekreacije
i
sport
. Osim skijanja na
snijegu
, poznato je i
skijanje na vodi
, pri ?emu skija? koristi vu?nu silu motornog
?amca
ili vu?nice da ostvari brzinu potrebnu za odr?avanje na vodi.
Po?eci skijanja se, prema nedavno pronađenim crte?ima u
pe?inama
otkrivenim nakon povla?enja
glacijera
, ve?u uz lovce koje histori?ari smje?taju u doba
egipatskih
faraona
. Tehnike skijanja u to doba su najvjerovatnije li?ile na?inu skijanja kojeg danas nazivamo skija?kim tr?anjem ili
nordijskom skija?kom disciplinom
.
Ocem modernog skijanja smatra se
Norve?anin
Sondre Norheim
. On je u
19. vijeku
konstruirao skija?ki vez koji je omogu?io upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva
telemark
. Kasnija usavr?avanja skija?kog veza i skija?ke cipele odnosno
pancerice
dovela su do daljnjeg usavr?avanja skijanja i pojavu tzv.
alpskih skija?kih disciplina
. Ranih godina 20. vijeka
Austrijanac
Hannes Schneider
prezentirao je tehniku upravljanja skijom rotacijom gornjeg dijela tijela koja se po imenom
Arlberg
tehnika (nazvana prema kraju iz kojeg je potjecao) vrlo brzo ra?irila kao popularna rekreacija i sport.
Danas je skijanje na snijegu te skijanje na vodi ra?iren vid rekreacije i natjecateljskog sporta.
Skija?ko tr?anje
Danas je skijanje vrlo rijetko na?in transporta, ve? je uglavnom popularan vid rekreacije. Ve?ina skija?a danas su rekreativci koji na uređenim skija?kim stazama kori?tenjem
?i?ara
kako bi se popeli na vrhove planina provode slobodne trenutke u?ivaju?i u spu?tanju niz snje?ne padine. Skijanje je toliko ra?iren na?in zimskog odmora da pojedine dr?ave ve?i dio
turisti?ke ponude
zasnivaju upravo na rekreativnom skijanju. Najbolji primjer takve dr?ave je
Austrija
, koja posjeduje preko stotinu uređenih skijali?ta. Ostale dr?ave koje imaju brojna uređena skijali?ta su
Francuska
,
Italija
,
?vicarska
,
SAD
,
Novi Zeland
, itd. U Nordijskim zemljama ra?ireno je i skija?ko tr?anje kao popularan vid rekreacije, iako se staze ua skija?ko tr?anje mogu na?i i u svakom alpskom skijali?tu.
Posebno je zanimljiva ponuda dvoranskog skijanja, gdje se u pojedinim bogatijim dr?avama (primjeri su
Japan
ili
Ujedinjeni Arapski Emirati
) zbog nedostatka prirodnih skija?kih staza i dovoljnog broja snije?nih dana u godini ?ak izrađuju skija?ke staze u velikim dvoranama, opremljene umjetnom klimom te umjetnim snijegom.
Za skijanje na vodi potrebno je ?to mirnija vodena povr?ina (
more
,
jezero
) te vanjski vu?ni pogon koji skija?a na vodi vu?e brzinom dovoljnom da se odr?i na vodi.
Skijanje je i atraktivan sport, gdje se natje?u u brojnim disciplinama natjecatelji iz sve ve?eg broja zemalja i gotovo svih kontinenata.
Skijanje tehnikom
telemark
Skijanje je standardni
olimpijski sport
na zimskim
Olimpijskim igrama
. Skija?ke discipline se dijele na
alpske
,
nordijske
i
skija?ke letove
. Iako postoje i varijante ?tafetnih utrka u nordijskom skijanju, skijanje je uglavnom pojedina?ni sport. ?esto se u skija?ke sportove ubraja i
snowboard
, koji je od
1998
. godine također uklju?en u porodicu olimpijskih sportova. Oprema za taj sport se bitno razlikuje od skija?ke opreme po tome ?to se ne koriste dvije skije ve? jedan
board
odnosno daska za skijanje na kojoj border stoji u sli?nom polo?aju kao u daskanju na valovima.
Alpske natjecateljske skija?ke discipline su:
slalom
,
veleslalom
,
spust
,
super-veleslalom
,
alpska kombinacija
i paralelna natjecanja. Neslu?beno se kategoriziraju na tehni?ke (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline. Sva pravila te organizacija i kontrola skija?kih natjecanja su pod upravom
Međunarodne skija?ke federacije
(
FIS
) sa sjedi?tem u
Bernu
, (
?vicarska
).
Nordijske dicipline, poznate i pod nazivom skija?ko tr?anje, se prakticiraju na razli?itim du?inama staze, u dvije osnovne kategorije: klasi?ni stil i slobodni stil. Jedna varijanta skija?kog tr?anja je i
biatlon
, u kojoj se kombinira skija?ko tr?anje s
strelja?tvom
.
Skija?ki letovi se izvode na specijalno pripremljenim skija?kim skakaonicama, a cilj je natjecanja ostvariti ?to ve?u du?inu skoka uz dodatne ocjene za stil izvedbe skoka.
Snowbord se izvodi u nekoliko razli?itih disciplina. Alpske discipline obuhva?aju npr. slalom utrke, i odr?avaju se na strandardnim uređenim skija?kim stazama. Međutim, popularnije su discipline slobodnog stila ili slobodne vo?nje, koje se mogu odvijati u specijalnim
half-pipe
stazama ili na neuređenim strminama. Natjecatelji slobodnog stila se naj?e??e okupljaju i natje?u na igrama ekstremnih sportova pod nazivom
X-games
.
Skijanje na vodi je također natjecateljski sport, koji ima nekoliko disciplina kao ?to su slalom, izvođenje trikova te skija?ki skokovi na vodi.
Skija?ki ?tapovi
Ovisno o disciplini, za skijanje je potrebna slijede?a oprema:
Postoji jo? i cijeli niz specijalizirane skija?ke opreme, kao ?to su skija?ko odijelo, kaciga, nao?ale, rukavice. Ta dodatna oprema se vrlo razlikuje ovisno o skija?koj diciplini, vremenskim uvjetima a u novije vrijeme i o modnim trendovima, pogotovo kod rekreativaca.
Ovisno o disciplini, skijati se mo?e gotovo na svakoj povr?ini prekrivenoj snijegom: na ravnijima se prakticira skija?ko tr?anje, na strmijim neka od alpskih disciplina.
Kao ?to i ime govori, napoznatije skija?ke staze za alpske discipline nalaze se u
Alpima
, iako se velik broj kvalitetnih alpskih skijali?ta nalazi u Sjevernoj i Ju?noj Americi, Novom Zelandu, Aziji. Uobi?ajeno je da se skija?ke staze klasificiraju prema strmini i du?ini, da bi se olak?alo rekreativnim skija?ima odabir staze koji odgovara njihovom skija?kom znanju i stilu skijanja. U
Evropi
se naj?e??e koristi sistem boja, pa je npr. crna boja oznaka najzahtjevnije strme staze koja je naj?e??e rezervirana samo za natjecanja i vrhunske skija?e. Crvena je staza ne?to bla?a, ali jo? uvijek zahtjevna. Po?etnici ?e birati između staza ozna?enih kao plave (male strmine) odnosno bijele staze. Bijele su staze gotovo potpuno polo?ene te dakle osiguravaju sigurno skijanje ?ak i potpunim po?etnicima. Postoji i tzv. slobodno skijanje po neuređenim stazama, međutim ono je rezervirano isklju?ivo za vrhunske skija?e koji odli?no poznaju skija?ke tehnike i imaju odgovaraju?u opremu. Ne treba posebno napominjati da je slobodno skijanje povezano s stalnom opasno??u od snje?nih lavina, odrona snijega ili terena, padovima na o?tre stijene ili provalije, te nije rijetkost da slobodni skija?i koji precijene svoje znanje ili podcijene pojedinu strminu stradaju, pa ?ak i smrtno.
Skija?ka vu?nica
Skija?ko tr?anje zahtijeva polo?enije staze, te je dakle opasnosti od padova ili snje?nih lavina svedena na minimum. Ovaj vid skijanja je posebno pogodan za rekreativce slabije fizi?ke snage, starije skija?e i sve one koji ?ele tempo skijanja prilagoditi sebi a ne primjerice strmini alpske staze. Ipak, skija?ko tr?anje mo?e za ambicioznije biti i vrlo efikasan na?in postizanje odli?ne fizi?ke spreme, jer je poznato da su po op?im karakteristikama pripremljenosti (fizi?ka kondicija) skija?i trka?i uz atleti?are na dugim prugama i bicikliste jedni od najspremnijih sporta?a uop?e. Najvi?e uređenih staza za skija?ko tr?anje se mo?e prona?i u Nordijskim zemljama, iako je mogu?e tr?ati na skijama i na neuređenim stazama.
Za skija?ke letove koriste se posebno pripremljene skija?ke skakaonice, koje se ovisno o veli?ini nazivaju i skija?kim letaonicama. Ove su skakaonice jasno rezervirane isklju?ivo za profesionalce koji se bave tim sportom, jer na nekim skakaonicama skija?i skaka?i ostvaruju skokove (odnosno letove!) duljine od preko 200 metara!
Snowboarderi mogu koristiti standardne skija?ke staze, iako se ve?ina odlu?uje za neuređene strmine. Zanimljivost je half-pipe, uređen dio staze u obliku jarka od nekoliko metara vrlo glatkih i strmih zidova.
Skijanje na vodi se izvodi na mirnim vodenim povr?inama, posebno određenim za tu namjenu. Zbog opasnosti va?no je da u blizini skija?a na vodi ne bude pliva?a odnosno drugih plovila ili predmeta na vodi.