Sigmund Freud
Rođenje	( 1856-05-06 ) 6. maj 1856. Freiberg (danas P?ibor , ?e?ka )
Smrt	23. septembar 1939 (1939-09-23) (83 godine) London , Engleska
Narodnost	Austrijanac
Polje	Neurologija Psihoterapija Psihoanaliza
Alma mater	Univerzitet u Be?u (MD, 1881)
Akademski savjetnici	Franz Brentano Ernst Brucke Carl Claus
Poznat(a) po	Psihoanaliza

Sigmund Freud ( Sigismund Schlomo Freud ; 6. maj 1856 ? 23. septembar 1939) bio je austrijski neurolog i osniva? psihoanalize . ^[1]

Djetinjstvo i ?kolovanje [ uredi | uredi izvor ]

Rođen je 6. maja 1856 . godine u mjestu Freiberg u Moravskoj (mjesto se danas zove Pribor, a nalazi se u ?e?koj ) kao Sigismund Schlomo Freud. Sigmund je imao dva polubrata i ?estoro mlađe bra?e i sestara.

1860 s roditeljima se seli u Be? , jer o?ev posao trgovine vunom vi?e nije bio isplativ.

Jo? dok je bio dijete roditelji su uo?ili kako je mali Sigmund izrazito bistro dijete te je stoga u?ivao i poseban status unutar obitelji. Iako su ?ivjeli u malenom stanu sa sedmero djece, Sigmund je imao vlastitu sobu i uljnu svjetiljku, dok su ostala djeca u obitelji za rasvjetu pri u?enju koristila svije?e.

Kao dijete ma?tao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio Jevrej nije mu bilo dopu?teno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije sprije?avalo da nau?i govoriti francuski, engleski, italijanski i ?panski jezik, te da se posveti prou?avanju djela poznatih pisaca i filozofa, posebno djela Nietzschea , Hegela , Shakespearea i Kanta .

1873 po?inje studij medicine u Be?u . Tu upoznaje i sestrinu prijateljicu Marthu Bernays s kojom ?e se kasnije o?eniti.

Godine 1877 . mijenja ime Sigismund Schlomo Freud u Sigmund Freud. O njegovoj mladosti malo se zna jer je u dva navrata uni?tavao spise na osnovu kojih bi se moglo doznati vi?e. Prvi put je to u?inio 1885 . godine, a 1907 . po drugi put. Spisi koji su nastali kasnije bili su pohranjeni i bri?no ?uvani u Freudovoj arhivi koja je bila dostupna samo njegovom li?nom ?ivotopiscu Ernestu Jonesu, te nekolicini psihoanaliti?ara koji su mu bili bliski.

?ivot i rad [ uredi | uredi izvor ]

Nakon zavr?etka ?kolovanja 1881 . prihva?a radno mjesto u Institutu za cerebralnu anatomiju gdje radi istra?ivanja uspoređuju?i mozgove odraslih ljudi i fetusa . Nekoliko godina kasnije radi studiju o kokainu te 1884 . godine otrkiva njegova analgetska svojstva i isku?ava ga na sebi. Naredna 1885 . godina biva zna?ajna za Freudovu karijeru. Tada je pozvan da proboravi ?etiri mjeseca u Parizu i radi s jednim od najpoznatijih neurologa toga vremena Jeanom Charcotom koji je istra?ivao uzroke i terapiju histerije putem hipnoze .

Godine 1886 . vra?a se iz Pariza u Be? i otvara privatnu praksu. Otvoriv?i privatnu praksu Freud se posve?uje oboljelima od histerije koje - ?to je u to doba bilo uobi?ajeno - lije?i elektroterapijom i hipnozom . Kasnije ?e odustati od hipnoze te primijeniti metodu slobodnih asocijacija i analizi snova . Njegove teorije i tretman pacijenata bile su, a i danas ima dosta spora o tome, kontroverzne.

U oktobru 1886 . Freud stupa u brak s Marthom Bernays s kojom ?e imati ?estero djece. Između ostalog i k?erku Annu Freud koja ?e kasnije postati ugledna psihoanaliti?arka na polju dje?ije psihologije .

1889 Freud odlazi u Nancy gdje posje?uje Hippolyita Bernheima , koji u to vrijeme eksperimenti?e sa hipnozom. Iz tih eksperimenata Freud donosi zaklju?ak o postojanju podsvjesti .

Zajedno sa Josefom Breuerom istra?uje fenomene histerije . Iz tog rada proizilazi njihova zajedni?ka knjiga "Studije na podru?ju histerije" 1895 u kojoj postavljaju hipotezu da simptomi histerije proizlaze iz potisnutih sje?anja i traumatskih događaja.

Pou?en iskustvima zajedni?kih istra?ivanja, Freud zastupa stajali?te da je uzrok histerije seksualne prirode i tada razvija dio onog ?to ?e kasnije postati poznato kao psihoanaliti?ka teorija .

Godine 1897 . otkriva Edipov kompleks , a 1899. pojavljuju se i njegovi prvi zna?ajni tekstovi. U godini 1900 . objavljuje knjigu " Tuma?enje snova " koja se temelji na analizi njegovih vlastitih snova. Nakon nje slijede: "Psihopatologija svakodnevnog ?ivota" ( 1901 .), "Tri eseja o seksualnosti" ( 1905 .), "?ale i njihova povezanost sa nesvjesnim " (1905.). U knjizi "Tri eseja o seksualnosti" Freud iznosi ideju da se djeca rađaju sa seksualnim potrebama, a njihovi roditelji su po?etni seksualni objekti, nakon ?ega je u javnosti progla?en luđakom. U djelu "Fragment jedne analize histerije" analizira traumatsku funkciju seksualnosti u histeriji, kao i ulogu homoseksualnosti .

Godine 1902 . osniva Psiholo?ko dru?tvo srijedom u kojem okuplja svoje prve u?enike ( Ferdern , Ranka , Alfred Adler ). Među njegovim najtalentovanijim u?enicima, kako ?e se pokazati godinama kasnije, nalazi se i mladi Viktor Tausk .

Od 1912 . bavi se pitanjem oca, pojmovima nagona ?ivota ( eros ) i nagona smrti ( tanatos ), principa realnosti i principa zadovoljstva.

Osam godina kasnije ( 1920 .) zbog epidemije gripe umire Freudova k?erka Sophie, a iste godine on predla?e novi model dru?tvenog sklopa u kome se pojavljuju ego i superego . Njegov istra?iva?ki doprinos uklju?uje i otkrivanje novih osobina ?iv?anih ?elija kod zlatne ribice i postojanje testisa kod mu?jaka jegulje . Ipak, najva?nijim otkri?em smatra se ?injenica da kokain mo?e biti upotrijebljen za lije?enje mnogih bolesti. Sam Freud je uzeo drogu bez pojave nekih ?tetnih u?inaka, no njegovo odu?evljenje ovim otkri?em ubrzo se smanjilo zbog spoznaje da kokain stvara ovisnost. Zbog raka 1923 . godine ima i prvu operaciju grla.

Nakon ?to su nacisti okupirali Austriju 1938 . godine, a prije toga u Berlinu javno spalili Freudove knjige, Sigmund Freud napu?ta Austriju i preseljava se u Englesku gdje sve do same smrti, 23. septembra 1939 . godine, uzrokovane rakom grla lije?i svoje pacijente. Sigmund Freud djed je slikara Luciana Freuda te komediografa i pisca Clementa Freuda te pradjed novinarke Emme Freud i modnog dizajnera Belle Freuda te Matthewa Freuda.

Freudova psihologija - psihoanaliza [ uredi | uredi izvor ]

Sigmund Freud je glavni predstavnik psihoanalize . ^[2] On je predstavio teoriju po kojoj je ?ovjek nesvjesno bi?e, bez mogu?nosti slobodnog odlu?ivanja, ne mo?e donositi racionalne odluke, pa ?ak ni vladati samim sobom. To je u potpunosti odudaralo od dotada?njeg tradicionalnog shvatanja i tuma?enja ?ovjeka. ^[3]

Topografija li?nosti [ uredi | uredi izvor ]

Freud dijeli li?nost, tj. ljudski um na 3 nivoa: nesvjesno, predsvjesno i svjesno.

Nesvjesno je za njega najva?nije. Podru?je nesvjesnog je najve?e i do njega mo?emo do?i samo uz pomo? drugih. To je mno?tvo sadr?aja koji nas mogu jako uznemiravati. Ono sadr?i sve ono negativno u ?ivotu i predstavlja opasnost, jer ne miruje nego se ?eli probiti u svjesno i tako u nama stvara napetost. Te misli, sje?anja ili porivi toliko su uznemiravaju?i (pod neke od uznemiruju?ih nesvjesnih tema spadaju incest , mr?nja prema bra?i i sestrama, roditeljima, supru?nicima ili sje?anja na traume iz djetinjstva) da bi svjest o njima dovela do osje?aja anksioznosti.

U nesvjesnom se nalaze:

• sadr?aji koji su represijom potisnuti mehanizmom potiskivanja i ima ih najvi?e
• nesvjesno znanje i informacije koje imamo, ali nikad nisu pre?le kroz na?u svjest i nisu nau?ene
• iskustva koja imamo, ali ih ne mo?emo verbalizirati.

Zadatak psihoanalize je da uđe u nesvjesno, da vidi ?ta se događa, da izbaci to u svjesno i da rije?i problem. Freud iznosi 8 situacija koje su pogodne za analizu nesvjesnog:

• Hipnoza ? opu?teno stanje u kojem osoba ne pru?a nikakav otpor ve? govori sve ?to je psihijatar pita.
• Slobodna asocijacija ? klasi?na psihoanaliti?ka tehnika u kojoj osoba svjesno govori ?to joj prvo padne na pamet.
• Snovi ? kraljevski put u nesvjesno. Prelazak iz nesvjesnog u svjesno je jako te?ak i to nam ne dopu?ta na?a svijest , cenzura . Tada bi na? JA bio ugro?en. Kada spavamo, spava i na?a cenzura i tada dolazi do prelaska. Međutim, snovi izlaze u simbolima zbog straha da se cenzura ne probudi. Tako Freud razlikuje dva sadr?aja sna: latentni (onaj koji sadr?i simbole koje onda treba protuma?iti) i manifestni (onaj koji daje pravo zna?enje)
• ?ale , pogre?ke i propusti
• Podaci o tome ?ta pojedinac kod drugih ljudi ne voli jer pojedinac prigovara drugome za osobine koje i on sam ima.
• Podaci o ?ivotu. Ljudi se zbog neuspjeha ?esto odaju nekim preteranim konzumacijama npr. alkohola, a to je zapravo nesvjestan na?in samoka?njavanja za neuspjeh.
• Otpor nekim temama u razgovoru
• Umjetni?ka djela predstavljaju neuroti?ke simptome koji su sami po sebi izraz nesvjesnog

U li?nosti, osim nesvjesnog postoje i drugi nivoi svijesti. To su:

• Predsvjesno ? svi sadr?aji koje koncentracijom i voljom mogu pre?i u svjesno
• Svjesno ? sve ono ?ega smo sada svjesni

Ve?ina simbola u Freudovim zapisima ima seksualne konotacije. Pretpostavka za takve interpretacije po?iva na tome ?to je Freud pod uticajem viktorijanske ere, kada je ve?ina ljudi bila seksualno inhibirana, vjerovao da se potisnuti seksualni osje?aji i ?udnje izra?avaju kroz snove u simboli?kome obliku.

Struktura li?nosti [ uredi | uredi izvor ]

Freud govori o tri strukture koje ?ine li?nost: ^[4]

• Id ? Id je urođena komponenta li?nosti, nalazi se u nesvjesnom. On sadr?i sve ono psiholo?ko kod pojedinca, sve ono naslijeđeno, a to su kao prvo instinkti ili nagoni, automatske reakcije. Sva psihi?ka energija dolazi iz ida. Ego i superego ne bi mogli funkcionisati bez ida. Id je sredi?te svega animalnog, neograni?enog, ?ivotinjskog. On ne priznaje nikakve zakone, ograni?enja, pravila, ne ?eli biti sputan, ne poznaje nikakve zabrane. Id radi i djeluje po principu ugode kako bi smanjio psihi?ku napetost. On je iracionalan, narcisti?an i impulzivan. U njemu je najprisutniji libido (nagon). ^[5]
• Ego ? Prisutan je kod odraslog ?ovjeka. Ego je struktura koja funkcioni?e po principu realnosti. Freud ka?e da je ego tu da bi kontrolisao id, da bi ga ograni?io, usmjerio. On je onaj koji usmjerava li?nost prema napretku, razlikuje realnost i fikciju. Ima sposobnost trpljenja: trpi napetost, odgađa je. On zna planirati da bi do?ao do zadovoljenja na realan na?in. Sposoban je na promjenu. Raspola?e kognitivnim kapacitetima, ali ne funkcioni?e bez ida.
• Superego ? to je dio li?nosti koji se najkasnije razvija. Nije urođen, nego se razvija socijalizacijom. On je moralni ?uvar li?nosti. Na temelju usađenih normi on sudi ?ta je dobro, a ?ta lo?e u postupanju li?nosti, je li to u skladu s normama ili ne. Funkcionira po principu idealnosti i straha. Ego poma?e da superego ne ode previ?e u idealnost. Freud u superegu razlikuje 2 strukture:
  • Ego ideal ? razvija se pod uticajem nagrada i pohvala. Ego-ideal u pojedincu izaziva osje?aj ponosa i vlastite vrijednosti
  • Savjest ? razvija se pod uticajem kazni, zabrana ili iz straha. Savjest izaziva osje?aj krivnje i grijeha.

Od tri strukture koje ?ine li?nost za Freuda je najslabiji ego. Id se uglavnom nalazi u nesvjesnom nivou li?nosti. Ego je raspoređen u sve tri, ali ga najvi?e ima u predsvjesnoj, dok superega najvi?e ima u svjesnoj.

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Sigmund Freud na Wikimedia Commonsu.

Wikicitati imaju citate vezane za: Sigmund Freud