Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.

Po?tanska marka je obi?no na komadu papira utisnuta nov?ana protuvrijednost po?tanske usluge . Po?tanske marke izdaju po?te da bi ozna?ile napla?ene tro?kove za transport pisama, paketa, razglednica ili nekih drugih po?tanskih po?iljki. Po?ta ozna?ava sa ?igom da je po?tanska marka upotrebljena i na ?igu se nalazi datum, naziv po?te, kao i ponekad vrijeme poni?tavanja marke. Marke su nazubljene radi lak?eg odvajanja iz bloka . Na po?tanskoj marki nalazi se obi?no:

• naziv dr?ave koja je marku izdala,
• nominalna vrijednost ,
• motiv predstavljen grafi?kim rje?enjem,
• popratni tekst,
• amblem po?te,
• godina izdavanja,
• autor marke.

Postoje izdanja koja na sebi nemaju sva svojstva. Tako npr. po?tanske marke Velike Britanije na sebi ne nose naziv dr?ave.

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Prve ideje o uvođenju po?tanskih marki u promet pripisuju se slovencu Lovrencu Ko?iru , koji je 1835. godine predlo?io austrijskom ministarstvu trgovine, kao zamjenu sistema naplate po?tarine od primaoca po?iljke, naplatu ve? od po?iljaoca. Time bi se omogu?ilo ?irenje po?te, kao i mogu?nost slanja po?iljki i drugim ne tako bogatim stale?ima. Po?iljke bi se frankirale po uzoru na postoje?e taksene marke. Prijedlog je od strane austrijskih slu?benika odbijen. U isto vrijeme sa istom idejom se bavio i James Chalmers , koji je tri godine kasnije napravio prvi nacrt za po?tansku marku. Ovaj predlog je prihvatio Sir Rowland Hill , zadu?en za reformu engleske po?te. 1. maja 1840. godine izlazi prva po?tanska marka, nazvana one Penny black , koja se pu?ta u opticaj 6. maja 1840. godine, mada postoji primjerak sa datumom 2. maja 1840. godine. Motiv je izabran od 1100 prijedloga, te se na marki nalazi portret kraljice Viktorije na crnoj pozadini i u vrijednosti od jednog pennija . Grafi?ku izradu obradio je Henry Corbald . U Evropi uskoro izlaze marke i u drugim dr?avama kao npr.:

• 1. marta 1843. godine, 4 rappena , kanton Zurich , ?vicarska
• 1. jula 1845. godine, 2½ rappena , kanton Basel , ?vicarska
• 1. januara 1849. godine, 10 centimes , Francuska
• 1. jula 1849. godine, 10 centimes , Belgija
• 1. novembra 1849. godine, 1 kreuzer , Bavarska , Njema?ka ,
• 1. januara 1850. godine, 6 cuartos , ?panija
• 1. juna 1850. godine, 1 kreuzer, Austrija
• 15. novembra 1850. godine, ½ srebrnog gro?a , Pruska , Njema?ka,
• 15. novembra 1850. godine, 1 ?iling , Schleswig-Holstein i Lauenburg , Njema?ka,
• 1. januara 1951. godine, 5 centesimi , Sardinija , Italija
• 1. aprila 1951. godine, 4 skiling , Danska ,
• 1. januara 1952. godine, 1 bajocchi , Papska dr?ava , Italija
• 1. januara 1952. godine, 5 centi , Holandija ,
• 1. jula 1853. godine, 3 skilling , ?vedska ,
• 1. jula 1855. godine, 10 centimes , Belgija
• 1. decembra 1860. godine, ½ pennija , Malta , tada kolonija Velike Britanije
• 1. oktobra 1861. godine, 1 lept , Gr?ka
• 1. jula 1866. godine, 10 para , Srbija

Glavne osobine po?tanskih maraka [ uredi | uredi izvor ]

Oblik i veli?ina [ uredi | uredi izvor ]

Oblik po?tanskih marki je obi?no ?etverokut u raznim omjerima stranica. Zbog lak?eg tiska i odvajanja iz tabaka , format je ostao jo? od po?etka izdavanja. Po?te nekih zemalja izdaju u zadnje vrijeme izdanja raznih oblika, trokutaste su jo? u 60-tim godinama bile ?este u izdanjima francuske po?te i po?ta afri?kih zemalja koje su u bile francuske kolonije, dok se okrugle markice pojavljuju u nekoliko zadnjih godina, pogotovo u izdanjima sa motivom nogometa. Poznata su također izdanja u obliku srca koja imaju vi?e filatelisti?ku i reklamnu vrijednost, obi?no povodom dana sv. Valentina . Poznati su također i drugi oblici kao romb, osmerokut, peterokut, ?esterokut, izgled geografske karte, banane, kokosovog oraha, grba dr?ave itd. Po?ta Butana je 1973. godine izdala seriju od 7 okruglih po?tanskih maraka, koje su ujedno i gramofonske plo?e sa narodnom muzikom, historijom i himnom Butana . Veli?ina je obi?no određena podjelom na redovne i prigodne marke. Tako da su redovne marke po pravilu manjeg formata, jednostavnije izrade i visokog tira?a, a prigodne ve?e, kvalitetnije izrade, tiska i manjeg tira?a. Po pravilu se format marke defini?e kao B x H gdje je B ?irina (vodoravno), a H visina (okomito) po?tanske marke.

• 
  Okrugla marka sa motivom runolista 2004 , Bh. po?ta
• 
  Po?tanska marka u obliku srca, 2005 , Bh. po?ta
• 
  Marka u obliku romba , 2004 , Bh. po?ta
• 
  Trokutasta marka sa motivom nosoroga, ?ad

Nazubljenje [ uredi | uredi izvor ]

Nazubljenje je oblik razdvajanja po?tanskih maraka iz bloka. Blokovi se nakon izrade perforiraju u pravilnim razmacima okomito i vodoravno, te tako nastaje nazubljenje. U po?etku su se marke tiskale bez perforacije, te su se na ?alteru prilikom prodaje, rezale makazama. Razvojem tehnologije, omogu?eno je perforiranje blokova, ?ime je omogu?eno br?e odvajanje iz bloka . Za razliku od maraka koje su rezane iz bloka, marke su ru?no perforirane i na ?alteru, te je to dovodilo do toga da iste marke imaju razli?ito nazubljenje. Nazubljenje se internacionalno mjeri po broju perforacija (zubaca) na du?ini od 2 cm, a ozna?ava se npr. brojevima Ks 12½ : 9 . Prvi broj ozna?ava da na ?irini od 2 cm su 12½ zubaca. Drugi broj ozna?ava nazubljenje po visini. U slu?aju razli?itog nazubljenja, nazubljenje ozna?avamo po sistemu:

• 11 : 9½ : 12 : 11 , gdje vrijednosti idu slijeva na desno i te vrijednosti ozna?avaju nazubljenje gore-lijevo-dolje-desno.
• dvostrano ili trostrano nazubljenje, kod marki iz karneta , po kom se mo?e odrediti polo?aj marke u karnetu. Kod ovog nazubljenja jedna je strana ravna.

Ispred nazubljenja u katalogu obi?no stoji slov?ana oznaka nazubljenja, koja je u zavisnosti od jezika na kojem je katalog tiskan, ozna?ava vrstu nazubljenja. Nazubljenje se mjeri upoređivanjem sa posebnim klju?em, raznim mehani?kim ?ablonima, kao i posebnim kompjuterskim programima. Osim ovih nazubljenja, postoje tzv. sigurnosna nazubljenja koja se prepoznaju po jednom ili vi?e specijalnih zubaca, kojima se onemogu?ava krivotvorenje. Prema vrsti perforacija razlikujemo sljede?a nazubljenja:

• bez nazubljenja , su po?tanske marke koje se re?u, ili na ?alteru prilikom prodaje ili odmah nakon tiskanja. Razlozi su obi?no, nedostatak mogu?nosti zup?anja kao i financijska u?teda kroz povoljniju izradu, kao i na samom po?etku izdavanja po?tanskih marki kada su se skoro sve ni?e kategorije ( novinske marke, paketne marke...) proizvodile bez nazubljenja. U zadnje vrijeme rijetke, mada je poznato izdanje Bh. po?te iz 1992. godine sa serijom tada?njeg grba Republike Bosne i Hercegovine, koje gotovo nije bilo u opticaju zbog rata u BiH. Danas se mogu na?i na tr?i?tu mnogobrojne krivotvorine, te je marku bez nazubljenja, pogotovo ako ima ve?u katalo?ku vrijednost, potrebno stru?no ispitati ili uporediti sa katalogom, da li uop?e postoji izdanje bez nazubljenja.
• bez nazubljenja, ali sa ?alterskim perforiranjem , su marke koje su krajem 19. stolje?a i po?etkom 20-tog zup?ene na ?alterima vrlo jednostavnim no?evima. Tako su poznata izdanja koja imaju nepravilna nazubljenja i prili?no o?te?ene zupce.
• Linijsko nazubljenje je jedno od prvih na?ina nazubljenja. Blok se perforira prvo u jednom pravcu (npr. vodoravno), nakon ?ega se okre?e, te se perforira u drugom pravcu. Postupak je prili?no neprecizan, te su marke sa ovim nazubljenjem razli?ite veli?ine i kutovi markica su obi?no nepravilni ili o?te?eni.

• Prikaz linijskog nazubljenja
• 
  Vodoravno
• 
  Okomito

• Obi?no ?e?ljasto nazubljenje . Blok se perforira sa tri strane istovremeno i to jednom vodoravno i dva puta okomito. Perforira se red po red. Osobina ovog nazubljenja je da su kutovi po?tanskih markica o?uvani i pravilnog izgleda.

• Prikaz obi?nog ?e?ljastog nazubljenja
• 
  Prvo zup?enje
• 
  Drugo zup?enje

• Kri?no ?e?ljasto nazubljenje ,
• Blok nazubljenje je nazubljenje u kojem se blok istovremeno perforira. Ne razlikuje se od ?e?ljastog nazubljenja, osim po tome, da je za proizvodnju kra?i proces izrade. Time se obi?no ograni?ava format po?tanskih marki, jer se po?te zbog niskih tro?kova odlu?uju za nekoliko formata.

• Prikaz blok nazubljenja
• 
  Blok nazubljenje

• Mje?ovito nazubljenje je danas vrlo rijetko. Ozna?ava nazubljenje koje je na marki okomito i vodoravno razli?ito. Obi?no nastaje ako se velika serija vodoravno perforira, te se naknadno okomito zup?a na drugoj ma?ini.

Vodeni ?ig [ uredi | uredi izvor ]

Vodeni ?ig je vid za?tite po?tanskih marki utiskivanjem ?iga u papir. Radi se o specijalnom ?igu, koji je na papiru otisnut u pravilnim oblicima i pravilnim razmacima. Vidljiv je pod ultraljubi?astim svjetlom, ali i pod normalnim osvijetljenjem. Sli?ne ?igove tiskaju se na nov?anicama, kao za?tita od krivotvorenja. U filateliji je od posebitog zna?aja polo?aj i pravac vodenog ?iga na marki. Tako se mo?e razlikovati marka na kojoj je vodeni ?ig zaokrenut za 90° ili za 180°. Filatelisti?ka vrijednost se mo?e razlikovati od standardnog polo?aja. Motiv vodenog ?iga je obi?no vezan sa simbolikom, tradicijom po?te i dr?ave izdavanja, te se mogu razlikovati kraljevske krune, historijski simboli, ime dr?ave, kao i jednostavna grafi?ka rje?enja biljaka i ?ivotinja.

Materijal (papir) [ uredi | uredi izvor ]

Razvojem tehnologije, papir za tiskanje marki se od prvobitnog relativno nekvalitetnog papira, razvio u visokokvalitetni papir sa raznim vidovima za?tite. Naj?e??e kori?teni materijal za tiskanje po?tanske marke je visokovrijedni papir koji u svom sastavu ima fluoroscentne materije, koje onemogu?avaju krivotvorenje, te omogu?avaju kontrolu pri automatskom ?igosanju na automatima, prilikom otpreme po?tanskih po?iljki. U po?etku se na marke dodatno utiskivala fluoroscentna za?tita obi?no u vidu uske fluoroscente trake, te postoje izdanja sa i bez za?titne trake. Kvalitetni zahtjevi papira odnose se također na trajnost, sposobnost dr?anja boje, ljepila na poleđini, određenu debljinu papira, kao i mehani?ke osobine papira moraju zadovoljavati kriterije koje postavljaju po?te prilikom automatskog o?itavanja, ?igosanja, sortiranja i otpreme po?tanskih po?iljki. Postoje i izdanja pojedinih po?ta koja su na drugim materijalima, kao npr.:

• drvo ( furnir ) u izdanju ?vicarske po?te,
• plasti?ne materije, izdanje po?te Butana kao gramofonske plo?e, po?te Demokratske republike Njema?ke
• aluminijumska folija u izdanju sovjetske po?te,
• zlatna folija u izdanju po?te Burundija
• platno u izdanju austrijske, ?vicarske i italijanske po?te.

No svi drugi materijali osim papira, pokazali su se neprakti?nim za upotrebu, te su ta izdanja vi?e pogodna za filateliste i zavr?avaju obi?no u albumima, neupotrebljena u po?tanskom prometu.

Papir koji se koristi u tiskanju po?tanskih marki mo?e se podijeliti na:

• Ru?no izrađeni papir,
• Vlaknasti papir,
• Papir sa svilenim koncem,
• Papir u boji
• Visokokvalitetni papir,

Tisak [ uredi | uredi izvor ]

Ovaj odlomak potrebno je pro?iriti .

Kvalitet gumene poleđine [ uredi | uredi izvor ]

Na poleđini po?tanske marke nalazi se tanki nanos ljepila ili gume koja u dodiru sa vodom reagira, te se time aktiviraju ljepljive materije. Danas se gumeni nanos nanosi na prazan blok prije tiskanja, dok se ranije ljepilo nanosilo tek nakon zavr?enog tiskanja, obi?no ru?no ?etkom. Na po?etku su se koristila ljepila ?ivotinjskog porijekla, kasnije ljepila na biljnoj bazi. Danas se uglavnom koristi ljepila na osnovi sinteti?kog polimera poli-vinil-alkohola . Glavna je osobina svih ljepila da reagiraju u dodiru sa vodom ili pove?anim stepenom vla?nosti, te se aktiviranjem ljepljivih materija, omogu?ava ljepljenje marke na po?tansku po?iljku. Neke po?te danas isklju?ivo koriste samoljepljive marke, npr. po?ta SAD -a, dok neke povremeno izdaju samoljepljive marke. One se po pravilu te?ko odvajaju od papira te su za filateliju relativno manje vrijedne. Na tr?i?tu se pojavljuju otopine koje omogu?avaju odvajanje od papira samoljepljivih marki, mada kvalitet zaostaje od tzv. standardnog gumiranja. Poku?aji njema?ke po?te pedesetih i osamdesetih godina da u ljepilo dodaju miri?ljave materije (sa okusom mente i sl.) ostao je kao eksperiment i nije pre?ao u praksu.

Kvalitetno mo?emo prepoznati dobro gumiranje, po tome da zalijepljena marka zadr?ava oblik i ne gu?va se nakon ?to je odlijepimo sa papira i presujemo.

Vrste po?tanskih maraka [ uredi | uredi izvor ]

Redovne marke [ uredi | uredi izvor ]

Redovne marke slu?e u po?tanskom prometu za naplatu po?tanskih tro?kova. Tira? im je obi?no visok, pa se mo?e re?i gotovo neograni?en, kao i vrijeme u kojem se koriste. Izdaju se u vrijednostima po?tanskih po?iljki kao i dodatnim vrijednostima koje omogu?avaju kombiniranje za naplatu po?tanske pristojbe. Grafi?ki su ni?eg kvaliteta i izdaju se velikim tabacima ili rolama (trakama). Također se izdaju u karnetima i mogu pri kupovini ve?ih koli?ina u nekim se po?tama povoljnije kupiti. Danas neke po?te npr. austrijska, izdaje redovne marke u samoljepljivim rolama u koli?ini od 100 komada, koje kvalitativno odudaraju od standarda i imaju za cilj u?tedu na ?alteru pri radu sa po?tanskim po?iljkama.

Prigodne marke [ uredi | uredi izvor ]

Prigodne marke su izdanja povodom nekih godi?njica, sportskih događaja, rođendana poznatih osoba, marke sa motivima flore i faune , automobila, itd. Vrijednost im je obi?no ve?a i tira? im je ograni?en. Kvalitativno imaju bolje grafi?ko rje?enje i tiskane su na boljem papiru. Postoje prigodne marke u serijama, kao i pojedina?ne prigodne marke. Nominalna vrijednost im je ve?a i neke ih po?te prodaju samo na pojedinim specijaliziranim ?alterima. Ponekad im je ograni?eno vrijeme prodaje, te se povla?e iz prodaje, mada danas sve rjeđe.

Marke iz automata [ uredi | uredi izvor ]

Marke iz automata su obi?no samoljepljive marke na kojima je otiskana vrijednost napla?ene po?tarine. Automatizacija procesa u sortiranju i frankiranju po?te dovela je do upotrebe automata za markiranje u nekim po?tama. Prakti?no su sve vrijednosti mogu?e, jer se direktno na automatu utipkava vrijednost. Izdanja su obi?no jednostavna, pravokutnog oblika, na bijelom papiru, ponekad u boji i ?esto sa grbom po?te na nali?ju. Osim toga nazna?ena je vrijednost, datum, kao i po?ta izdavanja. U filateliji nisu posebno omiljeni tip, mada ih svi ve?i katalozi katalogiziraju. Katalo?ka vrijednost se određuje pau?alno za svaki primjerak, te u zavisnosti od nominalne vrijednosti , dodaje se vrijednost proporcionalna nominalnoj vrijednosti. U Evropi gotovo svaka ve?a dr?avna po?ta, koristi marke iz automata. Ponekad se mo?e na?i, npr. u izdanjima ?panske po?te posebna izdanja, koja sa specijalnim motivom obilje?avaju neki datum. Ne treba ih mijenjati sa dodatnim vinjetama , naljepnicama za preporu?ene po?iljke.

Slu?bene marke [ uredi | uredi izvor ]

Slu?bene marke, ponekad nazvane taksene marke, slu?e za naplatu dr?avnih taksi, te zapravo ne spadaju u filatelisti?ka izdanja. Ta izdanja po?te ?esto preuzimaju, obi?no u ratnim uslovima, uslijed visoke inflacije, nedostatka po?tanskih marki na tr?i?tu, te ih sa dodatnim ?igom ili bez, pu?taju u promet. U novije vrijeme su ta izdanja rijetka, te su za filateliju interesantnija izdanja sa po?etka dvadesetog stolje?a, kao npr. marke Austrije i Njema?ke.

Porto marke [ uredi | uredi izvor ]

Porto marke su marke kojima se napla?uje po?tarina od primaoca po?iljke u slu?aju da je ista na po?iljci nedovoljna. Danas su gotovo nepoznate, te ih gotovo nijedna po?ta ne izdaje. Obi?no su jednostavnijeg grafi?kog rje?enja, te istog motiva, sa raznim vrijednostima u raznim bojama. U prvoj fazi razvoja po?te, kada se po?tarina napla?ivala od primaoca, nile su zapravo naznaka po?taru koliku nadoknadu mora naplatiti od primaoca. Kasnije se razvila u obaveznu marku dodatnim frankiranjem, ali vjerovajtno zbog razvoja po?tanskih usluga i mogu?nosti indirektnog preuzimanja po?iljki, ove su marke izgubile na va?nosti. Nakon ukidanja porto marki u nekim dr?avama, te su pu?tane u promet kao obi?ne redovite marke. Poznate su porto marke iz Austije, koje su raspadom Austro-Ugarske monarhije kori?tene sa raznim ?igovima, na kojima je obi?no stajalo ime novonastale dr?ave ili podru?ja. Po?ta Jugoslavije je također imala porto marke, koje su izdavane do osamdesetih godina ovog stolje?a.

Doplatne marke [ uredi | uredi izvor ]

Doplatne marke su obavezna dodatna naknada na po?tansku po?iljku u nekoj određenoj vrijednosti, ili procentualnim udjelom u stvarnoj vrijednosti napla?ena po?tarine. Vrijednost im je vremenski ograni?ena, te se nakon isteka povla?e iz prometa i uni?tavaju. Svrha naplate pristojbe sa dodatnim markama je obi?no humanitarne prirode, povodom sedmice Crvenog kri?a, Dana borbe protiv tuberkuloze, ili je prihod namjenjen izbjeglicama iz ratnog podru?ja, podru?jima zadesenim elementarnim nepogodama i sl. Grafi?ki su jednostavno rje?ene, sa tira?om koji zadovoljava prosje?nu potra?nju na tr?i?tu. Filatelisti?ki nisu osobito vrijedne, mada ih ve?ina kataloga katalogizira sa minimalnom vrijedno??u. Zbog jednostavnije upotrebe ?esto se tiskaju kao samoljepljive.

Novinske marke [ uredi | uredi izvor ]

Ovaj odlomak potrebno je pro?iriti .

Telegrafske marke [ uredi | uredi izvor ]

Ovaj odlomak potrebno je pro?iriti .

Paketne marke [ uredi | uredi izvor ]

Ovaj odlomak potrebno je pro?iriti .

Privatne marke [ uredi | uredi izvor ]

Ovaj odlomak potrebno je pro?iriti .

Vojne marke (marke za rati?ta) [ uredi | uredi izvor ]

Ovaj odlomak potrebno je pro?iriti .

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

• Filatelija
• Katalog po?tanskih maraka

Commons ima datoteke na temu: Po?tanska marka