Mi?o Mari?

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Puno ime Milenko "Mi?o" Mari?
Rođenje ( 1939-12-26 ) 26. decembar 1939 (84 godine)
Bosanski Petrovac , Kraljevina Jugoslavija
Zanimanje Pjesnik, novinar

Milenko "Mi?o" Mari? ( Bosanski Petrovac , 26. decembar 1939) jest bosanskohercegova?ki pjesnik, novinar i dugogodi?nji kulturni radnik koji je djelovao na prostorima biv?e Jugoslavije . Vi?estruki je dobitnik nagrada i zahvalnica za svoj knji?evno-novinarski rad, a njegove poetske zbirke prevedene su na vi?e svjetskih jezika. Sarađivao je sa mnogim muzi?kim umjetnicima u Bosni i Hercegovini i biv?oj Jugoslaviji za ?ije pjesme je pisao tekstove. Jedan je od kulturnih simbola grada Mostara , te osniva? i umjetni?ki rukovodilac dje?ijeg horskog ansambla Mostarske ki?e . Od 1993. godine ?ivi u engleskom gradu Exeteru . [1]

Biografija i umjetni?ka karijera [ uredi | uredi izvor ]

Osmogodi?nje ?kolovanje zavr?io je u rodnom gradu, a gimnaziju u Banjoj Luci i Biha?u . Godine 1960. prelazi u Mostar te gdje je diplomirao sh-hs jezik, knji?evnost i historiju na VP?. Nastavio je ?kolovanje vanredno u Beogradu , a 6 godina je proveo za katedrom. Ve? od svoje ?esnaeste godine po?eo je objavljivati tekstove u " Malim novinama ", " Oslobođenju ", " Zadrugaru " i " Krajini" . Nakon toga je bio stalni dopisnik ?asopisa "Rad", "Eho", "Sport", "Jugoslavenski dan" i Radioteleviziju Sarajevo . Objavljivao je tekstove u knji?evnim ?asopisima “Kekec”, “Polet”, “Telegram”, “Lica”, “Bagdala”, te literarne feljtone u ?asopisu Una . Od 1969. do 1980. godine bio je urednik kulturne rubrike u nedeljniku “Sloboda” i urednik - voditelj emisije “Nedjeljom za mlade” Radio Mostara (ICM Mostar), a uređivao je i listove radnih organizacija u Mostaru i Hercegovini . Od 1979. do rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine bio je samostalni urednik u KUP-u TVSA, a posljednjih 9 mjeseci obavljao du?nost urednika Dopisni?tva TVSA Mostar. Autor je recenzija i predgovora za poetske zbirke, likovne kataloge, monografije, a također je bio zastupljen u ?kolskim ud?benicima i antologijama. ?iji je je osniva? i umjetni?ki rukovodilac od 1973. pa sve do njihovog ga?enja 1992. godine. Autor je libreta za kantate i oratorije s temom iz narodnooslobodila?ke borbe , kao naprimjer: Emil Cossetto “Titova biografija”, Vladimir Mustajba?i? “Sutjeska”, Slobodan "Bodo" Kova?evi? “Krajina”... Sa preko 200 komponiranih pjesama i tekstova jedan je od najpjevanijih bosanskohercegova?kih autora. Za tekstove u zabavnoj muzici osvojio je prve nagrade na najzna?ajnijim festivalima u SFRJ. Uvr?ten je u ?kolske u?dbenike, poetske i muzi?ke antologije, nagrađivan za poeziju i prozu, te prevođen na vi?e svjetskih jezika. Prvi je predsjednik Komisije za Kulturno - zabavni ?ivot ZOI Sarajevo 1984. godine. Bio je scenarista dr?avnih antifa?ti?kih sve?anosti, centralnih republi?kih i saveznih " Dana mladosti ", a s Perom Zubcem predstavljao je SFRJ na XII Festivalu mladih i studenata svijeta, Moskva ’85. Autor je scenarija za dokumentarne filmove Hajrudina ?ibe Krvavca od kraja 1970-ih do 1992. godine. Također, bavio se humanitarnim radom. Tokom rata u Bosni i Hercegovini bio je konzul Prve dje?ije ambasade Sarajevo . Organizovao je i rukovodio evakuacijom oko 10.500 majki i djece iz Mostara od 19. aprila do 13. maja 1992,, a kao volonter Evropske unije i UNICEF u Splitu od septembra 1993. do februara 1993. organizovao evakuaciju oko 2.300 majki, djece i logora?a iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo. Marta 1993. godine izbjegao je u Veliku Britaniju. Objavljivao je kratke pri?e na "BBC Radio World Service”, objavljivao u britanskoj ?tampi, ?asopisu “SaLon” u Londonu ,  “MM” u Njema?koj , ratnom sarajevskom “ Svijetu ”, mostarskom ?asopisu "Most", internet portalu “ta?no.net”... Radio kao stalni dopisnik sarajevskih ?asopisa " Slobodna Bosna ", " Start ", "Glas antifa?ista ", nezavisne beogradske revije “Evropa”... Od 2002. godine vodi kolumnu “Mostarenje” u "Bosanskoj po?ti". Od 2013. do 2020. na sarajevskoj Face TV autorskim serijalom "Namigivanje zvijezdama" predstavio je enciklopedijske SFRJ savremenike iz druge polovine XX vijeka.

Sa suprugom Azrom, k?erkom Milenom Prevost i unukom Bellom ?ivi u gradu Exeteru , jugozapadna Engleska. [2]

Umjetnici za koje je pisao svoja djela [ uredi | uredi izvor ]

Komponirali su ga: Jure Robe?nik , Jovan Adamov , Enes Bajramovi? , Slobodan "Bodo" Kova?evi? , Fadil Red?i? Gabor Lenđel , Josip Sli?ko , Zafir Had?imanov , Kemal Monteno i drugi.

Njegove pjesme pjevali su: Kemal Monteno, Danijel Popovi? , Zdravko ?oli? , ?eljko Samard?i? , Jadranka Stojakovi? , Ismeta Krvavac , Jasna Gospi? , Mladen Voji?i? Tifa , Mi?o Kova? , Krunoslav Ki?o Slabinac , Miki Jevremovi? , Bisera Veletanli? , Maja Od?aklijevska , grupe Kamen na kamen , Iver , Pepel in kri , Indeksi , Cod , Neki to vole vru?e , dje?iji Ansambl "Mostarske ki?e"...

Govorili su ga: Uro? Kravlja?a , Branko Li?en , Miralem Zub?evi? , Mira Stupica , Nada đurevska , Dana Kurbalija Vican , Ante Vican Etela Pardo , Sava Damjanovi? , Mi?a Janketi? , Zlatko Crnkovi? , Goran Sultanovi? , Tarik Filipovi? , Rade ?erbed?ija , Vanessa Redgrave ...

Bibliografija [ uredi | uredi izvor ]

  • “Gdje umiru ptice”, pjesme, (Mostar 1971.)
  • “Na?om pjesmom zemlja ja?a”, pjesme s notnim zapisima Josipa Sli?ka, (“Svjetlost” Sarajevo 1979.)
  • “?iv je Tito”, pjesme, (“Oslobođenje” Sarajevo/ “Dnevnik” Novi Sad 1985.)
  • “Ljubavi i molitve”, pjesme,(“Oslobođenje” Sarajevo 1989.)
  • “Pan s crnom frulom”, pjesme, ("Rabic" Sarajevo 2004.)
  • “Mostarenje”, proza, ("Rabic" Sarajevo 2006.)
  • “Dnevnik jednog apatrida”, proza, ("Art Rabic" Sarajevo 2014.)
  • “Svjetionici”, antologija i monografija bh umjetnika dijaspore, ("Art Rabic" Sarajevo 2015.)
  • “Pjesmo moja”, antologija pjevane poezije, reprezentativno i d?epno izdanje. ("Art Rabic" Sarajevo 2017.)
  • “Aleksa Podsjetnik na ljubav”, monografija, (“Dje?ija knjiga” Sarajevo 2018.)
  • "?to te nema i druge tuge", monografija i antologija Alekse ?anti?a, ("Art Rabic" Sarajevo 2019.)
  • "Tito za po?etnike", dokumentarna proza ("Art Rabic" Sarajevo 2021.)
  • "Dnevnik jednog apatrida" drugo, d?epno izdanje ("Art Rabic" Sarajevo 2022.)

Priznanja i nagrade [ uredi | uredi izvor ]

  • Dobitnik preko 100 zahvalnica, povelja, priznanja u svim SFRJ republikama i pokrajinama medju kojim:

"Nagrada SUBNOR-a BiH"

"Zlatna zna?ka" omladine BiH (RK SSO BiH),

“Zlatna plaketa Dana mladosti” omladine SFRJ (SK SSO SFRJ)

  • "Po?asni građanin Bosanskog Petrovca" (prije i poslije rata)
  • 14-februarska nagrada Mostara s Ansamblom “Mostarske ki?e"
  • 14-februarska nagrada Mostara samostalno
  • "Plaketa Bosanskog Petrovca" prije rata i 2013.
  • Po?asni građanin Danilovgrada , CrnaGora
  • Do rata vi?estruki dobitnik godi?njih nagrada Udru?enja novinara Bosne i Hercegovine i Kupa reportera Radio Sarajeva
  • Nagrada “Hasan Kiki?”
  • Nagrada "Skender Kulenovi?" za ?ivotno djelo 2018.
  • Plakete "UNTAT" Ujedinjenih nacija 2009. UK
  • Po?asni akademik Bosanskohercegova?ke Akademije Nauka i Umjetnosti USA (BHAAS - Bosnian-Herzegovinian American Academy of Arts and Sciences)

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ "Mi?i Mari?u nagrada za ?ivotno djelo u okviru manifestacije Dani Skendera Kulenovi?a" . tacno.net . Pristupljeno 11. 12. 2021 .
  2. ^ "Ko je ko u bosanskohercegova?koj dijaspori" (PDF) . bihembassy.org . Pristupljeno 12. 12. 2021 .