Marshallov plan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zvani?ni simbol Marshallovog plana

Mar?alov Plan je bio plan SAD -a za obnavljanje savezni?kih dr?ava u Evropi . Incijativa je nazvana po dr?avnom sekretaru SAD-a George Marshallu . Uveden je 1947 godine pod nazivom ERP (engl. European Recovery Programm ) . Istovremeno je imao i cilj suzbijanja komunizma . Plan je obuhvatao isporuku kredita , roba , sirovina kao i namirnica od strane SAD-a. Ukupna vrijednost ERP-a iznosila je 12,4 milijarde dolara . Energetika i rudarstvo su do?ivjeli posebno u Njema?koj veliki napredak. [1]

Povod [ uredi | uredi izvor ]

Prije svega program je imao humanitarnu svrhu. Mnoge zemlje Evrope su bile potpuno uni?tene, industrijska proizvodnja je znatno pala, vladala je glad. Dalje SAD-u je trebao temelj za trgovinu s zemljama Evrope, a tako je trebao biti i suzbijen utjecaj SSSR-a kao i spre?avanje ?irenja komunizma. [2]

Uvod [ uredi | uredi izvor ]

George C. Marshall (1946)

George C. Marshall je 5.juna 1947 predstavio ideju Programa za o?ivljavanje Evrope (en. European Recovery Program, ERP). Na konferenciji u Parizu , kojoj zbog pritiska SSSR -a pojedine zemlje Isto?ne Evrope ( Poljska , ?ehoslova?ka , Mađarska ) [3] nisu u?estvovale, usaglasilo je u julu 16 evropskih zemalja sporazum o privredi slobodnog tr?i?ta. [4] Među 16 zemalja nalazile su se: Austrija , Belgija , Njema?ka [5] , Danska , Francuska , Holandija , Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo . [2]

Obim programa [ uredi | uredi izvor ]

Od 1948. zvani?no kre?e program ERP. U toku od 1948-1952 SAD je dostavio gorivo, vje?ta?ko đubrivo, ma?ine, lijekove i namirnice u vrijednosti od 12,4 milijarde dolara. Od toga 1,5 milijardi je otpadalo na Zapadnu Njema?ku dok Isto?na kao i druge zemlje Isto?nog bloka, nisu imale zbog sovjetskog utjecaja pristup programu. [4] Izvoznici iz SAD-a su, tokom programa, dobijali novac od svoje vlade. Evropski uvoznici su iznos od prodaje robe upla?ivali u poseban fond, koji je slu?io za međuevropsku trgovinu. Zapadna Njema?ka je do 1978., shodno ugovoru, vratila SAD-u 1,1 milijardu dolara. Osnovan je i ERP fond koji je davao kredite , s povoljnim kamatama , malim i srednjim preduze?ima [6]

Rezultat [ uredi | uredi izvor ]

Nakon pristupljene pomo?i privreda je u doti?nim zemljama Evrope jako porasla. Stvoreno je i novo tr?i?te za plasiranje robe i proizvoda iz SAD-a. Saradnja među evropskim zemljama je pobolj?ana, time se Marshallov plan mo?e smatrati bazom za osnivanje Evropske unije . [2]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Mar?alov plan sa stranice njema?ke fondacije Haus der Geschichte pristupljeno 8.2.2014 (de)
  2. ^ a b c Marshallplan geschichte-lexikon.de , pristupljeno 15.5.2014 (de)
  3. ^ Marshallplan US History Arhivirano 18. 4. 2015. na Wayback Machine magazinusa.com 15.5.2014 (de)
  4. ^ a b Marshallplan und Wahrungsreform sa stranice njema?ke fondacije Haus der Geschichte pristupljeno 15.5.2014 (de)
  5. ^ Zvani?na podjela Njema?ke dogodila se 1948. pogledaj Deutsche Teilung im Kalten Krieg BPB pristupljeno 15. 5. 2015 (de)
  6. ^ Marshallplan wissen.de , pristupljeno 15.5.2015 (de)

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]