한국   대만   중국   일본 
Kraljevska biblioteka u Stockholmu - Wikipedia Idi na sadr?aj

Kraljevska biblioteka u Stockholmu

Koordinate : 59°20′17″N 018°04′20″E  /  59.33806°N 18.07222°E  / 59.33806; 18.07222
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kraljevska biblioteka u Stockholmu
Kungliga biblioteket
Otvorena 1661 ; prije 363 godina  ( 1661 )
Lokacija Stockholm , ?vedska
Koordinate 59°20′17″N 018°04′20″E  /  59.33806°N 18.07222°E  / 59.33806; 18.07222
Predmeti knjige , Akademski ?urnali , novine , ?asopisi , filmovi , snimljeni zvuk, televizija , radio , rukopisi , mape , slike , ?tampana muzika , efemera i digitalni resursi
Vrsta Nacionalna biblioteka
Veli?ina 18 miliona predmeta, 175 kilometara polica i 15,7 miliona sati audiovizuelnog materijala [1]
Direktor Karin Gronvall
Bud?et 394,000,000 SEK (2017) [2]
Zaposleni 340
Zakonski depozit Da, i sporazumi sa izdava?ima
Veb-sajt www.kb.se

Kraljevska biblioteka u Stockholmu ( ?vedski : Kungliga biblioteket ) jest ?vedska nacionalna biblioteka . Prikuplja i ?uva sve doma?e ?tampane i audio-vizuelne materijale na ?vedskom jeziku, kao i sadr?aje sa ?vedskom asocijacijom objavljenim u inostranstvu. Kao istra?iva?ka biblioteka , ima i velike zbirke knji?evnosti na drugim jezicima.

Zbirka [ uredi | uredi izvor ]

Glavna zgrada u Humlegardenu

Zbirke Nacionalne biblioteke ?ine vi?e od 18 miliona predmeta, uklju?uju?i knjige, postere, slike, rukopise i novine. [3] Audio-vizuelna zbirka se sastoji od vi?e od 10 miliona sati snimljenog materijala. [4]

NAcionalna biblioteka je takođe istra?iva?ka biblioteka dru?tvenih nauka, sa kolekcijama strane literature iz ?irokog spektra tema. Biblioteka ima zbirku od 850 stranica ?iroke ?tampe ?vedske koje datiraju iz 1852. [5]

Nacionalna biblioteka kupuje literaturu o ?vedskoj napisanu na stranim jezicima i djela ?veđana objavljena u inostranstvu, kategorija poznata kao "Suecana". [6] Nacionalna biblioteka prikuplja diskete , CD-ROM -ove i druge elektronske medije za skladi?tenje od sredine 1990-ih, zajedno sa e-knjigama , e-?asopisima , web stranicama i drugim digitalnim materijalom.

Godine 1953. Nacionalna biblioteka je otkupila zna?ajne koli?ine ruske literature iz Sankt Peterburga i Moskve . Ove knjige trebale su da budu osnova slavenske biblioteke u Stokholmu. Ovi planovi su konsolidovani u sporazumu sklopljenom 1964. između Lenjinove biblioteke u Moskvi i Nacionalne biblioteke u kojem su se biblioteke slo?ile da razmjenjuju literaturu svojih zemalja.

Zakonski depozit [ uredi | uredi izvor ]

Prema ?vedskom Zakonu o zakonskom depozitu , izdava?i ?tampanog materijala moraju poslati jedan primjerak svakog predmeta Nacionalnoj biblioteci i ?est drugih istra?iva?kih biblioteka. Izdava?i muzike, filma, radija i TV-a moraju na sli?an na?in predati primjerke biblioteci. U nekim slu?ajevima potrebno je dostaviti samo uzorak emitovanog materijala. [7]

2012. donesen je Zakon o obaveznom depozitu elektronskog materijala . U njemu se navodi da od 2013. izdava?ke ku?e i javna tijela moraju dostaviti digitalno objavljen sadr?aj Nacionalnoj biblioteci. [8]

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Glavna ?itaonica

Obaveza prikupljanja svih ?tampanih dela na ?vedskom jeziku utvrđena je 1661. uredbom Kancelarije ?vedskog tajnog savjeta . Uredba (zakonski depozit) je nalo?ila svim ?tamparima u ?vedskoj da po?alju dva primjerka svake ?tampane publikacije Uredu prije nego ?to se materijal distribuira. Jedan primjerak je trebao oti?i u ?vedski nacionalni arhiv (Riksarkivet), a drugi u Nacionalnu biblioteku. Motiv za ovu odredbu nije proiza?ao iz ?elje da se publikacije sa?uvaju za potomstvo, ve? iz ?elje da se prati njihov sadr?aj.

Saradnja biblioteka [ uredi | uredi izvor ]

Nacionalna biblioteka je odgovorna za koordinaciju svih ?vedskih biblioteka, uklju?uju?i javne biblioteke .

Nacionalna biblioteka je odgovorna za pru?anje informacija visokom obrazovanju i istra?ivanju, ?to uklju?uje dobijanje ugovora o centralnoj licenci za istra?iva?ke i univerzitetske biblioteke kako bi se pove?ao pristup razli?itim bazama podataka. Nacionalna biblioteka je razvila i odr?ava LIBRIS, sistem baze podataka nacionalne biblioteke. LIBRIS je besplatno dostupan javnosti putem Interneta i sadr?i vi?e od pet miliona naslova koji se nalaze u 300 ?vedskih biblioteka. ?vedska ISBN [9] agencija je jedinica u okviru Nacionalne biblioteke. Odgovoran je za dodjelu ISBN ova koji imaju ?vedski prefiks zemlje 91- (i 978-91-).

Biblioteka je partner Svjetske digitalne biblioteke. [5]

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Korjeni onoga ?to danas poznajemo kao Nacionalna biblioteka se?u do vremena kralja Gustava Vase u 16. vijeku.[10] Kralj je sakupljao knjige o raznim temama, uklju?uju?i historiju, nauku i teologiju, kao i karte. Zbirke su pro?irili Erik XIV , Ivan III i Karlo IX i ?uvali ih u palati poznatoj kao Tre Kronor (Tri krune). Neke knjige su kupljene u inostranstvu, dok su druge zapljenjene iz ?vedskih manastira raspu?tenih u protestantskoj reformaciji . Kralj Gustav Adolphus je 1620. poklonio dijelove kraljevske zbirke knjiga: te su knjige bile temelj Univerzitetske biblioteke Upsale .

Kolekcija je također pro?irena plijenom oduzetim tokom Tridesetogodi?njeg rata . Ovo zarobljeno blago uklju?ivalo je biskupsku biblioteku u Wurzburgu 1631, biblioteku Univerziteta u Olomoucu 1642. i kraljevsku biblioteku u Pragu 1649. Na ovaj na?in "đavolja Biblija" (Codex Gigas) iz 13. vijeka dolazi u Stockholm. [10] Kraljica Kristina je veliki dio ovog materijala ponijela sa sobom u Rim nakon ?to je abdicirala sa ?vedskog prijestolja, ali kraljevske kolekcije su nastavile rasti za vrijeme vladavine Karla X Gustava kroz dodatni ratni plijen i kupovine u inostranstvu. Zbirka rukopisa također uklju?uje anglosaksonski "Codex Aureus".

Prema Uredbi kancelarije iz 1661, svi ?tampari knjiga u ?vedskoj su po zakonu morali da dostave dva primerka svega ?to su ?tampali ? jedan primjerak za Nacionalnu arhivu, a drugi za Nacionalnu biblioteku. Umjesto nabavke novoobjavljene literature u istra?iva?ke svrhe, dekret je odra?avao ?elju velike sile da izvr?i dr?avnu kontrolu i cenzuru .

Veliki dio biblioteke je izgorio tokom po?ara u palati Tre Kronor 1697. kada je izgubljeno 17.286 uvezanih svezaka i 1.103 rukopisa. Pre?ivjelo je samo 6.700 tomova i 283 rukopisa. Nakon toga, knjige su privremeno pohranjene u raznim plemi?kim palatama u ?tokholmu, prvo u ku?i grofa Lilliea na tada?njem trgu Norrmalm (1697?1702), a kasnije u palati Bonde (1702?1730) i ku?i grofa Pera Brahea na Helgeandsholmenu. (1730?1768). Kona?no, 1768, zbirke su mogle biti preseljene u sjeveroisto?no krilo nove kraljevske palate.

Zbirka je dodatno porasla u novom domu kada je Arhiv antikviteta raspu?ten 1780. i ve?ina knjiga koje se tamo ?uvaju preba?ena je u Nacionalnu biblioteku. Godine 1792. Gustav III je poklonio svoju privatnu biblioteku od 14.500 djela, a ?etiri godine kasnije Gustav IV je poklonio 7.500 djela. Kao rezultat toga, Narodna biblioteka je posedovala oko 40.000 dela do 1814.

Nekoliko velikih zbirki knjiga, bilo poklonjenih ili kupljenih, stiglo je u Nacionalnu biblioteku u 19. vijeku. Prostor u palati je bio ograni?en i bio je potreban novi dom za zbirke. Godine 1877. Nacionalna biblioteka se preselila u nove, namjenske prostorije u Humlegardenu . Biblioteka je po?ela sa postavljanjem elektri?ne rasvjete 1887, ali je biblioteka u potpunosti elektrificirana tek 1964.

Krađe knjiga [ uredi | uredi izvor ]

Godine 2004. otkriveno je da je na desetine rijetkih knjiga iz njene zbirke ukradeno. [11] Naknadna istraga je otkrila da je lopov Anders Burius , vi?i bibliotekar koji radi u Nacionalnoj biblioteci. Najmanje 62 knjige su ukradene [11] [12] i potom prodate na aukciji u njema?koj aukcijskoj ku?i. Policijska istraga je zatvorena 2006. i ponovo otvorena 2014. nakon ?albe. Istraga je zatvorena nakon godinu i po dana bez vra?enih knjiga. [13]

Godine 2011. u biblioteku je vra?ena prva knjiga ? atlas Corneliusa Wytflieta. Kupio ga je trgovac mapama u New Yorku sa Sotheby's aukcije 2003. Vrijednost mu je procijenjena na 450.000 dolara. [14] Ameri?ki dr?avni tu?ioc je vratio neke knjige u ?vedsku 2015. [15] U 2021. vra?eno je deset knjiga. Od 2021, 17 od 62 ukradene knjige je vra?eno. [16] Biblioteka odr?ava spisak knjiga koje nedostaju. [17]

Zgrada [ uredi | uredi izvor ]

U po?etku su se kraljevske zbirke knjiga ?uvale u Kraljevskoj palati (Tre Kronor), koja je izgorjela 1697. Nacionalna biblioteka se preselila u sada?nju zgradu u Humlegardenu u decembru/januaru 1877/1878. Zgradu je dizajnirao Gustaf Dahl i izgrađena od livenog gvo?đa. Dva krila su dodana 1926?27.

Nacionalna biblioteka je ponovo otvorena u prolje?e 1997. nakon sveobuhvatnog preuređivanja i dogradnje. Dva velika podzemna skladi?ta, koja su ugrađena u stijenu ispod zgrade, sada sadr?e najve?i dio bibliote?kih zbirki, dok ?lanovi, drugi posjetioci i zaposleni dijele prostor u glavnoj zgradi.

Novi dio, nazvan Aneks, sadr?i auditorijume, izlo?bene sobe i ?itaonicu novina. Mnoge ?vedske dnevne novine i veliki broj stranih novina dostupni su na mikrofilmu i u digitalnom alatu za pretra?ivanje u ?itaonici mikrofilma.

Audiovizuelni mediji [ uredi | uredi izvor ]

Sve do 2009, ?vedski nacionalni arhiv snimljenog zvuka i pokretnih slika prikupljao je i arhivirao audiovizuelni materijal. 2009. arhiv postaje dio Nacionalne biblioteke i prestaje da bude samostalna institucija.

Digitalne kolekcije [ uredi | uredi izvor ]

Po?ev?i od 24. marta 1997, Nacionalna biblioteka je arhivirala i ?vedski dio World Wide Weba u sklopu projekta pod nazivom kulturarw3 (igra rije?i; kulturarv je ?vedski za kulturnu ba?tinu). U po?etku sadr?aj nije bio dostupan javnosti zbog problema sa autorskim pravima, ali nakon 2004. posjetioci biblioteke mogli su pristupiti arhivi sa namjenskih ra?unara samo za ?itanje u prostorijama biblioteke. [18]

Godine 2010. po?ela je masovna digitalizacija ?vedskih novina, a od 2016. obrađeno je preko 12 miliona stranica. [19] [20]

Godine 2020. biblioteka je, zajedno sa univerzitetskim bibliotekama u Lundu, Geteborgu, ?tokholmu, Upsali i Umeu, pokrenula projekat digitalizacije fizi?kih materijala ?tampanih u ?vedskoj. [21]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ "Annual Report 2017 to CENL and CDNL" (PDF) . The Conference of European National Librarians . Arhivirano (PDF) s originala, 28. 10. 2022 . Pristupljeno 28. 10. 2022 .
  2. ^ "Annual Report 2017 to CENL and CDNL" (PDF) . The Conference of European National Librarians . Arhivirano (PDF) s originala, 28. 10. 2022 . Pristupljeno 28. 10. 2022 .
  3. ^ "The National Library of Sweden" . Kungliga biblioteket (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 3. 2022 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .
  4. ^ Haaramo, Eeva (25. 1. 2017). "Nordic CIO interview: Peter Krantz, Sweden's national library" . Computer Weekly (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 30. 11. 2021 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .
  5. ^ a b "The Old People Mill" . World Digital Library . 1852. Arhivirano s originala, 28. 7. 2014 . Pristupljeno 30. 6. 2013 .
  6. ^ "Purchases" . Kungliga biblioteket (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 3. 2022 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .
  7. ^ "Legal deposit" . Kungliga biblioteket (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 3. 2022 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .
  8. ^ "E-legal deposit" . Kungliga biblioteket (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 3. 2022 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .
  9. ^ "Swedish ISBN Agency" . Kungliga biblioteket (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 3. 2022 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .
  10. ^ "Devil's Bible. Codex Gigas" . Library of Congress . Arhivirano s originala, 10. 9. 2023 . Pristupljeno 24. 10. 2023 .
  11. ^ a b Cohen, Patricia (23. 7. 2013). "National Library of Sweden to Recover Stolen Books" . New York Times . Arhivirano s originala, 9. 9. 2015 . Pristupljeno 18. 8. 2016 .
  12. ^ "United States Returns Stolen Antique Books to the National Library of Sweden" . Federal Bureau of Investigation (jezik: engleski). 17. 6. 2015. Arhivirano s originala, 26. 8. 2016 . Pristupljeno 19. 8. 2016 .
  13. ^ Bergvall, Greger (2016). " " Cold case" ? The story of inside thefts at the National library of Sweden" . IFLA Library . Arhivirano s originala, 3. 6. 2023 . Pristupljeno 24. 10. 2023 .
  14. ^ Cohen, Patricia (27. 6. 2012). "Swedes Find Stolen Atlas in New York" . The New York Times (jezik: engleski). ISSN   0362-4331 . Arhivirano s originala, 27. 3. 2022 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .
  15. ^ Cascone, Sarah (17. 6. 2015). "US Returns to Sweden Millions in Antique Books Stolen by Suicidal Librarian" . Artnet News (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 23. 5. 2022 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .
  16. ^ Benne, Susan (25. 10. 2021). "Ten Stolen Books Returned to the National Library of Sweden, More Still Missing" . The Antiquarian Booksellers' Association of America (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 14. 4. 2022 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .
  17. ^ "Stolen books" . Kungliga biblioteket (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 27. 3. 2022 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .
  18. ^ "Kulturarw3 ? The Web Archive of the National Library of Sweden" . DHNB (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 16. 5. 2022 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .
  19. ^ Heidi Rosen; Torsten Johansson; Mikael Andersson; Henrik Johansson. "Experiences from Digidaily" (PDF) . Unesco. Arhivirano (PDF) s originala, 26. 10. 2016 . Pristupljeno 25. 8. 2016 .
  20. ^ "Page count query" . tidningar.kb.se . National Library of Sweden. Arhivirano s originala, 17. 9. 2016 . Pristupljeno 25. 8. 2016 .
  21. ^ "National library collaboration will digitize Swedish printed material" . Lund University Library (jezik: engleski). 27. 9. 2021. Arhivirano s originala, 6. 2. 2022 . Pristupljeno 27. 3. 2022 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Kraljevska_biblioteka_u_Stockholmu&oldid=3552868 "