S Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Halleyjeva kometa 8 marta 1986
Halleyjeva kometa
, slu?bene oznake 1P/Halley, vjerovatno je najpoznatija
kometa
u historiji ?ovje?anstva. Nazvana je tako po svom otkriva?u,
Edmondu Halleyju
. Sama kometa spada u grupu sjajnih kometa kratkog perioda. Kre?e se retrogradno vrlo izdu?enom stazom, pa se pribli?ava
Suncu
na 0,586
astronomskih jedinica
, tj. Na udaljenosti od 35,082 AJ. Poslednji put je pro?ao kroz perihelion
9. februara
1986.
Prou?avali su ga izbliza svemirskim brodovima Giotto, Sakigake, Suisei i Vega. Slika s Giotta prikazuje izdu?eno jezgro dimenzija 7.2 km × 7.2 km × 15.3 km. Mlazovi isparene materije (led i pra?ina) u obliku gejzira izbili su iz vrlo tamnog tla na sun?anoj povr?ini jezgre. Sljede?i prolaz o?ekuje se
2061.
godine.
Prvi zapisi o njoj se?u od 240. godine p. n. e., kad su je vidjeli u
Kini
i optu?ili za smrt carice. Otada nije nijednom "posjetila" Zemlju, a da to nije negdje u svijetu zabilje?eno.
Babilonci
su je vidjeli 164. i 87. p. n. e.
Rimljani
su 12. p. n. e. vjerovali da ona simbolizira smrt vojnika i dr?avnika Marka Vipsanija Agripe. 295. godine Kinezi su shvatili da je kometa ?to su je vidjeli na
istoku
(kako se primi?e
Suncu
) identi?na onoj koju su vidjeli kasnije istog mjeseca na
zapadu
(kako se udaljava od Sunca). 451. njoj je pripisana rimska pobjeda nad
hunskim
vođom
Atilom
, a 684. optu?ili su je za
kugu
. Ta se kometa
Zemlji
najvi?e pribli?ila 837, kad joj se rep protegao preko polovine neba. 1066. u
Engleskoj
se
normansko
osvajanje i smrt kralja Harolda II u
bici kod Hastingsa
pripisivalo njenom utjecaju.
Ova kometa najbli?a je Suncu sljede?ih datuma (obi?no se mo?e vidjeti prostim okom):
