S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Grenlandsko more
|
---|
Grenlandsko more na karti
|
Vrsta
| More
|
---|
|
Povr?ina
| 1,205.000 km
2
|
---|
Prosje?na dubina
| 1,444 m
|
---|
Maks. dubina
| 4,846 m
|
---|
Zapremina vode
| 1,747.250 km
3
|
---|
Grenlandsko more
jest morski bazen smje?ten između
Grenlanda
na zapadu,
arhipelaga
Svalbard
na istoku,
Framovog moreuza
i
Arkti?kog okeana
na sjeveru i
Norve?kog mora
i
Islanda
na jugu. Zauzima povr?inu od 1.205.000 km
2
. Ponekad se smatra dijelom Arkti?kog
[1]
[2]
a ponekad i dijelom
Atlantskog okeana
[3]
i predstavlja vezu između ova dva okeana ali je, zbog leda, njegov sjeverni dio veoma rijetko otvoren za plovidbu.
Grenlandsko more omeđuje na zapadu ostrvo Grenland, a na jugu
Danski moreuz
i
Island
. Na jugoistoku, iza ostrva
Jan Mayen
(
Norve?ka
) le?i ogromno prostranstvo Norve?kog mora, ?ije se pro?irenje mo?e smatrati Grenlandskim morem. Preko
Framovog moreuza
na sjeveroistoku, more je omeđeno arhipelagom
Svalbard
(Norve?ka). Ju?ni dio Grenlandskog mora ponekad se naziva i
Islandsko more
.
Dno Grenlandskog mora je
depresija
omeđena s juga podvodnim grenlandsko-islandskim grebenom, a na istoku Mohnsovim grebenom i grebenom Knipovich (dijelovi Srednjoatlantskog grebena). Na zapadu, dno se di?e prema ?irokom obalnom pojasu Grenlanda.
[4]
Najve?a izmjerena dubina
Grenlandskog mora
je 4846 metra, dok mu je prosje?na dubina oko 1450 metara.
Grenlandsko more
je gusto naseljeno ni?im formama ?ivota sa dna
lanca ishrane
. Veliki
beski?menjaci
,
ribe
,
ptice
i
sisari
(uklju?uju?i
tuljane
,
kitove
i
delfine
), svi se hrane manjim beski?menjacima i malim
organizmima
.