Dalmacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karta Hrvatske sa ozna?enom Dalmacijom

Dalmacija je historijska provincija na isto?noj obali Jadranskog mora i ju?na, sredozemna regija Republike Hrvatske . Smje?tena na sredi?njem dijelu Jadranskog primorja , a svojim najve?im dijelom grani?i sa Bosnom i Hercegovinom na sjeveru, odnosno Crnom Gorom na istoku. Porijeklo rije?i Dalmacija potje?e najvjerovatnije od imena starog ilirskog plemena Delmata ili Dalmata , koji su naseljavali najve?i dio dana?nje sredi?nje Dalmacije, uklju?uju?i i susjedna podru?ja jugozapadne Bosne i dana?nje gradove Livno i Duvno/ Tomislavgrad prije dolaska Slavena na ova podru?ja u 7. vijeku.

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Trogir

Dalmacija u rimsko doba se prostirala od Jadrana do Panonije . U ranom srednjem vijeku (7.-11. vijek) ve?im dijelom je bila u sastavu Hrvatskog kraljevstva , pod vodstvom narodnih kne?eva i kraljeva iz loze Trpimirovi?a . Kasnije, srednjovjekovna mleta?ka provincija Dalmacija obuhvatala je u po?etku nekoliko ostrva i primorskih gradova , da bi se kasnije pro?irila na teritoriju, koju i danas obuhvata u sastavu Hrvatske . U sastav mleta?ke Dalmacije nije ulazila jedino Dubrova?ka republika , ve? je bila samostalna, dok je bosansko primorje bilo prvobitno dio srednjovjekovne bosanske dr?ave, a kasnije i Osmanlijskog carstva . Tradicionalno dobri dobrosusjedski odnosi i veze između BiH i Dalmacije mogu se pratiti kroz gotovo cijelu historiju , a i danas se o?ituju u brojnim, porodi?nim i prijateljskim vezama.

Klima [ uredi | uredi izvor ]

Obala

Klima Dalmacije je prete?no sredozemna: ljeti izrazito toplo (zege i su?e), zimi blago, sa obilatim padavinama tokom jesenskih i zimskih mjeseci.

Hidrografija [ uredi | uredi izvor ]

Hidrografiju regije karakteri?u jaka kra?ka vrela, rijeke primor?ice ( Jadro , Ombla ), kra?e ponornice, te nekoliko zna?ajnijih rijeka poput: Zrmanje , Krke , ?ikole i Cetine , koje prolaze kroz kra?ke doline i klisure , te rijeka Neretva na samom jugu Dalmacije.

Gradovi [ uredi | uredi izvor ]

Prokurative

Kulturno i privredno sredi?te Dalmacije je grad Split . Upravno gledano Dalmacija je danas podijeljena u nekoliko manjih upravnih jedinica - ?upanija . Najzna?ajniji gradovi su: Split , Zadar , ?ibenik , Dubrovnik , Ka?tela , Trogir , Makarska i Plo?e na obali, odnosno Knin , Sinj , Metkovi? i Imotski u dalmatinskom zaleđu, Zagori . Ve?a ostrva su: Bra? , Hvar , Vis , Kor?ula , Mljet , Pag i druga.

Zadar

Privreda [ uredi | uredi izvor ]

Najzna?ajnije privredne grane su brodogradnja , ribolovstvo i mediteranske kulture, te naro?ito turizam tokom ljetnih mjeseci.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]