Bukova?a (Petrovac)

Koordinate : 44°30′13″N 16°27′07″E  /  44.5035°N 16.452°E  / 44.5035; 16.452
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bukova?a
(naselje)
Bukovača nalazi se u Bosna i Hercegovina
Bukovača
Bukova?a
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°30′13″N 16°27′07″E  /  44.5035°N 16.452°E  / 44.5035; 16.452
Dr?ava Bosna i Hercegovina
Entitet Republika Srpska
Op?ina Petrovac
Stanovni?tvo  (2013)
 ? Naseljeno mjesto 0
Vremenska zona CET ( UTC+1 )
 ? Ljeti ( DST ) CEST ( UTC+2 )
Pozivni broj (+387) 51
Mati?ni broj 217603 [1]
Mati?ni broj op?ine 20460

Bukova?a je naseljeno mjesto u op?ini Petrovac , Bosna i Hercegovina .

Geografija [ uredi | uredi izvor ]

Bukova?a se nalazi na putu između Bosanskog Petrovca i Drini?a . Zapadno od sela je naselje Bara . Ime je dobila po drvetu bukva koje sada vi?e nema. [2] U selu ima nekoliko izvora, a mjerenjima je utvrđeno da vode sa ovog podru?ja podzemnim putem odlaze u rijeku Sanu . [3]

Ve?i dio naselja sa 156 stanovnika pripada op?ini Bosanski Petrovac , a manji dio sa 5 stanovnika pripada op?ini Petrovac .

Historija [ uredi | uredi izvor ]

U naselju nalazi se brdo Stra?benica. Do vrha vodi put u obliku serpentina, ?iji tragovi su jo? vidljivi. Na vrhu je gradina, koja je vjerovatno najprije bila ilirska , i na ?ijim su temeljima rimljani napravili svoje fortifikacijsko utvrđenje du?ine 400 metara. [4]

U ravnom dijelu naselja nalazi se ru?evina grobnice na svod, du?ine oko 20 m. koju je istra?ivao arheolog Sergejevski. Ta grobnica je zidana bijelim kamenom (bihacit). Unutra je nađena nadgrobna plo?a i po natpisu se vidi da je iz kasnog rimskog perioda. [5] [6] I do ove grobnice vodi kaldrma od kamena i kre?nog maltera.

U osmanlijskomskom periodu bosanske historije, cjelokupno zemlji?te u Bukova?i bilo je u vlasni?tvu, kao begluk ili seli?te, ?uvene begovske porodice Kulenovi? Bukova?a. [7]

Stanovni?tvo [ uredi | uredi izvor ]

Sastav stanovni?tva ? naselje Bukova?a
2013. [8] 1991. 1981. [9] 1971. [10]
Osoba 0 (0,000%) 298 (100,0%) 323 (100,0%) 420 (100,0%)
Srbi ? 291 (97,65%) 257 (79,57%) 414 (98,57%)
Jugoslaveni ? 5 (1,678%) 66 (20,43%) 1 (0,238%)
Ostali ? 2 (0,671%) ? 5 (1,190%)

    Reference [ uredi | uredi izvor ]

    1. ^ "Sistematski spisak op?ina i naselja" (PDF) . fzs.ba . Arhivirano s originala (PDF) , 9. 5. 2016 . Pristupljeno 18. 9. 2015 .
    2. ^ Petar Rađenovi?, Beograd 1925. i 1923. godine -BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO
    3. ^ Dr. Rade Davidovi?, Novi Sad, 1981 -PETROVA?KO POLJE
    4. ^ Salmedin Mesihovi?, Historijska traganja, 4, 2009.,str. 9-33 -SVPPLEMENTVM REBELLIO ILLYRICI I. GERMANIKOVA “POUNJSKA OFANZIVA”
    5. ^ Salmedin Mesihovi?, Filozofski fakultet Sarajevo, 2011 -ANTIQVI HOMINES BOSNAE
    6. ^ Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 -Bosna i Hercegovina u anti?ko doba.
    7. ^ H. Kamberovi?, Sarajevo, 2003 BEGOVSKI ZEMLJI?NI POSJEDI U BOSNI I HERCEGOVINI OD 1878. DO 1918.
    8. ^ "Popis stanovni?tva, doma?instava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 ? Etni?ka/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik" . popis.gov.ba . Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021 . Pristupljeno 7. 4. 2021 .
    9. ^ "Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1981" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 18. 9. 2015 .
    10. ^ "Nacionalni sastav stanovni?tva SFR Jugoslavije 1971" (PDF) . stat.gov.rs . Pristupljeno 18. 9. 2015 .

    Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]