Botanika

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Botani?arka radi na herbariju
Dio serije o
Biologiji
Nauka o ?ivotu
Klju?ne komponente
Grane
Istra?ivanje
Primjene

Botanika ( gr?ki: βοτ?νη botane - biljka, trava, a koja je izvedena od β?σκειν (boskein), "hraniti" ili "pasati". [1] [2] [3] ) koja se također naziva i nauka o biljkama ili fitologija jest nauka koja prou?ava ?ivot biljaka i grana je biologije . Razvila se u 18. stolje?u.

Nau?nici koji su specijalizovani za ovu oblast nazivaju se botani?ari .

?ivot biljaka mo?e se prou?avati preko ?elija , biljnih organa, jedinki i biljnih populacija. Prou?ava se anatomija biljaka, njihova fiziologija i klasifikacija. Nekada su u grupu biljaka botani?ari ubrajali i gljive , bakterije i viruse . U moderno vrijeme, gljive, bakterije i virusi vi?e se ne klasifikuju kao vrste biljaka, ali botani?ari ?esto prou?avaju i te oblike ?ivota. Botanika je va?na nauka iz mnogo razloga. Biljke su sastavni dio ?ivota na Zemlji i proizvode kisik , hranu , vlakna , gorivo i lijekove . Također, apsorbiraju ugljik-dioksid u procesu fotosinteze , koji bi bez njih bio nezamisliv.

Danas botani?ari (u strogom smislu) prou?avaju oko 410.000 vrsta kopnenih biljaka od kojih su oko 391.000 vrsta vaskularne biljke (uklju?uju?i oko 369.000 vrsta cvjetnica), [4] a oko 20.000 su mahovine . [5]

U 19. i 20. vijekurazvijene su nove tehnike za prou?avanje biljaka, uklju?uju?i metode opti?ke mikroskopije i snimanja ?ivih stanica, elektronsku mikroskopiju, analizu broja hromozoma , hemiju biljaka i strukturu i funkciju enzima i drugih proteina . U posljednje dvije decenije 20. stolje?a, botani?ari su iskoristili tehnike molekularne geneti?ke analize, uklju?uju?i genomiku i proteomiku i DNK sekvence kako bi preciznije klasifikovali biljke.

Moderna botanika je ?iroka, multidisciplinarna nauka sa doprinosima i uvidima iz ve?ine drugih oblasti nauke i tehnologije. Teme istra?ivanja uklju?uju prou?avanje strukture biljaka, rasta i diferencijacije, reprodukcije, biohemije i primarnog metabolizma, hemijskih proizvoda, razvoja, bolesti, evolucionih odnosa, sistematike i taksonomije biljaka. Dominantne teme u nauci o biljkama 21. vijeka su molekularna genetika i epigenetika , koje prou?avaju mehanizme i kontrolu ekspresije gena tokom diferencijacije biljnih ?elija i tkiva . Botani?ka istra?ivanja imaju razli?ite primjene u obezbjeđivanju osnovnih namirnica, materijala kao ?to su drvo, ulje, guma, vlakna i lijekovi, u modernoj hortikulturi, poljoprivredi i ?umarstvu, razmno?avanju biljaka, uzgoju i genetskoj modifikaciji, u sintezi hemikalija i sirovina za građevinarstvo i proizvodnje energije, u upravljanju okolinom i odr?avanju biodiverziteta.

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Rana botanika [ uredi | uredi izvor ]

Botanika je nastala iz travarstva , kroz prou?avanje i kori?tenje biljaka zbog njihovih mogu?ih ljekovitih svojstava. [6] Rana zabilje?ena historija botanike uklju?uje mnoge drevne spise i klasifikacije biljaka. Primjeri ranih botani?kih radova pronađeni su u drevnim tekstovima iz Indije koji datiraju prije 1100. godine prije nove ere, [7] [8] Starog Egipta , [9] u arhai?nim avesti?kim spisima , te u radovima iz Kine navodno prije 221. godine prije nove ere. [7] [10]

Moderna botanika svoje korijene vu?e jo? od Anti?ke Gr?ke , posebno do Teofrasta (oko 371?287. p. n. e.), Aristotelova u?enika koji je izmislio i opisao mnoge njene principe i koji se u nau?noj zajednici smatra "ocem botanike". [11] Njegova glavna djela, Istra?ivanje o biljkama i o uzrocima biljaka , predstavljaju najva?niji doprinos botani?koj nauci sve do srednjeg vijeka, skoro sedamnaest vijekova kasnije. [11] [12]

Jo? jedno djelo iz anti?ke Gr?ke koje je rano uticalo na botaniku je De materia medica , petotomna enciklopedija o preliminarnoj biljnoj medicini koju je sredinom prvog vijeka napisao gr?ki ljekar i farmakolog Pedanius Dioscorides . De materia medica je bila ?iroko ?itana vi?e od 1500 godina. [13] Va?ni doprinosi iz srednjovjekovnog muslimanskog svijeta uklju?uju Nabatejsku poljoprivredu Ibn Wahshiyya , Knjigu o biljkama Ab? ?an?fe D?nawar?ja (828?896) i Ibn Bassalovu Klasifikacija tla . Po?etkom 13. vijeka, Abu al-Abbas al-Nabati i Ibn al-Baitar (umro 1248.) pisali su o botanici na sistematski i nau?ni na?in. [14] [15] [16]

Sredinom 16. vijeka osnovane su botani?ke ba?te na brojnim italijanskim univerzitetima. Padovanski botani?ki vrt iz 1545. godine obi?no se smatra prvim koji je jo? uvijek na svojoj izvornoj lokaciji. Ovi vrtovi su nastavili prakti?nu vrijednost ranijih "fizi?kih vrtova", ?esto povezanih sa manastirima, u kojima su se uzgajale biljke za sumnjivu medicinsku upotrebu. Podr?ali su razvoj botanike kao akademskog predmeta. Odr?ana su predavanja o biljkama koje se uzgajaju u vrtovima. Botani?ke ba?te su se pojavile mnogo kasnije u sjevernoj Evropi; prvi u Engleskoj bio je Botani?ki vrt Univerziteta u Oksfordu 1621. godine. [17]

Njema?ki ljekar Leonhart Fuchs (1501?1566) bio je jedan od ?tri njema?ka oca botanike“, zajedno sa teologom Otom Brunfelsom (1489?1534) i ljekarom Hieronymus Bock (1498?1554). [18] [19] Fuchs i Brunfels su se odvojili od tradicije kopiranja ranijih djela kako bi napravili vlastita originalna zapa?anja. Bock je stvorio vlastiti sistem klasifikacije biljaka.

Ljekar Valerius Cordus (1515?1544) napisao je botani?ki i farmakolo?ki va?no djelo Historia Plantarum 1544 . i farmakopeju od trajnog zna?aja, Dispensatorium 1546. godine. [20] Prirodnjak Conrad von Gesner (1516?1565) i travar John Gerard (1545?c.?1611) objavili su biljke koje pokrivaju navodne medicinske upotrebe biljaka. Prirodoslovac Ulisse Aldrovandi (1522?1605) smatran je ocem prirodne historije, koja je uklju?ivala prou?avanje biljaka. Godine 1665., koriste?i rani mikroskop, polimati?ar Robert Hooke otkrio je ?elije, termin koji je skovao, u pluti, a kratko vrijeme kasnije i u ?ivom biljnom tkivu. [21]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Liddell, Henry George; Scott, Robert (1940). Botane (βοτ?νη) . Oxford: Clarendon Press via Perseus Digital Library, Tufts University. Neispravna vrijednost parametra |url-status=20. 2. 2021 ( pomo? )
  2. ^ Gordh, Gordon; Headrick, D.H. (2001). A Dictionary of Entomology . Cambridge, MA: CABI Publishing. str.  134 . ISBN   978-0-85199-291-4 . Neispravna vrijednost parametra |url-status=6. 10. 2020 ( pomo? )
  3. ^ "Botany" . Online Etymology Dictionary. 8. 9. 2017 . Pristupljeno 24. 2. 2012 .
  4. ^ Kew, RBG (28. 9. 2016). "The State of the World's Plants Report ? 2016 (PDF)" (PDF) . Royal Botanic Gardens, Kew. ISBN   978-1-84246-628-5 . Arhivirano s originala (PDF) , 28. 9. 2016 . Pristupljeno 28. 9. 2016 .
  5. ^ "Bryophytes (Mosses and liverworts)" . The Plant List (superseded by World Flora Online) . 13. 3. 2017. Arhivirano s originala , 6. 6. 2017 . Pristupljeno 12. 7. 2023 .
  6. ^ Sumner, Judith (2000). The Natural History of Medicinal Plants . New York: Timber Press. str.  16 . ISBN   978-0-88192-483-1 .
  7. ^ a b Reed, Howard S. (1942). A Short History of the Plant Sciences . New York: Ronald Press. str. 7?29.
  8. ^ Oberlies, Thomas (1998). Die Religion des Rgveda . Wien: Sammlung De Nobili. str. 155. ISBN   978-3-900271-31-2 .
  9. ^ Manniche, Lisa (2006). An Ancient Egyptian Herbal . Cairo. ISBN   977-416-034-7 .
  10. ^ Needham, Joseph; Lu, Gwei-djen; Huang, Hsing-Tsung (1986). Science and Civilisation in China . Cambridge: Cambridge University Press. str. Vol. 6 Part 1 Botany.
  11. ^ a b Greene, Edward Lee (1909). Landmarks of botanical history: a study of certain epochs in the development of the science of botany: part 1, Prior to 1562 A.D. Washington, DC: Smithsonian Institution. str. 140?142 . Pristupljeno 27. 6. 2015 .
  12. ^ Bennett, Charles E.; Hammond, William A. (1902). The Characters of Theophrastus ? Introduction . London: Longmans, Green, and Co. str. 30 . Pristupljeno 27. 6. 2012 .
  13. ^ Mauseth, James D. (2003). Botany : An Introduction to Plant Biology (3rd ed.) . Sudbury, MA: Jones and Bartlett Learning. str. 532. ISBN   978-0-7637-2134-3 .
  14. ^ Dallal, (). . : . ISBN . Archived from the original on ., Ahmad (2010). Islam, Science, and the Challenge of History . New Haven, CT: Yale University Press. str. 197. ISBN   978-0-300-15911-0 . Pristupljeno 10. 2. 2023 .
  15. ^ Panaino, Antonio (2002). Ideologies as Intercultural Phenomena: Proceedings of the Third Annual Symposium of the Assyrian and Babylonian Intellectual Heritage Project, Held in Chicago, October 27?31, 2000 (PDF) . Bologna: Mimesis Edizioni. str. 93. ISBN   978-88-8483-107-1 .
  16. ^ Levey, Martin (1973). Early Arabic Pharmacology: An Introduction Based on Ancient and Medieval Sources . Leiden: Brill Archive. str. 116. ISBN   978-90-04-03796-0 . Pristupljeno 15. 3. 2019 .
  17. ^ Hill, Arthur W. (1915). The History and Functions of Botanic Gardens" (PDF). Annals of the Missouri Botanical Garden. 2 (1/2) . doi : 10.2307/2990033 . hdl : 2027/hvd.32044102800596 . JSTOR   2990033 .
  18. ^ Early Herbals ? The German Fathers of Botany . National Museum of Wales. Arhivirano s originala 29. 6. 2012 . Pristupljeno 29. 6. 2012 . CS1 odr?avanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a ( link )
  19. ^ Yaniv, Zohara; Bachrach, Uriel (2005). Handbook of Medicinal Plants . Binghamton, NY: Haworth Press. str. 157. ISBN   978-1-56022-994-0 .
  20. ^ Sprague, T. A.; Sprague, M.S. The Journal of the Linnean Society of London . str. LII (341): 1?113. doi : 10.1111/j.1095-8339.1939.tb01598.x .
  21. ^ Waggoner, Ben (2001). University of California Museum of Paleontology . University of California-Berkeley. |access-date= zahtijeva |url= ( pomo? )

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]


Nedovr?eni ?lanak Botanika koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Botanika&oldid=3557075 "