Autarijati ( gr?ki: Α?ταρι?ται) su bili lirsko pleme koje je do?ivjelo svoj uspon između VI i IV stolje?a p. n. e. O njihovom prisustvu u zapadnim i centralnim dijelovima Balkana postoje mnogi historijski podaci, filolo?ki nalazi i veliki broj tragova materijalne prirode. Istra?ivanja o Autarijatima i glasina?koj kulturi ( Glasinac , visoravan u op?ini Sokolac ) iz starijeg ?eljeznog doba zapo?ela su krajem XIX stolje?a. Poru?nik Johan Leksa, prilikom izgradnje puta Han Podromanija- Rogatica , otvorio je prve tumule na visoravni (lokalitet Glasina?ko polje- Bjelosavljevi?i ) i tom prilikom je u jednom tumulu iz grupe kraj rijeke Re?etnice nai?ao, među ostalim nalazima, i na ?uvena bronzana glasina?ka kultna kolica koje "vuku" dvije ptice. Glasina?ka kolica , koja se ?uvaju u muzeju u Be?u , postala su dio ud?benika, knjiga i literature ?irom svijeta. ^[1]

Krajem XX stolje?a zna?ajno je porastao interes za ovu temu. Sveobuhvatnu studiju o Autarijatima napisao je histori?ar Salmedin Mesihovi? . ^[2]

Anti?ki histori?ari o Autarijatima [ uredi | uredi izvor ]

Histori?ar Apijan (oko 165.-90. godine p. n. e.) navodi gr?ku legendu da su Iliri dobili ime po mitskom Ilirijonu koji je imao sinove Enheleja, Autarija, Dardana, Meda, Taulanta i Pereba, a k?erke Partu, Daortu, Dasaru i druge, koji su svi bili rodona?elnici plemena; redom: Enhilejaca , Autarijata, Dardanaca , Meda , Taulanata , Pereba , Partina , Daorsa i Desareta . Autarijej je imao sina Panonija ili Pajona, a Pajon sinove Skordiska i Tribala i po njima su dobili svoja imena Skordisci i Tribali. ^[3]

Pseudo-Skilaks (Skilaks iz Karijande, gr?ki istra?iva? iz VI stolje?a p. n. e.) smje?ta Autarijate sjeverno od "velikog jezera", mogu?e Skadarskog jezera (ili mo?da Hutovog blata ). Strabon navodi da ih je bilo i u donjem Pomoravlju .

Teopomp (gr?ki histori?ar, oko 380-300. godine p. n. e.) zabilje?io je pri?u koja govori o tome kako su Kelti , budu?i da nisu mogli nadja?ati Autarijate, pribjegli lukavstvu; znaju?i da im je neprijatelj sklon pi?u, priredili su gozbu i potrudili se da Autarijati saznaju za nju. Autarijati su napali, a Kelti se odmah povukli. Ubrzo su Autarijati navalili na hranu i pi?e i toliko se opili da su ih Kelti lahko savladali.

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Porijeklo Autarijata se mo?e pratiti unazad kroz historiju sve do proto-Ilirskih stanovnika koji su u bronzano doba naseljavali podru?ja u jugoisto?noj Bosni i gornjem Podrinju , u VI stolje?u i oko rijeka Lim , Tara i Piva te planina Povlen i Maljen do Pe?tera , a u V stolje?u prodrli su dublje u teritoriju dana?nje Srbije . Prije pohoda na Persiju , Aleksandar Makedonski je u cilju u?vr??ivanja sjevernih granica carstva pokorio ilirsko pleme Tribali , a Autarijati su iskoristili priliku i pro?irili se i na teritorije oslabljenih Tribala. ^[4]

Seobe naroda kulture polja sa urnama(?ara) ( en. : urnfield people, njem. Urnenfelderkultur) su zna?ajno izmijenile etni?ku i kulturnu strukturu Podunavlja , ali njihove seobe nisu u zna?ajnoj mjeri uticale na podru?je glasina?ke kulture u kasnom bronzanom dobu. Stabilizacija koja je uslijedila nakon seoba pokrenula je brzi etni?ki, kulturni i politi?ki razvoj zajednice Autarijata. Kao posljedica toga, njihova dru?tvena i politi?ka struktura postala je slo?enija; plemenska organizacija je prerasla u principate-kne?evine sa utvrđenim teritorijama oko VIII stolje?a p. n. e. U tumulusima napravljenim između VII i VI stolje?a pronađeni su veoma bogati " kne?evski grobovi " u kojima su sahranjivani pripadnici mjesnih dinastija.

Zbog brojnih vanjskih politi?kih i ekonomskih faktora, zajednice Autarijata su se u kasnom VI stolje?u p. n. e. ujedinile u jedno politi?ko bi?e . Nakon ujedinjenja, Autarijati se po?inju ?iriti; prete?no na istok, na teritorije plemena Tribali. Osim toga, pro?irili su se i na jug gdje su nadvladali Ardijejce, njihove stare suparnike s kojima su se dugo vremena borili za kontrolu nad pa?njacima i slanim izvorima. Histori?ar i arheolog J.J. Wilkes navodi da se jedan od slanih izvora oko koga su se ova dva ilirska plemena sukubljavala nalazio u blizini Orahovice, mjesta u gornjem toku rijeke Neretve , kod Konjica . Djelovanje Autarijata na prelazu između VI i V stolje?a p. n. e. ostavilo je dubok utjecaj na susjede koji su bili pogođeni njihovom ekspanzijom. Ardijejci su se pomjerili ka obali Jadranskog mora , a Tribali dalje na istok. Ekspanzija Autarijata omogu?ila im je uspostavljanja hegemonisti?ke kontrole nad datim dijelom Balkanskog poluostrva .

Vladaju?a klasa dostigla je vrhunac svog politi?kog i ekonomskog razvoja u V stolje?u p. n. e. ?to se mo?e zaklju?iti iz velikog broja bogatih kraljevskih tumulusa i grobova iz tog vremena. Gr?ki histori?ar, geograf i filozof Strabon (oko 64. p. n. e. 24. godine n. e.) napisao je o Autarijatima da su "nekada bili najve?i i najja?i među Ilirima", vjerovatno misle?i na navedeni period. Nakon dostizanja ovog vrhunca kod Autarijata po?inje faza postepenog opadanja koje zavr?ava oko 310. godine p. n. e. njihovim iznenadnim nestankom, i to prije rimskih osvajanja, a vjerovatno zbog migracija Kelta . Diodor (gr?ki histori?ar iz I stolje?a) ka?e da ih je gr?ki vladar Kasandar (vladao Makedonijom od 305-297. godine p. n. e.) naselio oko planina Orbela ( Belasica ). Nedugo zatim tu su ih asimilirali Dardanci. ^[4]

Kulturni obi?aji [ uredi | uredi izvor ]

Jedan od obi?aja koji su Autarijati praktikovali bilo je ubijanje slabih i ranjenih ?lanova njihove zajednice. Ovim su vjerovatno poku?ali sprije?iti da njihovi nejaki pripadnici padnu u ruke neprijateljskih plemena i tamo budu mu?eni. Naime, J.J. Wilkes navodi da su Autarijati koristili lobanje neprijatelja kao vr?eve za pi?e, a neprijateljske zarobljenike sakatili i zato nisu ?eljeli da sli?na ili ista sudbina zadesi i njihove pripadnike.

Autarijati su za sobom ostavili veliki broj tragova materijalne prirode. Do sada je otkriveno vi?e od 100 ostataka gradina u kojima su Autarijati obitavali i nekoliko hiljada tumulusa u kojima su sahranjivani. Manji predmeti poput nakita (npr. veoma lijepo izrađene i ukra?ene narukvice) i oru?ja (koplja, ma?evi, kacige) otkrivaju mnoge posebnosti originalne etno-kulture Autarijata. Autarijati su imali i kontinuiranu tradiciju proizvodnje metalnih i kerami?kih predmeta. Pronađene metalne plo?ice na bogato ukra?enim zlatnim i srebrnim pojasevima tipa Mramorac ukazuju na vrijednost ove tradicije. ^[5]

Autarijati su tipi?an primjer naroda "gor?taka" koji je sa?uvao i sve karakteristike gor?ta?kog mentaliteta ?to je vidljivo iz njihovog pridr?avanja uz stara vjerovanja. Dokaz za to su pogrebni obi?aji spaljivanja mrtvih u tumulusima, obi?aji koji su ostali neizmijenjeni sve do kraja glasina?ke kulture. Arheolo?ki nalazi ukazuju da su Autarijati u svojim religioznim obi?ajima po?tovali kult predaka i kult boga sunca. Također se mogu prona?i brojni dokazi o postojanju kulta sunca na podru?jima koja su nekada bila pod kontrolom Autarijata.

Ekonomija Autarijata bila je zasnovana na uzgoju stoke , obradi metala, rukotvorinama i trgovini . Ovo je ilirsko pleme izra?avalo znatnu potra?nju za dobrima koja su proizvodili Grci i Italici i to je bio razlog za veoma razvijenu trgovinu koju su imali s gr?kim i italskim trgovcima u 7. i 6. stolje?u p. n. e.

U Zemaljskom muzeju u Sarajevu ?uvaju se predmeti pronađeni u grobnim gomilama na Glasincu kao dio stalne postavke "Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba"

Napomene [ uredi | uredi izvor ]

• Mada se smatra da su nosioci glasina?ke kulture bili Autarijati i da se ?itav kulturni kompleks mo?e vezati za Ilire ima i druga?ijih tvrdnji.
• Tvrdi se da je planina Tara u Srbiji dobila ime prema plemenu Autarijata.

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

• J. J. Wilkes, The Illyrians, 1992, ISBN 0-631-19807-5
• Salmedin Mesihovi?, Amra ?a?i?, Filozofski fakultet u Sarajevu, 2015 -HISTORIJA ILIRA

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

• Zemaljski muzej u Sarajevu
• Digitalna biblioteka Montenegrina
• Web centar hrvatske kulture
• Sajt o historiji
• Glasinac ^{[ mrtav link ]}