Taekwondo

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Razbijanje dasaka

Taekwondo [t?k?ondo] ( korejski 跆拳道, taegwondo [t??.k?w?n.do] , od 태, tae : udariti nogom + 卷, gwon : udariti ?akom + 도, do : umije?e), korejska borila?ka vje?tina nastala 40-ih godina dvadesetog stolje?a spajanjem razli?itih vje?tina koje su se vje?bale u to vrijeme. Njezino ime dolazi iz rije?i Tae (태, hanja 跆), ?to zna?i udariti nogom, Kwon (卷, hanja 拳), ?to zna?i udariti rukom i Do (道, hanja 道), ?to zna?i put. Taekwondo je udara?ka vje?tina koju odlikuju atraktivne no?ne tehnike i brzina. Danas se taekwondo smatra jednom od najpopularnijih borila?kih vje?tina i sportova, a broj vje?ba?a u svijetu se procjenjuje na vi?e od 100 milijuna.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Povijest borila?kih vje?tina u Koreji je vrlo duga. Najstariji dokazi su kipovi i slike pronađeni u grobnici dinastije Muyong Chong (oko 3. stolje?a pne. ) koje prikazuju ratnike u borbenim pozama. U to doba, Koreja je bila podijeljena na tri kraljevstva: Silla, Koguryo i Paekje. Sva tri kraljevstva su imala jake vojske (u Koguryo zvanih "Sonbae", u Silla "Hwarang") koje su izu?avale vje?tinu nenaoru?ane borbe. U to vrijeme, vje?tina se zvala hwarang-do ili subak.

Subak se razvio u vje?tinu taekkyon, koja se ?esto koristila na vojnim demonstracijama, i na turnirima na kojima su se ratnici mogli dokazati u međusobnom nadmetanju. To posebno dolazi do izra?aja za vrijeme dinastije Koryo ( 918 . - 1392 . n.e.), koja ujedinjuje tri kraljevstva, i kada se natjecanja u taekkyonu koriste u svrhu pronala?enja talentiranih novih vojnika ili ?ak promaknu?a vojnika u ?asnike . Kroz stolje?a, taekkyon razvija mnogo specifi?nih no?nih tehnika. Za vrijeme dinastije Joseon , konfucijanizam zamjenjuje budizam kao slu?bena religija, i dru?tvo postaje manje fokusirano na ratovanje i vi?i dru?tveni slojevi po?inju se vi?e baviti poezijom i glazbom. Shodno tome, taekkyon postaje zanimacija ni?ih dru?tvenih slojeva i pre?ivljava kao narodna igra sve do po?etka 20. stolje?a .

Za vrijeme japanske okupacije Koreje, sve borila?ke vje?tine su strogo zabranjene i taekkyon prakti?ki izumire. Mnogo Korejaca putuje u Japan na studij i tamo se upoznaje s karateom . Po zavr?etku drugog svjetskog rata i japanske okupacije, vra?aju se u Koreju i otvaraju ?kole borila?kih vje?tina.

Neke od poznatih ?kola iz ovog razdoblja su Chung Do Kwan, Oh Do Kwan i Jidokwan. ?kole nisu bile povezane, a vje?tina koju su podu?avali (uglavnom varijacije okinavskog karatea) se nazivala raznim imenima: kong soo do, tang soo do, tae soo do itd. Kroz utjecaj taekkyona, vje?tina poprima mnoge specifi?ne no?ne tehnike, ali se jo? uvijek podu?ava pod razli?itim imenima, s razli?itim formama, zvanjima koja nisu ujedna?ena itd.

Među vlasnicima ?kola se ubrzo javlja ?elja za ujedinjenjem njihovih stilova u jedinstvenu korejsku borila?ku vje?tinu. Nova vje?tina se isprva naziva tae soo do, ali ubrzo mijenja ime u taekwondo i po?inje process ujedinjenja. 1961 . je osnovan Korea Taekwondo Union kao prva udru?ena organizacija, koja 1965 . mijenja ime u Korea Taekwondo Association, naziv koji nosi i danas.

Svjetske organizacije [ uredi | uredi kod ]

Unato? nastojanjima prve generacije majstora taekwondoa koji su probali ujediniti taekwondo u jednu standardiziranu borila?ku vje?tinu, to im nije u potpunosti uspjelo. Glavni rascjep u taekwondou je podjela na kukki-taekwondo (međunarodno predstavljen kroz WTF) i ITF taekwondo.

Osim u formama i pravilima sportske borbe, dva stila taekwondoa se razlikuju i po nazivlju, te osnovnim tehnikama. Kukki-taekwondo se trenira u Ju?noj Koreji , dok je u Sjevernoj Koreji prisutan samo ITF taekwondo.

Kukki-taekwondo je nastao kroz napore korejske organizacije za taekwondo (KTA) da ujedini razli?ite korejske borila?ke vje?tine. Kukkiwon je stvoren 1972 . godine, kao organizacija koja se brine o tehni?kom dijelu taekwondoa i njegovom standardizacijom. Svjetska krovna organizacija WTF nastaje godinu poslije, 1973 ., i danas je KTA samo jedna od ?lanica WTF-a. Treba napomenuti da se WTF isklju?ivo bavi organizacijom turnira i da se ne bavi izdavanjem pojaseva ili razvojem forma, za ?to je zadu?en Kukkiwon. Za nastup na WTF turnirima i olimpijskim igrama potrebno je imati slu?benu potvrdu o zvanju, izdanu od Kukkiwona.

ITF je ne?to starija organizacija, koju je osnovao general Choi Hong Hi 1966 ., nakon ?to je odlu?io odvojiti se od procesa ujedinjenja taekwondoa i napustio Korea Taekwondo Association kako bi osnovao svoj stil. ITF sam izdaje potvrde o zvanjima i organizira međunarodne turnire. Nakon smrti generala Choia, ITF se dijeli na tri organizacije, sjevernokorejski ITF koji vodi njegov sin, be?ki ITF i montrealski ITF. Sve tri organizacije tvrde za sebe da su prave nasljednice Choieva ITF-a. U ovom trenutku je budu?nost ITF-a upitna.

Otkako je taekwondo borba po WTF pravilima postala olimpijska disciplina, kukki-taekwondo je prili?no oja?ao jer su mnogi borci pre?li na kukki-taekwondo kako bi imali pravo nastupa na olimpijskim igrama. To je jedan od razloga za?to je kukki-taekwondo danas daleko najpopularniji stil taekwondoa. Zadnja ?elja generala Choia, kona?no ujedinjenje taekwondoa, mogla bi se ostvariti jer WTF i sjevernokorejski ITF trenutno vode razgovore o ujedinjenju i ujedna?avanju tehni?kih razlika.

Osim ove dvije velike organizacije, postoje i mnoge druge, poput ITA, TAGB, ATA itd., ali nijedna od njih nema međunarodni zna?aj.

Zvanja [ uredi | uredi kod ]

Budu?i da ni dan danas ne postoji potpuno ujedinjenje taekwondoa pod jednom krovnom organizacijom, zvanja izdana od jedne organizacije obi?no nisu prihva?ena u drugim organizacijama. Ipak, ve?ina taekwondo sporta?a posjeduje certifikaciju od Kukkiwon-a ili ITF-a.

Taekwondo zvanja se dijele na deset u?eni?kih zvanja ( keup ) i deset majstorskih zvanja ( dan ). Novi polaznici kre?u od desetog zvanja keup (bijeli pojas), sve do majstorskih zvanja dan (crni pojas). To?ne boje pojaseva ovise o ?koli i federaciji, ali ve?ina ?kola se dr?i sljede?eg sustava:

  • 10. i 9. keup: Bijeli pojas
  • 8. i 7. keup: ?uti pojas
  • 6. i 5. keup: Zeleni pojas
  • 4. i 3. keup: Plavi pojas
  • 2. i 1. keup: Crveni pojas
  • 1. dan i vi?i: Crni pojas

Ve?ina ?kola također koristi pruge na kraju pojasa da ozna?i međustupnjeve. Tako zeleni pojas ozna?ava 6. keup, dok zeleni pojas s plavom prugom ozna?ava 5. keup, ili "vi?i zeleni pojas".

Natjecanja u taekwondou su obi?no grupirana po zvanjima, tako da se polaznici bore s protivnicima sli?nih mogu?nosti.

Tehnike [ uredi | uredi kod ]

Taekwondo se dijeli na pet sastavnih dijelova:

  • Osnove ( Kibon )
  • Forme ( Poomsae )
  • Samoobrana ( Hosinsul )
  • Lomljenje ( Kyokpa )
  • Borba ( Kyorugi )

Ve?ina klubova se danas specijalizira za natjecateljski dio taekwondoa (borbeni trening i vje?banje forma), no svi su dijelovi taekwondoa va?ni za postizanje majstorskih zvanja.

Osnove [ uredi | uredi kod ]

Na samom po?etku, trening taekwondoa je nalikovao karateu i sastojao se od vje?banja tradicionalnih stavova, blokova i udaraca. Danas se tradicionalnim tehnikama ne posve?uje mnogo vremena i u ve?ini ?kola su ih zamijenile vje?be na vre?i i s fokuserima.

Osnove taekwondoa dijele se na

  • stavove (npr. jaha?i stav - juchun seogi , prednji stav - ap kubi ili zadnji stav - dwit kubi ),
  • blokade (npr. gornja blokada - olgul makki ili donja blokada - arae makki ),
  • udarce rukom (npr. udarac ?akom - jumok jirugi ili udarac vanjskim bridom dlana - sonnal chigi ), te
  • udarce nogom (npr. kru?ni udarac - dollyo chagi ili bo?ni udarac - yop chagi ).

Cilj u?enja osnova je razvijanje pravilne tehnike, kori?tenje cijelog tijela, i o?uvanje tradicije taekwondoa.

Forme [ uredi | uredi kod ]

Forme su koreografirane borbe protiv zami?ljenog napada?a koje vje?ba? izvodi sam s ciljem razvijanja ravnote?e i usavr?avanja osnovnih tehnika. Ve?ina taekwondo sporta?a danas vje?ba forme Kukkiwon ili forme ITF (ili kombinaciju).

Kukki-taekwondo sadr?i osam u?eni?kih forma za ni?e pojaseve (taeguek poomsae) i devet majstorskih forma za crne pojaseve (yudanja poomsae). Neki klubovi jo? podu?avaju forme palgwae, koje su razvijene u isto vrijeme kad i majstorske forme, ali velika ve?ina klubova koristi novije i modernije forme taeguek.

ITF sadr?i 24 forme, po jednu za svaki sat u danu, a razvio ih je general Choi, Hong Hi, osniva? vje?tine ITF Taekwon-do. Ove su forme starije od forma kukkiwon i jo? uvijek su vrlo popularne i izvan ITF-a.

Iako velika ve?ina koristi forme kukkiwon ili ITF, neke manje federacije koriste vlastite, interne forme, ili jo? uvijek koriste forme karatea koje su se koristile u samim za?ecima taekwondoa.

Izvođenje forma je danas međunarodni sport, i ve?ina zemalja ima tehni?ke reprezentacije koje se natje?u u izvođenju forma.

Samoobrana [ uredi | uredi kod ]

Dok se sportska borba temelji na natjecanju s pravilima, tehnike samoobrane se koriste u situacijama kada ne postoji dovoljna distanca ili su standardne tehnike taekwondoa (udarci rukama i nogama) neprakti?ne: napad oru?jem, napadi odozada te situacije kad napada? ima kontrolu kroz gu?enje ili dr?anje ?rtve.

Samoobrana se sastoji od udaraca rukama, nogama, laktovima, koljenima, zahvata i poluga na rukama i nogama, gu?enja, bacanja, itd. Za razliku od ostalih dijelova taekwondoa, samoobrana nije standardizirana i ovisi o instruktoru.

Lomljenje [ uredi | uredi kod ]

Demonstracije lomljenja su provjera snage i preciznosti. To?no plasiranim udarcima, vje?ba? nastoji slomiti predmete poput dasaka, crijepova, cigala ili bejzbol palica. Demonstracije lomljenja se uglavnom izvode kao dio prezentacija taekwondoa i prilikom polaganja za vi?e pojaseve.

Borba [ uredi | uredi kod ]

Zadnji i po mnogima najva?niji dio taekwondoa je borba. Ovu kategoriju ugrubo mo?emo podijeliti na dogovorenu borbu (borba na jedan, dva ili tri koraka, te borbene vje?be sa ili bez ?titnika ) i slobodnu borbu (sa ili bez ?titnika). U borbama taekwondoa koriste se ru?ne i no?ne udara?ke tehnike, ali ne i hosinsul bacanja, ?i??enja ili gu?enja.

Najpopularniji aspekt taekwondoa je zasigurno slobodna borba. U slu?aju olimpijske borbe po WTF pravilima, radi se o borbi po pravilima full contacta , sa ?titnicima i o međunarodnom sportu koji je predstavljen na olimpijskim igrama . Međunarodna federacija taekwondoa (ITF) ima svoja pravila, s kontroliranim kontaktom, bez ?titnika, ali i s ve?im brojem dozvoljenih tehnika.

Olimpijski taekwondo [ uredi | uredi kod ]

Sportska borba

Taekwondo se prvi put pojavljuje kao demonstracijski sport na olimpijskim igrama u Seulu 1988. , te ponovo u Barceloni 1992. Od Sydneyja 2000. , taekwondo je punopravni dio olimpijskih igara. Olimpijsko natjecanje odnosi se samo na borbu po pravilima WTF-a.

Pravila [ uredi | uredi kod ]

Borba po pravilima WTF-a sastoji se od 3 runde od 2 minute, po pravilima full contacta . Borba se zavr?ava nokautom , predajom, diskvalifikacijom ili prebrojavanjem bodova na kraju me?a. U slu?aju nerije?enog rezultata, odr?ava se dodatna runda po principu " zlatnog boda ". Ako je rezultat na kraju dodatne runde jo? uvijek izjedna?en, sudac određuje pobjednika odlukom o superiornosti.

Dozvoljene tehnike su udarci ?akom u tijelo, te udarci nogama iznad pojasa. Udarac u tijelo vrijedi jedan bod, udarac u glavu dva boda.

Za nedozvoljene radnje dobiva se opomena (kyonggo), dvije opomene predstavljaju negativan bod (gamjeom). U slu?aju te?ih prekr?aja, sudac mo?e automatski dodijeliti negativan bod. ?etiri negativna boda donose diskvalifikaciju.

Oprema [ uredi | uredi kod ]

WTF propisuje sljede?u za?titnu opremu prilikom sportske borbe:

  • ?titnik za tijelo (hogu)
  • ?titnik za glavu
  • ?titnike za podlaktice i potkoljenice
  • ?titnik za prepone
  • ?titnik za zube

S ciljem pove?anja sigurnosti natjecatelja uvedeni su kao obavezna oprema ?titnici za rist i rukavice za ?ake.

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]