Piranski zaljev

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Piranski zaljev
Panorama zaljeva
Panorama zaljeva
Panorama zaljeva
Koordinate : 45°30′N 13°33′E  /  45.500°N 13.550°E  / 45.500; 13.550
Dr?ava   Hrvatska
  Slovenija
Povr?ina
 -  Ukupna 19 km²
Karta
Karta zaljeva
Karta zaljeva

Karta zaljeva

Piranski zaljev ( slovenski Piranski zaliv ; talijanski vallone di Pirano , rijeđe bala di Pirano ), dio Tr??anskog zaljeva između rta Madona i rta Gornja Savudrija; obuhva?a 19 km² ; dug 6,5 km , ?irok do 5,2 km ; dubok do 20 m. Zaljevom prolazi granica između hrvatskog i slovenskog teritorijalnog mora . U novije vrijeme (od 2002) u hrvatskim izvorima naziva se i Savudrijska vala .

Geografija [ uredi | uredi kod ]

Taj zaljev povr?ine 19 / 20 km² [1] , zapravo je samo dio ve?eg Tr??anskog zaljeva na sjeveru Jadranskog mora . Prostire se od rta Madona na sjeveru do Savudrije u Hrvatskoj na jugu.

Obale zaljeva dijelom pripadaju Republici Hrvatskoj , a dijelom Republici Sloveniji , na slovenskom dijelu zaljeva le?e Piran , Portoro? i Lucija , a na hrvatskom turisti?ko naselje Crveni Vrh izgrađeno 1980-ih .

Teritorijalno razgrani?enje na podru?ju tog zaljeva i okolnog mora, jo? je i danas formalno predmet spora između Slovenije i Hrvatske. Jedino ?to je on nakon sastanka Pahor - Kosor u Stockholmu 2009 . prepu?ten međunarodnoj arbitra?i u Den Haagu . [1]

Povijest granica [ uredi | uredi kod ]

Nakon ?to su jedinice NOVJ u?le na ?itavo podru?je Julije u cilju priklju?enja Sloveniji i Hrvatskoj u sklopu jugoslavenske federacije , te povla?enja iz Trsta DFJ potpisuje sporazum sa Saveznicima o okupacionim zonama Julijske krajine između JA i Saveznika (kojima je pripala zapadna Istra od Trsta do Pule). Mirovnim sporazumom s Italijom 1947. FNRJ je priznata cijela Istra osim sjeverozapadnog dijela Istre gdje je uspostavljen Slobdni teritorij Trsta s Okupacionom zonom A s Trstom (pod Saveznicima) i zonom B (pod Jugoslavijom). Sada dolazi do tragikomi?ne situacije kada Slovenija i Hrvatska između sebe dijele Okupacionu zonu B gdje je prema popisu iz 1910. preko 90% posto stanovnika pripadalo talijanskom govornom podru?ju. Vladimir Bakari? i Edvard Kardelj vuku granice, a po kojem kriteriju je 98" talijansko Buje potpalo pod Hrvatsku, a 99" talijanski Piran Sloveniji samo je njima znano. Vjerojatno je najlogi?nija granca tok rijeke Dragonje koja se ulijeva u Piranski zaljeva i dalje po sredini zaljeva između punte Savudrija i Punte Madona do tal. teritorijalnih voda (na isti na?in je povu?ena dr?avna granica po sredini Tr??anskog zaljeva). Sve je bilo u redu dok Slovenija i Hrvatska nisu iza?li iz Federacije. Do tada su ribarski brodovi iz slov. dijela Istre mogli loviti po ?itavom jugoslavenskom dijelu Jadrana, a isto tako i s plovidbom brodova. I tu je po?elo natezanje jer su Slovenci otkrili da nemaju izlaz na otvoreno more, natezanje oko ne?eg ?to je u biti otuđeno jo? 1945. A sukob 2 nacionalizma se nastavlja...

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. 1,0 1,1 ?Croatia, Slovenia sign border dispute deal” (engleski). CNN . Pristupljeno 20. 4. 2014 .  

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]