Naslovnica The New York Times-a od 29.6. 1914 . sa udarnom ve??u da je "Austrija zvani?no objavila rat Srbiji" .
Tip	dnevne novine
Format	cijeli
Vlasnik	The New York Times Company
Izdava?	Arthur Ochs Sulzberger, Jr.
Osnivanje	1851 .
Politi?ka orijentacija	liberalizam , lijevi centar , progresivizam , Demokratska stranka
Cena	USD 1.00 ponedjeljak-subota USD 3.50 nedjelja USD 3.50/5.00 posebno
Sedi?te	229 W 43 St New York , NY 10036 SAD
Tira?	1,086,798 radnim danom 1,623.697 nedjeljom [1]
ISSN	0362-4331
Slu?beni website	nytimes.com

The New York Times [ð? nuː ?j??k ta?mz] (akronim NYT ), dnevni list koga u New Yorku izdaje Arthur Ochs Sulzberger Jr. i distribuira ?irom svijeta. Vlasnik mu je The New York Times Company , koja izdaje jo? 15 drugih novina, uklju?uju?i International Herald Tribune i Boston Globe . Smatra se najve?im gradskim novinama u SAD .

U?iva nadimak "Sijeda dama" zbog svog staromodnog izgleda i stila, a ?esto ga navode kao nacionalni novinski autoritet , ?to zna?i da se ?esto navodi kao slu?bena i autoritativna referenca za suvremene događaje. ^[2] Osnovan je godine 1851, a dosada je osvojio 94 Pulitzerovih nagrada , vi?e nego ijedan drugi list. Ime mu se ?esto skra?uje na Times , zbog ?ega ga ?esto mije?aju s The Timesom , koji se izdaje u Londonu .

Historija [ uredi | uredi kod ]

The New York Times su 18.9. 1851 . osnovali novinar i politi?ar Henry Jarvis Raymond i biv?i bankar George Jones pod nazivom New-York Daily Times . Dana?nje ime The New York Times je dobio 1857. Novine su ispo?etka izlazile svakim danom osim nedjeljom, ali su za vrijeme ameri?kog građanskog rata , kao i ve?ina drugih vode?ih novina, dobile i nedjeljno izdanje.

Times je postupno postajao sve utjecajniji, ?to je pogotovo postalo vidljivo godine 1870. i 1871. kada je serija ?lanaka razotkrila ne?asne radnje tada svemo?nog gradskog politi?ara Boss Tweeda te tako prekinula dominaciju Tweed Ringa njujor?kom gradskom politikom. ^[3]

1880-ih je Times , tada izrazito republikanski usmjereni list, po?eo voditi strana?ki neutralniju uređiva?ku politiku; tako je godine 1884. podr?ao demokratskog kandidata Grovera Clevelanda u predsjedni?koj utrci. Iako je Times' zbog toga izgubio ?itateljstva, uspio je to nadoknaditi za nekoliko godina.

Godine 1896. The New York Times je kupio Adolph Ochs , izdava? The Chattanooga Timesa . On je 1897. stvorio geslo novina, "All The News That's Fit To Print" ("Sve vijesti koje su za ?tampu"), tada tuma?en kao izrugivanje konkukrentskim njujor?kim novinama kao ?to su New York World i New York Journal American - poznatim kao oli?enje ?ute ?tampe . Pod Ochsovim vodstvom, The New York Times je stekao ugled, tira? i utjecaj koji ?e se vremenom dobiti i međunarodne dimenzije.

O tom utjecaju svjedo?i i preseljenje sjedi?ta novina u 42. ulicu godine 1904, kada je obli?nji trg dobio ime Times Square . Tamo se razvila i znamenita tradicija spu?tanja velike osvijetljene kugle iz Timesove zgrade prilikom do?eka Nove godine. Novine su se nakon devet godina novine preselile na 229 West 43rd Street, njenu dana?nju lokaciju.

Po?etkom 20. vijeka Times je stekao ugled i zbog sklonosti da se koristi najsuvremenijom tehnologijom ne bi li ?to br?e donosio vijesti svojim ?itateljima. Tako je godine 1904 . na samom po?etku rusko-japanskog rata Times preko radija primio detaljan izvje?taj o bitci kod Port Arthura . Godine 1910. je organizirao prve avio-po?iljke Timesa u Philadelphiju . Times' je godine 1919. isto tako organizirao prve trans-atlantske po?iljke u London . Godine 1920. je ?tampano posebno "avionsko izdanje u 4 sata ujutro" koje je avionom poslano u Chicago kako bi ga mogli ?itati u?esnici tada?nje republikanske izborne konvencije.

New York Times je 1940-ih do?ivio zna?ajne promjene kada je uvedena enigmatska sekcija, a kasnije i modna rubrika 1946. Iste je godine dobio i svoje prvo međunarodno izdanje (ukinuto 1967. kada se zajedno s vlasnicima New York Herald Tribunea i The Washington Posta po?eo izdavati International Herald Tribune u Parizu ). 1946. je kupljena i radio-stanica ( WQXR ) specijalizirana za klasi?nu muziku.

Jedan od najva?nijih trenutaka u historiji novina bila je sudska parnica za klevetu iz 1964. godine poznata pod nazivom New York Times Co. v. Sullivan . O njoj se raspravljalo na ameri?kom Vrhovnom sudu koji je svojom znamenitom presudom ustanovio nove, daleko ?ire standarde slobode ?tampe u SAD . Sedam godina kasnije Times je objavio pri?u o tzv. Pentagonovim papirima , izvje?taju koji je tvrdio da je vijetnamski rat i?ao gore po Amerikance nego ?to je to ameri?ka vlada htjela javno priznati. I ti ?lanci su izazvali sudski spor, odnosno presudu Vrhovnog suda u slu?aju New York Times Co. v. United States koji je stao na stranu novine te tako jo? pro?irio novinske slobode u SAD.

Sklonost prema novim medijima je zadr?ana i u doba Interneta, tako da je New York Times ve? 1995 . postavio svoju slu?benu web-stranicu.

Međutim, posljednje godine su također obilje?ene i skandalima koji su ozbiljno naru?ili reputaciju lista. Najzloglasniji je bio slu?aj Jaysona Blaira , mladog novinara koji je hvaljen kao velika reporterska zvijezda da bi se 2003 . godine otkrilo da se koristio plagijatima i prevarama.

Politi?ka orijentacija [ uredi | uredi kod ]

New York Times, kao i ve?ina vode?ih ameri?kih listova, voli sebe opisivati kao politi?ki neutralan i maskimalno objektivan izvor informacija. Međutim, New York Times je, s obzirom na svoju ?itanost, ugled i utjecaj isto tako predmet ?estokih kontroverzi, odnosno optu?bi koje njegovu objektivnost dovode u pitanje.

Posljednjih godina, pogotovo nakon ?to su klasi?nim ameri?kim medijima poput ?tampe i nacionalnih TV-mre?a supremaciju po?eli ugro?avati radijski talk showovi , Internet i blogovi , u SAD se upravo New York Times ?esto spominje kao najo?itiji primjer liberalne, lijeve, odnosno pro-demokratske orijentacije ameri?kog medijskog establishmenta. Taj stav dijele ?ak i oni dijelovi ameri?ke javnosti koji ne dijele konzervativne stavove, pa se Times sa sve manje ironije naziva liberalnom Biblijom .

Kao primjeri se ?esto navode uvodnici koji promi?u liberalne stavove u cijelom nizu dru?tvenih pitanja, kao i ?injenica da Times vi?e od pola vijeka nije podr?ao republikanskog kandidata na predsjedni?kim izborima (iako mu se znalo dogoditi da to u?ini na lokalnim ili dr?avnim izborima). Times je poznat i po ?estokoj kritici politike Georgea W. Busha u ratu protiv terorizma , a objavljivanje strogo povjerljivih detalja antiteroristi?kih operacija koje, po mi?ljenju uredni?tva, ugro?avaju građanska prava, listu je priskrbilo kritike da, svjesno ili nesvjesno poma?e teroristima odnosno ugro?ava nacionalnu sigurnost.

Mnogo su ozbiljnije kritike da je Times pristran ne samo u izno?enju stavova, nego i ?injenica. Tako se prilikom otkrivanja skandala redovno iznosi strana?ka pripadnost politi?ara ukoliko je rije? o republikancu, a to nije obi?aj kada je rije? o demokratu.

Godine 2004. i sam Times se, kroz uvodnik svog tada?njeg urednika Daniela Okrenta pozabavio navodnom liberalnom pristrano??u svog lista. Okrent je priznao da je list uistinu liberalan u nekim pitanjima kao ?to je istospolni brak , ali je tvrdio da to nije izraz politi?kog stavova uredni?tva nego kozmopolitanskog i liberalnog karaktera grada kao ?to je New York.

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Amster, Linda; and Dylan Loeb McClain. Kill Duck Before Serving: Red Faces at The New York Times: A Collection of the Newspaper's Most Interesting, Embarrassing and Off-Beat Corrections. New York: St. Martin's, 2002. ISBN 0312284276 ISBN 978-0312284275
• Berry, Nicholas O. Foreign Policy and the Press: An Analysis of the New York Times' Coverage of U.S. Foreign Policy (Greenwood. [https://web.archive.org/web/20070310212013/http://www.questia.com/PM.qst?a=o&d=27100019 Arhivirano 2007-03-10 na Wayback Machine-u 1990])
• Calhoun, Chris, ed. 52 McGs.: The Best Obituaries from Legendary New York Times Reporter Robert McG. Thomas. New York: Scribner, 2001. ISBN 0743215621 ISBN 978-0743215626
• Davis, Elmer. History of the New York Times, 1851-1921 (1921)
• Hess, John. My Times: A Memoir of Dissent , Seven Stories Press, 2003, cloth, ISBN 1-58322-604-4 ; trade paperback, Seven Stories Press, 2003, ISBN 1-58322-622-2
• Jones, Alex S. and Susan E. Tifft. The Trust: The Private and Powerful Family Behind The New York Times. Back Bay Books, 2000, ISBN 0-316-83631-1 .
• Members of the staff of The New York Times . The Newspaper: Its Making and Its Meaning. Charles Scribner's Sons, 1945.
• Mnookin, Seth. Hard News: The Scandals at The New York Times and Their Meaning for American Media , Random House, 2004, cloth, ISBN 1-4000-6244-6 .
• Robertson, Nan . The Girls in the Balcony: Women, Men and The New York Times. Random House, 1992. ISBN 039458452X ISBN 978-0394584522
• Siegal, Allan M. and William G. Connolly The New York Times Manual of Style and Usage , revised edition. New York: Times Books, 1999. ISBN 0-8129-6388-1 . Self-indexed.
• Talese, Gay . The Kingdom and the Power , World Publishing Company, 1969, ISBN 0-8446-6284-4 .

Bilje?ke [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

The New York Times na Wikimedijinoj ostavi

• The New York Times on the Web
• [https://web.archive.org/web/20070612001825/http://www.nytco.com/company-timeline-1851.html Arhivirano 2007-06-12 na Wayback Machine-u Official history of the Times]
• Daniel Okrent, " THE PUBLIC EDITOR; Is The New York Times a Liberal Newspaper? " New York Times , July 25 2004
• Times Watch , weblog documenting alleged examples of liberal bias in the Times , run by the Media Research Center
• Fit and Unfit to Print : the Wall Street Journal replies to the Times on the subject of the press's obligations in wartime
• The New York Times at Discourse DB