Laibach

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Laibach u Celju .

Laibach je industrial bend iz Slovenije . Osniva?i su pokreta Neue Slowenische Kunst .

Naslov [ uredi | uredi kod ]

U slovenskom gradi?u Trbovlju, skupina mladih umjetnika pokre?e anga?irani umjetni?ko-glazbeni pokret pod imenom Laibach. Pune su dvije godine stvarali vojsku istomi?ljenika, te su '82. odr?ali svoj prvi koncert u Ljubljani, nakon ?ega su uslijedile svirke u Zagrebu i Beogradu . Uspje?nu su godinu okon?ali kao headlineri na festivalu NOVI ROCK, opet u Ljubljani. Ve? sljede?e godine sti?u novi problemi. Naime, 23. juna 1983, grupa gostuje u politi?koj emisiji "TV Tednik". Intervju rezultira burnim reakcijama javnosti, ali i slu?benom zabranom javnih nastupa i kori?tenja imena laibach unutar granica SFRJ.

Kako bi umjetni?kim aktom ukazali na apsurdnost rigidnog ustroja dr?ava i granica te se jo? jednom na sebi svojstven ironi?an na?in obru?ili na uniformirani kult li?nosti i autoritarnu koncepciju dru?tva, laibachovci u suradnji sa nekolicinom istomi?ljenika (slikarska grupa Irwin, Scipion Sestre Teatar Na?ice...) stvaraju estetski pokret u vidu utopisti?ke imaginare dr?ave NSK koja ima svoje ambasade, putovnice pa ?ak i po?tanske marke.

Svo to burno vrijeme predano su radili na materijalu za prvijenac koji izlazi u aprilu '85. za slovenskog diskografa Ropot. Budu?i je zabrana djelovanja jo? uvijek na snazi, vispreni momci problemu doska?u tako ?to na omot plo?e stavljaju samo simbol grupe - crni kri?. Rad grupe ?itavo vrijeme prate budne o?i zapadnih susjeda koji se nerijetko poistovje?uju s laibachovskom borbom za slobodu subverzivno-kriti?kog umjetni?kog izraza u nemogu?im uvjetima javnosti, ali i slu?benom zabranom javnih nastupa i kori?tenja imena Laibach unutar granica Jugoslavije. Ve? krajem '83. Laibach sa britanskom grupom Last Few Days odlazi na prvu europsku turneju pod nazivom "Occupied Europe Tour', a '84 se anonimno pojavljuju u ljubljanskoj dvorani Malci Belic.

Priznanje sa zapada sti?e ve? krajem '85 kad diskografska ku?a Walter Ulbricht Schalfollien iz Hamburga objavljuje drugi album Laibacha "Rekapitulacija '80-'84" Sljede?e se godine za Slovence otimaju i Englezi i to tako ?to album "Nova Akropola" iz '86 objavljuje engleski label Cherry Red, a kona?na potvrda sa otoka sti?e '87 kad izlazi legendami " Opus Dei " i to za Mute Records, izdava?a koji objavljuje ni vi?e ni manje nego veli?ine poput Depeche Mode ili Erasure . Na ovom je album u mo?da i najve?i laibachov hit - "life Is life", obrada starog feel-good hita koji u novom ruhu poprima obilje?ja hitlerijanske kora?nice. Tada svima pomalo postaje jasno da nema te politike koja mo?e zabraniti ono za ?to ?itav civilizirani svijet tvrdi da je kvalitetno i dobro. Ba? iz tih razloga, ali i iz straha da bi zabrane poput ove laibachovske mogle postati kontraproduktivne, jugoslavenske vlasti 1987 . ukidaju zabranu imena i javnih nastupa grupe laibach. Uslijedila je cover faza unutar koje izlaze albumi "let It Be" iz '88 i "Sympathy for the Devil" iz '89, nakon kojih se dogodila i prva velika eu- ropska, pa svjetska turneja laibacha.

Onda su do 2000, redom slijedili albumi: "Macbeth", "Kapital", "ljubljana, Zagreb, Beograd", "NATO" sa "Occupied Europe NATO Tour-om", pa 'Jesus Christ Superstar" i "Malci Belic live", 21, stolje?e je donijelo live "The John Peel Sessions" i albume "WAT", "Anthems" i posljednji "Volk", U tom su periodu laibach jo? nekoliko puta obi?li svijet i svirali u prostorima kao ?to su: Bloomsbury Theatre, Queen Elisabeth Hall (london), Scream Theatre (los Angeles), Moore Theatre (Seattle), The Kitchen, The Palladium (New York), Opera House (Toronto), Park West Theatre (Chicago), Deutsches Schauspielhaus (Hamburg), Volksbuehne, E-Werk (Berlin), lucema (Prag), Museum of Modern Art (Stockholm), Theatre Gorbunova (Moskva), Napisali su glazbu za 15 kazali?nih predstava i odr?ali nebrojeno puno umjetni?kih performancea u vidu izlo?aba i instalacija u prostoru. O fenomenu laibacha i njihovog NSK snimljeno je nekoliko dokumentaraca i cjelove?emjih filmova,

Kontroverze [ uredi | uredi kod ]

Laibach su zbog scenske upotrebe uniformi, totalitarne estetike, ali i wagnerijanskog pristupa glazbi ?esto bili optu?ivani i za previ?e lijevo i za previ?e desno politi?ko stajali?te. Laibach su to uvijek negirali, a Milan Fras, pjeva? grupe je isprovociran tim optu?bama jednom izjavio: "Mi smo fa?isti to?no onaliko koliko je Hitler bio slikar!"

Sastav [ uredi | uredi kod ]

  • Milan Fras, vocals
  • Ivan Novak, lights, projector, spokesperson
  • Mina Spiler, vocals, synth
  • Janez Gabri?, drums
  • Luka Jamnik, synth
  • Primo? Hladnik, synth
  • Eva Breznikar, vocals, percussion
  • Natasa Regovec, vocals, percussion
  • Damjan Bizilj, synth

Diskografija [ uredi | uredi kod ]

Eksterni linkovi [ uredi | uredi kod ]