Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Ha?ki tribunal )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju, logotip

Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju ( akr. MKSJ , engl. International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia , akr. ICTY ; slu?beni naziv Međunarodni tribunal za progon osoba odgovornih za ozbiljna kr?enja međunarodnog humanitarnog prava po?injena na teritoriju biv?e Jugoslavije od 1991. , engl. International Tribunal for the Prosecution of Persons Responsible for Serious Violations of International Humanitarian Law Committed in the Territory of the Former Yugoslavia since 1991 ), [1] sud za zlo?ine po?injene tokom jugoslavenskih ratova utemeljen Rezolucijom br. 827 Vije?a sigurnosti UN-a od 25. maja 1993. i aktivan od 1994. Tribunal je ad hoc sud sa sjedi?tem u Hagu u Nizozemskoj, pa se ?esto skra?eno naziva Ha?ki tribunal za biv?u Jugoslaviju.

Do 2013., MKSJ je za rat u Bosni i Hercegovini osudio 51 osobu na srpskoj, 18 na hrvatskoj te pet na bo?nja?koj strani. [2] Od 50 osoba osuđenih na srpskoj strani, 45 je osuđeno na ukupno 759 godina zatvora a petorica na do?ivotni zatvor ( Stanislav Gali? , Vujadin Popovi? , [3] Ljubi?a Beara , [4] Milan Luki? , [5] Zdravko Tolimir [6] ). Najte?i zlo?in za koji su osuđeni srpske vojskovođe bio je genocid ili pomaganje i podr?avanje genocida u Srebrenici, [6] za ?to je osuđeno ?estero (Popovi?, Beara, [7] Drago Nikoli? , [8] Radislav Krsti? , Tolimir, [6] Radovan Karad?i? ).

Predsjednik Srbije Slobodan Milo?evi? , isprva 1999. optu?en samo za ratne zlo?ine na Kosovu, a potom 2001. i za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, je postao prvi biv?i predsjednik neke dr?ave koji je optu?en za ratne zlo?ine na nekom međunarodnom sudu, te je izru?en MKSJ-u, ali je umro prije presude. [9] Optu?ena su i sva tri predsjednika biv?e RSK ( Milan Marti? , Milan Babi? , Goran Had?i? ), biv?i predsjednik RS ( Radovan Karad?i? ) kao i biv?i potpredsjednik HRHB ( Dario Kordi? ). Sveukupno, MKSJ je izdao optu?nice za 161 osobu, [10] ali je osudio tek polovicu od tog broja.

Prvi tu?itelj 1993. bio je Ramon Escovar Salom , ali ga je nakon samo godine dana zamijenio Richard Goldstone . Njegova nasljednica bila je Louise Arbour , zatim Carla Del Ponte te Serge Brammertz , zadnji tu?itelj. [11]

Kritike [ uredi | uredi kod ]

Pisma suca Frederika Harhoffa 2013. [ uredi | uredi kod ]

Zatvorska ?elija MKSJ-a

13. 6. 2013., danski dnevni list BT objavio je privatno pismo suca MKSJ-a, Frederika Harhoffa , u kojem je isti izrazio strah svojim prijateljima jer su ga tri nedavne oslobađaju?e presude koje su 2012. i 2013. izre?ene u Ha?kom tribunalu ostavile sa "sna?nim neprijatnim osje?anjem da je sud promijenio svoj kurs pod pritiskom 'vojnog establi?menta' iz nekih uticajnih zemalja." Implicirao je da je predsjednik MKSJ-a, Theodor Meron , izvr?io pritisak na druge suce kako bi se od 2012. postro?ili kriteriji za osuđivanje. [12] William Schabas, koji predaje međunarodno pravo na sveu?ili?tu Middlesex u Londonu se slo?io da su te tri oslobađaju?e presude "oslabile poruku [tribunala], jer sada ima manje za?tite za civile i ljudska prava.” [13] Nakon pisma, na prvoj sljede?oj konferenciji za novinare u MKSJ-u, 18. 6., glasnogovornica nije ?eljela komentirati inicijative nekih udru?enja ?rtava za potpisivanje peticije kojom ?e se od UN-a tra?iti formiranje nezavisne istra?ne komisije za provjeravanje navoda iz pisma sudije Harhoffa, kao ni pitanje da li ?e ured tu?ila?tva tra?iti da se o tome sprovede interna istraga u tribunalu. [14]

Vojislav ?e?elj je iskoristio to pismo kako bi od MKSJ-a zatra?io da diskvalificira Harhoffa iz pretresnog vije?a u njegovom predmetu zbog "pristranosti". MKSJ je to prihvatio te je Harhoff diskvalifciran 29.8. 2013. Ostala dva suca, Jean-Claude Antonetti i Flavia Lattanzi, su se usprotivila toj odluci MKSJ-a i pozvala na preispitivanje presude, ali je MKSJ to odbio. [15] Time je presuda u predmetu ?e?elj, koja je isprva trebala biti izre?ena u 30.10. 2013., odgođena unedogled. Harhoffa je zamijenio novi sudac, Mandiaye Niang, te time upotpunio tro?lano vije?e, ali je morao po?eti ?itati sve dokumente ispo?etka te procijenio da mu za to treba "najmanje godina i pol".

7.11. 2014., pretresno vije?e je ve?inom odlu?ilo da se ?e?elj, koji je u Haagu od 2003. bez presude, pusti na privremenu slobodu zbog zdravstvenih razloga bez ikakvih konzultacija sa tu?iocem ili optu?enim. Florence Hartmann opet je to uzela kako bi kritizirala Tribunal: "Pravo pitanje je ?ta rade sudije? Sudije nisu bolesni, ako jesu neka idu u penziju! Oni nisu bolesni, ?ta rade ?etiri godine otkako je zavr?eno suđenje, to nas zanima? Ako se slu?ajno desi da optu?enik umre prije presude, ako imate ?etiri godine od kraja suđenja, onda je kriv sudija i Sud, a ne bolest." [16] Nata?a Kandi? je to uzela kao primjer fijaska MKSJ-a:

Oni jednostavno ne znaju ?ta bi uradili s tim slu?ajem. Znaju da i kada bi imali ?anse da donesu presudu, da bi se ?e?elj isto tako na?ao na slobodi ako se ima u vidu pravilo Tribunala da poslije dvije tre?ine odle?anog pritvora od ukupne kazne pu?taju optu?enika na slobodu. Dakle, da je on dobio naprimjer 20 godina zatvora, na?ao bi se na slobodi. [...] Ovako su stvorili situaciju da apsolutno svi smatraju da je slu?aj Vojislava ?e?elja zapravo jedan od velikih neuspjeha Ha?kog tribunala u tome ?to su mu sudili, izveli veliki broj svjedoka, imali veliki broj dokaza i nisu bili u stanju da odgovore njegovom lukavstvu i stalnom kr?enju sopstvenih prava i na sopstvenu ?tetu. [17]

Pad, slabljenje ugleda i odustajanje od presuda [ uredi | uredi kod ]

Od 2012., MKSJ je poo?trio pravila osuđivanja te su se tako dogodile ?etiri oslobađaju?e presude koje su na kraju potkopala njegov kredibilitet. Prvo je bilo slu?aj Ante Gotovina i Mladen Marka? , u kojem su dvojica zapovjednika isprva osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora zbog zlo?ina tijekom Operacije Oluja, samo da bi ih godinu i pol kasnije, 16.11.2012., ?albeno vije?e, kojim je predsjedao Theodor Meron, oslobodilo svih optu?bi i ve?inom glasova odbilo utvrditi granicu udaljenosti topni?kog udara od cilja kojim se mo?e odrediti protupravno granatiranje neke mete. Dva suca u ?albenom vije?u koja su ostala u manjini se nisu slagala s takvom presudom: Carmel Agius je u izdvojenom mi?ljenju zapisao da postoji dovoljno dokaza za njihovu krivicu [18] dok je Fausto Pocar zapisao da se "fundamentalno ne sla?e sa cijelom ?albenom presudom, koja je u suprotnosti sa bilo kakvim smislom pravde". [19] Pravnica Janine Natalya Clark je zapisala kako je presuda i "interno i eksterno problemati?na", da "zanemaruje ukupnost dokaza" te da je stoga "nepotpuna". [20] Zoran Pusi? , predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava u Hrvatskoj, također je kritizirao takvu odluku:

Razlika između osude na 24 godine zatvora i oslobađaju?e presude, donesene bez i jedne nove ?injenice, svjedo?enja ili dokaza ozbiljna je mrlja na rad MKSJ; ili je Raspravno ili je ?albeno vije?e gadno pogrije?ilo. O stupnju racionalnosti ove presude govori ne?to i podatak da su se najto?nija predviđanja pokazala ona katoli?kog klera, koji je godinama sotonizirao "Ha?ki sud", a u ovom je slu?aju prognozirao oslobađaju?u presudu pod utjecajem molitvenog bdijenja... Međutim, egzodus Srba iz Hrvatske, zlo?ini, ?rtve, zata?kavanje i neprocesuiranje zlo?ina [...] ostale su ?injenice koje, na ?alost, odluka ni jednog suda ne mo?e promijeniti. [21]

Drugo je bilo kada je 2013. pravomo?nom presudom oslobođen Mom?ilo Peri?i? , biv?i na?elnik General?taba Vojske Jugoslavije , jer "nema dokaza da je logisti?ka, materijalna, kadrovska i druga pomo? koju je, kao na?elnik General?taba VJ pru?ao vojskama bosanskih i hrvatskih Srba, bila konkretno usmjerena na vr?enje zlo?ina, pa se samim tim ne mo?e osuditi za pomaganje i podr?avanje tih zlo?ina". [22] [23] Mirko Klarin navodi da su se za ta dva slu?aja poo?trili standardi kako se u nekim budu?im ratovima nitko ne bi mogao pozvati na te presuda radi optu?ivanja nekog vođe ili politi?ara:

Slu?aj generala Peri?i?a sadr?ao je jo? "opasniji potencijal" od onog iz predmeta Gotovina: da Tribunal nekim "nepromi?ljenim pravnim standardima", ograni?i mogu?nost pomaganja i podr?avanja - oru?jem, municijom, logistikom... - "pobunjeni?kih" ili "demokratskih" snaga u drugim zemljama, kao ?to su recimo Sirija , Libija ili Sudan . Ili da, jo? gore, one koji pru?aju pomo? izlo?i riziku krivi?ne odgovornosti za zlo?ine koje su po?inili oni kojima je pru?ena pomo?. [23]

Tre?e je bilo kada su 2013. oslobođeni su i biv?i visoku du?nosnici Dr?avne bezbednosti (DB), Jovica Stani?i? i Franko Simatovi? , također jer po novim pravilima nije bilo "konkretne usmjerenosti" da njihove paravojne snage po?ine zlo?ine po Bosni i Hrvatskoj, ?to je izazvalo kontroverze. Biv?a glasnogovornica MKSJ-a Florence Hartmann , [24] Nata?a Kandi? , Francis Boyle , predsjednica Helsin?kog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko , [25] Centar za suo?avanje s pro?lo??u - Documenta , Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku su digli glas protiv takve presude. [26] Chuck Sudetic je izjavio:

Ova nova pravila vra?aju presedane uspostavljene presudama Nurnber?kim suđenjima nakon 2. svjetskog rata i to 20 godina nakon uspostave MKSJ-a, ?ime se poni?tavaju napori institucija međunarodnog prava kako bi se pravda dovela do najvi?e rangiranih osoba odgovornih za odvratne zlo?ine. Samo ?e se ljudi koji su po?inili ubojstva kazniti, a ne masovne ubojice koji su ih organizirali". [27]

Eric Gordy, koji predaje politiku i sociologiju na sveu?ili?tu u Londonu, je za New York Times zapisao sljede?e o zavr?nom radu MKSJ-a:

Ne?to od ovog razmi?ljanja mo?da izgleda kao pozivnica teoreti?arima zavjere da potra?e zlokobne utjecaje na odluke Tribunala. Ali zavjera nije potrebna kako bi objasnila da suci predstavljaju dr?ave koje ih nominiraju za Tribunal, te da je pravo konzervativna profesija. Za vanjskog promatra?a izgleda kao da je MKSJ bio na putu uspostavljanja prijelomnih slu?aja, vidio ?to to implicira, te potom napravio korak natrag. Zavr?na runda Tribunalove pravne filozofije ukazuje na ?alostan kraj pri?e o sudu koji je osnovan sa malo nade, potom ohrabrio neke, samo da bi potom sve skupa bacio kroz prozor. [28]

?etvrto je bilo kada je 31. 3. 2016. prvostupanjskom presudom oslobođen ultranacionalisti?ki Vojislav ?e?elj , a koju je izreklo pretresno vije?e koje je vodio sudac Jean Claude Antonetti. Nakon presude, MKSJ je zasut masovnim kritikama, najve?im u svojoj historiji, između ostalog jer se time nakon slu?aja Peri?i? i Stani?i? i Simatovi? oformio dojam da tribunal odbija da osudi bilo koga iz Srbije za rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. ?injenica da je 24.3. 2016. u presudi Karad?i?u ?e?elj progla?en ?lanom udru?enog zlo?ina?kog pothvata , a u vlastitoj presudi je oslobođen, ukazalo je na veliku unutarnju nedosljednost MKSJ-a. [29] Sense Agecija, koja je izvje?tavala o svim suđenjima pred MKSJ-om, je povodm presude objavila ?lanak "Poba?ena pravda" i zapisala:

Suđenje na kojem je sve ?to je moglo da krene naopako, krenulo naopako, nije ni moglo da zavr?i druga?ije nego poba?enom presudom!... Bila je to, ina?e, prva tribunalova "presuda u odsustvu", budu?i da je Pretresno ve?e pre dve sedmice po tre?i put kapituliralo pred ?e?eljem odustaju?i od naloga Srbiji da osigura njegovo prisustvo izricanju presude, nakon ?to je optu?eni poru?io da mu ne pada ni na kraj pameti da dolazi u Hag. Re?i da je ovo ?etvrta kapitulacija Tribunala pred ?e?eljem bio bi eufemizam. Konsternacija kojom je do?ekana dana?nja presuda mo?e se porediti samo sa ?okom izazvanim presudama Gotovini i Peri?i?u. S tim ?to su se te presude ipak mogle tuma?iti nekakvim, nazovimo ih teorijama zavere: da su pisane po meri velikih sila koje upra?njavaju granatiranje (ili "droniranje") nastanjenih podru?ja; ili rado pru?aju logisti?ku, materijalnu i drugu pomo? pobunjeni?kim ili oslobodila?kim snagama u svrhu promene re?ima u tre?im zemljama, pa im ne odgovara da međunarodni sud postavlja u tom podru?ju nekakve pravne standarde. Oslobađaju?a presuda Vojislavu ?e?elju deluje kao poku?aj ru?enja dosada?nje sudske prakse Ha?kog tribunala. [29]

Predsjednik Srpskog narodnog vije?a u Hrvatskoj Milorad Pupovac ocijenio je kako oslobađaju?a presuda ?e?elju te?ko kompromitira Ha?ki sud koji "svoj posao zavr?ava na najgori mogu?i na?in", te kako "sve vi?e nalikuje na trgovinu pred zatvaranjem, u kojoj se rasprodaje pravda". [30] Biv?i hrvatski predsjednik Stjepan Mesi? je izjavio: "Kao i kada on govori o 'balijama' na isti na?in, on ustvari, govori o svim Bo?njacima koje treba o?istiti.[...] a sud to naziva ohrabrivanjem srpskih vojnika. Ohrabrivanje u ?emu?". [31] Posebno je kritizirano ?to je Antonetti zaklju?io kako je " velika Srbija politi?ki, a ne zlo?ina?ki pokret", te kako je relativizirao zna?aj ?e?eljeve retorike. Udruga Documenta je tim povodom objavila sljede?i tekst: " ?e?eljev doprinos udru?enom zlo?ina?kom poduhvatu koji se po navodima optu?nice ogledao u regrutiranju dobrovolja?kih paravojnih ?etni?kih formacija, planiranju prisilnog osvajanja teritorija u Isto?noj i Zapadnoj Slavoniji te u BiH, prisilnim zatvaranjem nesrba u logore gdje su bili podvrgnuti mu?enjima i ubojstvima te zapaljiva i ekstremno nacionalisti?ka retorika i ratna propaganda kojom je poticao na ?injenje zlo?ina, za sudsko vije?e suca Antonettija tek je odraz ?e?eljeve politi?ke strasti usmjerene ka podizanju morala i legitimna podr?ka ratnim naporima srpskih paravojnih formacija...[ovo je] rezultiralo najporaznijom prvostupanjskom presudom Međunarodnog kaznenog suda za biv?u Jugoslaviju (MKSJ) do sada ". [32] Ivan Penava, gradona?elnik Vukovara , je izjavio: "Hrvatskom narodu ovo je poruka kako se treba uzdati u sebe, a ne ra?unati na pomo? međunarodnih elemenata, jer, kako su promatrali zlo?ine, tako su izrekli presudu." [33]

Dejan Anastasijevi? je u ?asopisu Vreme zaklju?io: "Dana?njim obrazlo?enjem, Antonetti je prevazi?ao sebe: u jednom trenutku je po?eo da govori o ?Srbima pravoslavne, katoli?ke i islamske vere", ?ime je pokazao da je usvojio ideologiju optu?enog". [34] Sam ?e?elj je ?ak i nakon presude odr?ao konferenciju u Beogradu i jo? jednom otvoreno potvrdio svoju velikosrpsku ideologiju. [35]

Sutkinja iz pretresnog vije?a Flavia Lattanzi se o?tro protivila odluci Antonettija i predala izdvojeno mi?ljenje: "Zatim konstatujem i da ve?ina zaklju?aka ve?ine ?lanova Ve?a nije dovoljno obrazlo?ena, ili ?ak uop?te nije obrazlo?ena, te da time nije ispunjena obaveza svakog pretresnog ve?a da donese presudu koja je obrazlo?ena kako radi optu?enog, tako i radi tu?ila?tva. Taj princip podrazumeva da se navedu ?injeni?ni i pravni razlozi na koje se dato pretresno ve?e oslanja...Jo? jedan primer: rat, koji ve?ina ?lanova Ve?a, kako se ?ini, smatra legitimnim jer je imao za cilj za?titu srpskih interesa, ili ?injenica da se nesrpsko stanovni?tvo naoru?avalo, tretiraju se kao relevantni elementi na osnovu kojih se mo?e isklju?iti da je u Hrvatskoj i BiH izvr?en rasprostranjen i sistematski napad, ili smatrati da razaranje sela i verskih objekata ne predstavlja zlo?ine. I poslednji primer: ve?ina ?lanova Ve?a smatra da to ?to regrutovanje i raspoređivanje dobrovoljaca nije samo po sebi protivzakonito predstavlja relevantan element, i na osnovu toga odbacuje odgovornost Vojislava ?e?elja za pomaganje i podr?avanje, ne uzimaju?i pritom u obzir merodavnu sudsku praksu koja se odnosi na to pitanje. Svi ti razlozi, od kojih presuda doneta ve?inom glasova vrvi, odnose se pre na ius ad bellum i na ustavno pravo biv?e Jugoslavije nego na ius in bello , koje je jedino merodavno pred ovim Međunarodnim sudom... Ja sam osim toga uverena da u spisu predmeta imamo sve dokaze koji su potrebni da bi se van razumne sumnje zaklju?ilo da je u Hrvatskoj i BiH izvr?en rasprostranjen ili sistematski napad, kao i da su u tom kontekstu po?injeni zlo?ini protiv ?ove?nosti, između ostalog i u Vojvodini (odnosno Srbiji). Pod izgovorom da je Tu?ila?tvo lo?e obavilo svoj posao ? a uvek se mo?e bolje, pa je tako i Pretresno ve?e moglo bolje da radi od samog po?etka ovog predmeta, uprkos te?ko?ama sa kojima se tokom suđenja suo?avalo ? ve?ina ?lanova Ve?a zanemaruje sva pravila međunarodnog humanitarnog prava koja su postojala pre osnivanja ovog Međunarodnog suda, kao i sva pravila merodavnog prava koja su formulisana tokom njegovog rada, da bi u svojoj presudi oslobodilo Vojislava ?e?elja." [36]

Konferencija: Obilje?avanje 20. godi?njice MKSJ - Protest protiv Theodora Merona u Sarajevu [ uredi | uredi kod ]

Konferencija pod nazivom “Obilje?avanje 20. godi?njice MKSJ-a” odr?ana je 26. i 27.11.2013. u Sarajevu . Osim predstavnika Međunarodnog krivi?nog suda za biv?u Jugoslaviju (MKSJ), na konferenciji su u?estvovali i predstavnici pravosudnih institucija iz BiH i regiona, pravnici, ?rtve, nevladine organizacije i mediji. [37]

Nakon ?to je predsjednik MKSJ Theodor Meron po?eo govoriti na konferenciji koja se odr?avala povodom 20 godina rada Ha?kog tribunala u Sarajevu, grupa građana je podigla transparent na kojem je pisalo “RIP Justice” (Pravdo, po?ivaj u miru),a potom i napustili salu. Edvin Kanka ?udi? , koji je također, protestno napustio konferenciju, tom prilikom novinarima je izjavio:

Ovo nije ?in neslaganja sa Tribunalom nego direktno protiv li?nosti sudije Merona, koji je ugrozio kredibilitet rada Ha?kog tribunala i na taj na?in pokazao svijetu da pravda nije zadovoljena, a javnosti predstavlja svoju pri?u koja je potpuno suprotna onom ?to se dogodilo na prostoru biv?e Jugoslavije od 1991. do 1999.” [38]

Predsjednik Ha?kog tribunala Theodor Meron nije se osvrnuo na ovaj ?in, nego je nastavio svoj govor u kojem je pozdravio prisutne i zahvalio se onima koji su omogu?ili odr?avanje konferencije. Svima koji su u?estvovali u protestu oduzete su akreditacije ?ime im je onemogu?eno dalje u?estvovanje u radu konferencije. [39]

Vidi jo? [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Reference [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ ?Report S/25704” .   Str. 8.
  2. ↑ Jurasi? 2012. , 36-40
  3. ↑ Tu?itelj protiv Vujadina Popovi?a i drugih - Presuda, 2010. - II. svezak , str. 826
  4. ↑ Tu?itelj protiv Vujadina Popovi?a i drugih - Presuda, 2010. - II. svezak , str. 827
  5. ↑ Radosavljevi? 2012.
  6. ↑ 6,0 6,1 6,2 Tolimir 2012.
  7. ↑ Tu?itelj protiv Vujadina Popovi?a i drugih - Presuda, 2010. - II. svezak , str. 780-781
  8. ↑ Tu?itelj protiv Vujadina Popovi?a i drugih - Presuda, 2010. - II. svezak , str. 782
  9. ↑ ?Slobodan Milosevic - Obituary” . Telegraph. 13. o?ujka 2006 . Pristupljeno 4. lipnja 2013 .  
  10. ↑ ?Dvije decenije Ha?kog tribunala: Obrađen 161 slu?aj za 20 godina” . Vijesti.me. 27. svibnja 2013. Arhivirano iz originala na datum 2013-08-11 . Pristupljeno 4. lipnja 2013 .  
  11. ↑ ?MKSJ: Biv?i tu?ioci” . MKSJ . Pristupljeno 4. lipnja 2013 .  
  12. ↑ ?"Bomba" u tribunalu” . Sense Agency. 13. lipnja 2013. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-21 . Pristupljeno 20. lipnja 2013 .  
  13. ↑ Marlise Simmons (14. lipnja 2013). ?Judge at War Crimes Tribunal Faults Acquittals of Serb and Croat Commanders” . New York Times . Pristupljeno 20. lipnja 2013 .  
  14. ↑ ?Strategija noja” . Sense Agency. 18. lipnja 2013. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-06 . Pristupljeno 20. lipnja 2013 .  
  15. ↑ ?MOTION FOR RECONSIDERATION OF DISQUALIFICATION OF JUDGE HARHOFF DENIED” . Sense Agency. 7.10. 2013. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05 . Pristupljeno 2014-11-07 .  
  16. ↑ ?Florence Hartmann za Klix.ba: Ako je bolestan ?e?elj, nije sudija, gdje je presuda?” . klix.ba. 7.11. 2014.  
  17. ↑ ?Kandi?: Pu?tanje ?e?elja jo? jedan veliki neuspjeh Ha?kog tribunala” . avaz.ba. 7.11. 2014.  
  18. ↑ MKSJ & 16.11. 2012 , str. 87, 93
  19. ↑ MKSJ & 16.11. 2012 , str. 121
  20. ↑ Clark, Janine Natalya (2013). ?Courting Controversy - The ICTY’s Acquittal of Croatian Generals Gotovina and Marka?”. Oxford University Press 11 (2). DOI : 10.1093/jicj/mqt009 .  
  21. ↑ ?Kako izbje?i da nas presuda ne osudi na sukob” . Sense Agency. 30.11. 2012. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05 . Pristupljeno 2014-11-07 .  
  22. ↑ Coco, Antonio; Gal, Tom (2014). ?Losing Direction - The ICTY Appeals Chamber’s Controversial Approach to Aiding and Abetting in Peri?i?”. Oxford University Press 12 (2). DOI : 10.1093/jicj/mqu010 .  
  23. ↑ 23,0 23,1 ?Konkretna usmjerenost posljednjih odluka ?albenog vije?a” . Sense Agency. 6. o?ujka 2013. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-11 . Pristupljeno 4. lipnja 2013 .  
  24. ↑ ?Hartmann: Ha?ki sud je nagradio mozgove masovnih zlo?ina” . source.ba. 1. lipnja 2013 . Pristupljeno 1. lipnja 2013 .   [ mrtav link ]
  25. ↑ Bojana Oprijan Ili? (31. svibnja 2013). ?Nevladine udruge za ljudska prava u Srbiji "zaprepa?tene" oslobađanjem Stani?i?a i Simatovi?a” . Novi List. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-12 . Pristupljeno 4. lipnja 2013 .  
  26. ↑ ??rtve i dalje bez satisfakcije” . H-Alter. 31. svibnja 2013. Arhivirano iz originala na datum 2013-09-09 . Pristupljeno 4. lipnja 2013 .  
  27. ↑ ?Two puzzling judgments in The Hague” . The Economist . 1.6. 2013.  
  28. ↑ Eric Gordy (2. lipnja 2013). ?What Happened to the Hague tribunal?” . New York Times . Pristupljeno 4. lipnja 2013 .  
  29. ↑ 29,0 29,1 ?Poba?ena presuda” . Sense Agency. 31. 3. 2016. Arhivirano iz originala na datum 2016-04-05 . Pristupljeno 2016-04-01 .  
  30. ↑ ?Pupovac: Najgori mogu?i kraj rada Ha?kog suda” . Al Jazeera. 1. 4. 2016.  
  31. ↑ ?Mesi? za AJB: Presuda ?e?elju je skandalozna i politi?ka” . Al Jazeera. 31. 3. 2016.  
  32. ↑ ?Documenta: Presuda ?e?elju najporaznija je do sada” . Documenta. 31. 3. 2016.   [ mrtav link ]
  33. ↑ ?Reakcije nakon presude ?e?elju” . Al Jazeera. 31. 3. 2016.  
  34. ↑ Dejan Anastasijevi? (31.3. 2016). ?Sigurna ku?a za ?e?elja” . Vreme.  
  35. ↑ ??e?elj od Haaga tra?i 14 milijuna Eura: 'Ideja o 'Velikoj Srbiji' je besmrtna! Imao sam sre?e da mi nije sudio idiot koji je presudio Karad?i?u” . Jutarnji lsit. 31. 3. 2016. Arhivirano iz originala na datum 2016-04-02 . Pristupljeno 2016-04-01 .  
  36. ↑ ?Delimi?no suprotno mi?ljenje sutkinje Lattanzi” . Sense Agency. 31.3. 2016. Arhivirano iz originala na datum 2016-04-05 . Pristupljeno 2016-04-01 .  
  37. ↑ ?Protest protiv Merona” . Justice Report. 27.11.2013. Arhivirano iz originala na datum 2021-07-28 . Pristupljeno 2016-04-19 .  
  38. ↑ ?Konferencija o 20 godina rada MKSJ grupa građana napustila salu i poru?ila RIP Justice” . Oslobođenje. 27.11. 2013.  
  39. ↑ ?Konferecija o 20 godina rada MKSJ grupa građana napustila salu i poru?ila RIP Justice” . OSLOBOđENJE. 27.11.2013.  

Literatura [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Međunarodni_krivi?ni_sud_za_biv?u_Jugoslaviju&oldid=41751019