Srpska radikalna stranka (SRS) je neofa?isti?ka , ^[1] ekstremno nacionalisti?ka i socijalno konzervativna politi?ka stranka u Srbiji .

Politi?ki program [ uredi | uredi kod ]

SRS se kao nacionalisti?ka stranka zala?e za stvaranje srpske dr?ave koja bi sadr?avala teritorije ?ire od dana?nje Srbije, odnosno velikosrpski projekt koji bi uklju?ivao teritorije dana?nje Crne Gore , Makedonije , Bosne i Hercegovine i dijelova Hrvatske isto?no od tzv. crte Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica . Međutim, za razliku od 1990-ih - kada je vodstvo SRS ujedno predstavljalo vodstvo ?etni?kog oru?anog pokreta - SRS danas inzistira na tome da se ti ciljevi mogu posti?i isklju?ivo politi?kim, odnosno mirnim putem: o?ito je, pritom, da bi susjedne dr?ave koje bi svoje teritorije morale "darovati" Velikoj Srbiji, na takav projekt mogle pristati teku ako bi bile u potpunosti destabilizirane. Usprkos tog dana?njeg "mirnog" pristupa, u dijelu srpske javnosti i u javnosti susjednih dr?ava SRS se smatra ekstremisti?kom strankom ?iji bi eventualni dolazak na vlast pove?ao mogu?nost novih oru?anih sukoba na prostoru biv?e Jugoslavije . Zbog toga je SRS, iako najve?a politi?ka stranka u Srbiji, u opoziciji, odnosno sve druge vode?e politi?ke stranke nastoje ne koalirati s njom na nacionalnoj razini.

S druge strane, SRS od odlaska u opoziciju kao glavni element svog programa sve manje isti?e zahtjeve za promjenom srpskih granica, a sve vi?e socijalna pitanja, odnosno populisti?ku kritiku vladaju?ih stranaka tzv. demokratskog bloka koje optu?uje za korupciju i nesposobnost.

Povijest [ uredi | uredi kod ]

Stranka je nastala iz inicijativnog odbora za osnivanje Srpskog slobodarskog pokreta , formiranog od grupe srpskih nacionalista i antikomunista 6. sije?nja 1990. Osniva?ki kongres pokreta je odr?an 23. sije?nja 1990. Toj organizaciji se 14. o?ujka 1990. pridru?ila grupa disidenata iz stranke Srpska narodna obnova , pa je osnovana nova stranka po imenu Srpski pokret obnove (SPO) na ?elu s Vukom Dra?kovi?em .

Neslaganje između Dra?kovi?a i Vojislava ?e?elja je dovelo do toga da se potonji odvoji iz SPO i osnuje vlastitu stranku Srpski ?etni?ki pokret . Dana 23. velja?e 1991. godine, u Kragujevcu , S?P se ujedinio s jednom frakcijom Narodne radikalne stranke koje je predvodio Tomislav Nikoli? , te je osnovana nova stranka pod imenom Srpska radikalna stranka . SRS je usvojila program stvaranja Velike Srbije . Njeni ?lanovi su igrali va?nu ulogu prilikom pokolja u Borovom Selu , događaja koji je imao va?nu ulogu u eskalaciji rata u Hrvatskoj , a kasnije tijekom raspada Jugoslavije su se borili u srpskim paravojnim formacijama u ratu u Hrvatskoj, odnosno ratu u Bosni i Hercegovini . U to vrijeme otvara Srpska radikalna stranka mno?tvo svojih organizacija na podru?jima Hrvatske i BiH pod kontrolom srpskih snaga, zauzimaju?i se za program Velike Srbije i za etni?ko ?i??enje stanovni?tva u svrhu etni?ke homogenizacije te dr?avne tvorevine.

Po?etkom lipnja 1991. ?e?elj je u razgovoru za kninske Srpske novine govori kako je cilj radikala uspostava srpske dr?ave na Balkanu, koja ?e obuhvatiti "celokupno srpstvo, sve srpske zemlje". Također u tom intervjuu izjavljuje uvjete koje on smatra prihvatljivim za dogovor sa Zagrebom: "Uslov je da prihvate da granice Hrvatske budu Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica , i tek onda da se dogovaramo o izmeni stanovni?tva. Svi Srbi koji ?ive u Zagrebu, Rijeci, Istri, u Sloveniji, da se presele u Srbiju, a Hrvati koji ?ive u Srbiji da se presele u Hrvatsku, i da definitivno to pitanje razre?imo." ^[2]

1992. ? 1993. [ uredi | uredi kod ]

Svibnja 1992. godine, SRS se pojavljuje na prvim izborima za Saveznu skup?tinu Savezne Republike Jugoslavije i osvaja drugo mjesto. A prosinca iste godine, na izvanrednim izborima za Narodnu skup?tinu Republike Srbije , radikali osvajaju 101 zastupni?ko mjesto. U periodu velja?a-rujan 1993. godine, SRS je podr?avala manjinsku Vladu Srbije Milo?evi?evog SPS-a. No, rujna te godine dolazi do prekida suradnje između Milo?evi?a i ?e?elja. Tako dolazi do novih izvanrednih izbora za srpski parlament, na kojima SRS osvaja ne?to vi?e od 30 zastupni?kih mjesta i prelazi u oporbu.

Godine 1993. Srpska radikalna stranka ima u Republici Srpskoj na teritoriju BiH ?ak 70.000 ?lanova. ^[3]

U vrijeme kada 1995. godine nakon Operacije Bljesak dolaze na podru?je oko Banje Luke i Prijedora etni?ki Srbi izbjegli iz zapadne Slavonije , Radikalna stranka tiska i raspa?ava letak u kojem tim Srbima iz zapadne Slavonije poru?uje ^[4] :

≫	...U srpskim gradovima u Republici Srpskoj, uklju?uju?i i Banjaluku ?ivi hiljade Hrvata i Muslimana koji intimno u?ivaju u va?oj sudbini. Budite dostojanstveni, smeli i hrabri. Isterajte ih iz njihovih stanova na na?in koji je mnogo humaniji od na?ina na koji su njihova bra?a odredila va?u sudbinu. Dozvolite im da napuste stanove i ku?i ?ivi pređu preko mosta kod Gradi?ke. I to odmah, bez odlaganja. Kolona Hrvata i Muslimana od Banjaluke prema granicama usta?ke Hrvatske bi?e dokaz da se moralno nismo predali, da svoju sudbinu uzimamo u svoje ruke. Svi patrioti Banje Luke su uz vas. Kukavice i izdajnici ne?e imati snage da se suprostave takvom re?enju...	≪

1996. ? 1997. [ uredi | uredi kod ]

U periodu 1996. ? 1997. , Srpska radikalna stranka bilje?i uspjehe na izborima koji su u to doba odr?avani - u studenom 1996. SRS dolazi na vlast u op?ini Zemun , a u listopadu 1997. godine Vojislav ?e?elj ulazi u drugi krug izbora za predsjednika Srbije s Milo?evi?evim kandidatom Zoranom Lili?em . Iako je osvojio vi?e glasova, ?e?elj nije uspio postati predsjednik Srbije jer mu nije priznata pobjeda zbog nedovoljnog odziva bira?a. 21. prosinca iste godine, na ponovno organiziranim izborima, ?e?elj u drugom krugu gubi od novog Milo?evi?evog kandidata, Milana Milutinovi?a .

1998. ? 1999. [ uredi | uredi kod ]

O?ujka 1998. godine, SRS ulazi u koalicijsku vlast s Milo?evi?evim SPS-om i Jugoslovenskom levicom , formiraju?i s njima novu Vladu Srbije. Ta Vlada donijela je vrlo o?tar zakon o informiranju, koji je ka?njavao sve novinare koji su pisali protiv Milo?evi?eva re?ima.

U lipnju 1999. godine, nakon ?to je prestalo NATO bombardiranje Srbije i uslijedilo povla?enje srpskih snaga s Kosova , SRS izlazi iz srpske Vlade, ne sla?u?i se s povla?enjem srpskih snaga. No, vrlo brzo su tu odluku promijenili i vratili se u Vladu, zbog "nacionalnih razloga".

2000. [ uredi | uredi kod ]

U rujnu 2000. godine, SRS bilje?i izuzetno lo? rezultat na izborima za Skup?tinu SR Jugoslavije, predsjednika SR Jugoslavije, i lokalnu vlast Srbije. A 23. prosinca iste godine, radikali bilje?e jo? jedan te?ak neuspjeh - osvajaju svega 23 zastupni?ka mjesta na izvanrednim izborima za Skup?tinu Srbije. U narednom periodu, SRS je bila oporba koaliciji Demokratska opozicija Srbije ( DOS ), koja je osvojila apsolutnu vlast u Srbiji.

2003. ? 2004. [ uredi | uredi kod ]

Nakon dobrovoljna ?e?eljeva odlaska u Haa?ki tribunal , 24. velja?e 2003. godine, SRS je u Srbiji predvodio Tomislav Nikoli? . U narednim mjesecima, radikali su sudjelovali u ru?enju DOS-ove Vlade Srbije (kojoj je premijer bio Zoran ?ivkovi? ). 16. studenog , Tomislav Nikoli? na izborima za predsjednika Srbije osvaja prvo mjesto ali mu pobjeda nije priznata zbog nedovoljnog broja iza?lih bira?a.

Dana 28. prosinca , na izvanrednim izborima za srpski parlament, SRS osvaja vi?e od milijun glasova ?to joj donosi prvo mjesto s 82 zastupni?ka mjesta. No, ostali su i dalje u oporbi jer je novu srpsku Vladu formirala koalicija Demokratska stranka Srbije - G 17+ - Srpski pokret obnove - Nova Srbija na ?elu s Vojislavom Ko?tunicom (o?ujak 2004. ).

Dana 13. lipnja 2004. godine, Tomislav Nikoli? ulazi u drugi krug izbora za predsjednika Srbije s liderom Demokratske stranke , Borisom Tadi?em . Iako je u prvome krugu osvojio vi?e glasova, Nikoli? u drugom krugu ( 27. lipnja ) gubi od Tadi?a.

2007. [ uredi | uredi kod ]

Na sljede?im izvanrednim izborima za Skup?tinu Srbije , 21. sije?nja 2007. godine, SRS ponovno osvaja prvo mjesto (81 zastupni?ko mjesto). 8. svibnja te godine, Tomislav Nikoli? postaje predsjednik Skup?tine Srbije (uz pomo? glasova DSS i SPS). No, po?to su 11. svibnja DS, DSS, i G 17 plus postigli dogovor o formiranju nove Vlade Srbije, zatra?ena je smjena Nikoli?a. On je 13. svibnja podnio ostavku, pa je SRS ostala i dalje u oporbi.

2008. [ uredi | uredi kod ]

Dana 20. sije?nja 2008. odr?ava se prvi krug izbora za predsjednika Srbije . SRS je po drugi put kandidirala Nikoli?a, koji osvaja 40% glasova i ponovo u drugi krug ulazi s Borisom Tadi?em. U naredna dva tjedna, kampanja je bila izuzetno o?tra s obje strane. Na kraju je Tadi? uspio pobijediti, ali vrlo tijesnim rezultatom - 50,3%:49,7%.

Dana 11. svibnja iste godine, na novim, izvanrednim, izborima za Skup?tinu Srbije SRS osvaja drugo mjesto sa 78 zastupni?kih mjesta. No, ?e?eljeva stranka i po tre?i put ostaje u oporbi jer je novu srpsku Vladu formirala Demokratska stranka sa SPS-om.

Rascjep [ uredi | uredi kod ]

Krajem kolovoza i po?etkom rujna iste godine (2008), Skup?tina Srbije trebala je ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridru?ivanju Srbije sa Europskom unijom . Tomislav Nikoli? je najavio da ?e SRS, po?to je srpska Vlada prihvatila amandman SRS na tekst prijedloga Sporazuma kojim se garantira da je Kosovo dio Srbije, glasovati za ratificiranje SSP. No, Centralna domovinska uprava SRS, poslije ?e?eljeva naloga, odlu?uje se usprotiviti tome. Zbog toga, 5. rujna , Tomislav Nikoli? podnosi ostavku na du?nost zamjenika predsjednika Srpske radikalne stranke i ?efa zastupni?ke skupine radikala u Skup?tini Srbije. Uskoro je Nikoli? osnovao zasebnu zastupni?ku skupinu u parlamentu, kojoj je dao ime " Napred Srbijo ". Zbog toga, 12. rujna , Nikoli?a Centralna domovinska uprava isklju?uje iz stranke (zajedno s desetak funkcionara koji su pre?li na njegovu stranu). U listopadu je Nikoli?, zajedno s Aleksandrom Vu?i?em (biv?im generalnim tajnikom SRS), osnovao novu stranku.

Poslije odlaska Nikoli?a, SRS ponovno bilje?i pad popularnosti.

2012. [ uredi | uredi kod ]

Taj pad popularnosti najbolje se pokazao na redovitim op?im izborima 6. svibnja 2012. godine. Srpska radikalna stranka, prvi put od svog osnutka, nije uspjela u?i u parlament (tek ne?to vi?e od 4% glasova), dok ni na predsjedni?kim izborima njen kandidat, ?e?eljeva supruga Jadranka ?e?elj, nije uspjela dobiti vi?e od pet posto glasova. Ovi lo?i rezultati uzrokovali su odlaskom nekoliko tada?njih visokih du?nosnika iz stranke, kao ?to je Aleksandar Martinovi? , koji je va?io za vode?eg mlađeg du?nosnika SRS.

Danas je SRS zastupljena samo u Skup?tini AP Vojvodine i na lokalnom nivou.

2014. [ uredi | uredi kod ]

Na parlamentarnim izborima SRS je osvojila najlo?iji ikad zabilje?en svoj rezultat - za nju je glasovalo svega 2,01 posto bira?a. Na temelju takvog rezultata, partija nije osvojila niti jedno mjesto u parlamentu ^[5]

2016. [ uredi | uredi kod ]

Nakon slavodobitnog povratka Vojislava ?e?elja - predsjednika i osniva?a partije iz pritvora u Međunarodnog suda za ratne zlo?ine po?injene na podru?ju biv?e Jugoslavije u Haagu -, SRS vra?a dio popularnosti, te na parlamentarnim izborima 2016. osvaja 8,10 posto glasova i 22 od ukupno 250 poslani?kih mjesta u Narodnoj skup?tini Republike Srbije . ^[6] Aktualni predsjednik Republike Srbije Tomislav Nikoli? i predsjednica Narodne skup?tine Republike Srbije Maja Gojkovi? bili su među osniva?ima SRS; predsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vu?i? je toj stranci bio pristupio 1993. godine. Sve troje su bili pripadnici naju?eg vodstva SRS sve do 2012. godine, te se nikad nisu odrekli ni njene tradicije, ni njene ideologije - koje su naju?e povezane s velikosrpstvom .

Organizacija [ uredi | uredi kod ]

Najzna?ajniji organ Srpske radikalne stranke je Otad?binski Kongres , koji se odr?ava redovno svake ?etiri godine. Delegati Kongresa biraju predsjednika, zamjenika predsjednika, kao i ostale ?lanove Centralne otad?binske uprave . Kongres odlu?uje o Programu i Statutu Srpske radikalne stranke i definira djelovanje Srpske radikalne stranke u narednom periodu.

Centralna otad?binska uprava , koju sa?injava 101 ?lan izabran od strane Kongresa, donosi najva?nije odluke u oblasti organizacije i funkcioniranja Stranke.

Predsjednik Centralne otad?binske uprave ( Sredi?nja domovinska uprava ) je dr. Vojislav ?e?elj, zamjenik predsjednika je Dragan Todorovi? , a potpredsjednici su Gordana Pop-Lazi? , Milorad Mir?i? i Aleksandar Martinovi? .

Generalno tajni?tvo na svom ?elu ima generalnog tajnika, izabranog od strane Centralne otad?binske uprave , koji imenuje dva zamejnika i osam ?lanova generalnog tajni?tva. Generalni tajnik Srpske radikalne stranke je Elena Bo?i?-Talijan .

Izvr?ni odbor Srpske radikalne stranke je organ teritorijalne organizacije Stranke.

Podru?nice i sestrinske stranke u drugim dr?avama [ uredi | uredi kod ]

Ovaj ?lanak ili dio ?lanka nije pokriven izvorima . Pomozite Wikipediji navođenjem odgovaraju?ih knjiga, ?lanaka u ?asopisima ili internetskih stranica .

• Bosna i Hercegovina ( Republika Srpska )
  • Srpska radikalna stranka Republike Srpske , podru?nica SRS iz Srbije u razdoblju od 1992. do 2004. godine, kada dolazi do prekida odnosa s beogradskom centalom SRS, nakon ?to su se Milanko Mihaljica i Nikola Popla?en ideolo?ki distancirali od Vojislava ?e?elja
  • Srpska radikalna stranka dr Vojislav ?e?elj , ^[7] nastala izdvajanjem ?lanstva iz SRS RS 2004. godine na ?elu s Mirkom Blagojevi?em , zbog nezadovoljstva distanciranjem od Vojislava ?e?elja. 2013. godine dolazi do sukoba u stranci, a 2014. izdvajanjem dijela ?lanstva nastaje nova politi?ka stranka.
  • Srpska radikalna stranka , ^[8] osnovana 2014. godine na ?elu s Draganom đurđevi?em , na izborima iste godine izborila jedan mandat u Narodnoj skup?tini Republike Srpske .
• Crna Gora
  • Srpska radikalna stranka ^[9]
  • Stranka srpskih radikala ^[9]
• Hrvatska
  • Srpska radikalna stranka Republike Srpske Krajine , koja je nakon Erdutskog sporazuma i dolaska isto?ne Slavonije pod hrvatsku vlast promijenila ime u Partija podunavskih Srba .
• Makedonija
  • Radikalna partija Srba u Makedoniji

Zna?ajniji du?nosnici [ uredi | uredi kod ]

U ovaj odlomak ulaze ?lanovi SRS koji su u Srbiji, Saveznoj Republici Jugoslaviji te u Dr?avnoj zajednici Srbija i Crna Gora obna?ali zna?ajnije du?nosti kao ?to su ministarske, (pot)predsjedni?ke (Vlade, Skup?tine) i sl.

• Tomislav Nikoli? , biv?i zamjenik predsjednika radikala (do 12. rujna 2008. )
• Aleksandar Vu?i? , biv?i generalni tajnik radikala (do 15. rujna 2008. )
• Dragan Todorovi? , potpredsjednik Centralne otad?binske uprave koji po nalogu ?e?elja vodi stranku u zemlji
• Vojislav ?e?elj , ?etni?ki vojvoda i osuđeni ratni zlo?inac; od 2016. narodni poslanik stranke u Narodnoj skup?tini u Srbiji
• Nata?a Jovanovi? , potpredsjednica Skup?tine Srbije
• Vjerica Radeta , zastupnik u Skup?tini Srbije
• Gordana Pop-Lazi? , zastupnik u Skup?tini Srbije i biv?a predsjednica op?tine Zemun
• Zoran Krasi? , zastupnik u Skup?tini Srbije i ?ef tima za obranu ?e?elja pred Haa?kim tribunalom

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]

• Slu?bena stranica   Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 20. sije?nja 2007. ( Wayback Machine )
• Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju) , Nikica Bari?, "Scrinia Slavonica", Vol.10 No.1 Rujan 2010.