Pogled s Crnog mora.
Pogled na So?i
Karta olimpijskih borili?ta
Po?tanske marke
s motivima
Zimskih olimpijskih igara 2014.
So?i
(rus.
Со?чи
, abh.
Ш?ача
, adig.
Шъачэ
, ubyh.
Шьача
) je grad u
Krasnodarskom kraju
u
Ruskoj Federaciji
.
Grad se nalazi na obali
Crnog mora
i jedno od omiljenih ljetovali?ta u Rusiji. Blizu je granica s
Gruzijom
, odnosno
Abhazijom
. Prema popisu stanovni?tva iz
2010.
u gradu je ?ivjelo 343,285 stanovnika. Neslu?beno se So?i naziva lje?ili?nom prijestolnicom Rusije.
So?i je bio doma?inom
Zimskih olimpijskih igara 2014.
i bio je jedan od doma?ina gradova u kojem se odigralo
svjetsko prvenstvo u nogometu 2018. godine
.
Zemljopisni polo?aj mu je 43° 35′ 7" sjeverne zemljopisne ?irine i 39° 43′ 13" isto?ne zemljopisne du?ine. Povr?ine je 3502 km ?etvorna.
Nalazi se na
crnomorskoj
obali
Sjevernog Kavkaza
.
Klima
u So?iju je izvanredna: blage
zime
i duga
ljeta
. U blizini grada i kupali?ta na Crnom moru postoje i
toplice
, tako da grad posje?uje oko 4 milijuna
turista
godi?nje. Ljeti se odr?ava i filmski festival. So?i le?i u jednom izuzetnom predjelu u blizini
Kavkaza
. S pla?a se vide vrhovi
planina
stalno pokrivenih
snijegom
. U samom gradu primjetna je sutropska vegetacija. Grad je pun
parkova
i
arhitekture
u staljinisti?kom stilu.
Broj stanovnika: 343,285 (2010.). Aglomeracija grada So?ija ima 410,987 stanovnika.
Stanovnici su
Rusi
,
Armenci
,
Ukrajinci
,
Gruzijci
,
Grci
i
Adigejci
.
Povijest i gospodarstvo
[
uredi
|
uredi kod
]
Grad je utemeljen
1838.
Do
1839.
se zvao
Aleksandrija
(Александрия), do
1864.
Navaginskoje
(Навагинское), a do
1896.
Dahovskij
(Даховский). Status grada je dobio
1917.
godine.
Od 6. do 15. stolje?a, oblast kasnijeg grada So?i pripadala je pravoslavnoj kraljevini
Abhaziji
. Jo? uvijek se mogu na?i tragovi jedne
bizantske
bazilike iz 11. stolje?a. Od 15. stolje?a, ovu oblast su osvojili
Turci
. Kona?no, poslije uspje?nog rata protiv Turaka, ova oblast ugovorno je pre?la pod rusku vlast
1829.
godine.
So?i je osnovan
1838.
godine pod imenom Aleksandrija kao vojna
utvrda
. 1896. naselje je dobilo rang grada i dana?nje ime. U
Sovjetskom Savezu
grad se razvijao kao turisti?ko mjesto, naro?ito nakon ?to je
Staljin
u blizini podigao svoju
da?u
.