Heinrich Wilhelm Olbers
Rođenje	11. listopada 1758. Bremen -Hemelingen, Sveto Rimsko Carstvo
Smrt	2. o?ujka 1840. (81 godina) Bremen , Bremen (pokrajina)
Dr?avljanstvo	Nijemac
Polje	Astronomija , medicina
Poznat po	Otkrio planetoide 2 Pallas i 4 Vesta , Olbersov paradoks
Portal o ?ivotopisima

Heinrich Wilhelm Olbers (Arbergen, 11. listopada 1758. ? Bremen , 2. o?ujka 1840.), njema?ki lije?nik i astronom amater. Istra?ivao je kometske putanje i 1779. otkrio metodu  prora?una parametara kometske putanje na temelju promatranja, u djelu je koristio podatke zabilje?ene za 87 kometa. Otkrio planetoide Pallas  1802. i Vestu 1807., te 6 kometa. Shvatio je da su kometski repovi jako razrijeđeni i da Sunce na neki na?in otklanja kometske repove u smjeru od svog sredi?ta. Godine 1826. upozorio je na paradoks, prozvan njegovim imenom, prema kojemu nije jasno za?to no?no nebo nije jednoliko sjajno, ako je svemir beskona?an, a zvijezde posvuda jednoliko raspoređene. Po njemu su nazvani krateri na Mjesecu i Vesti (Olbers), periodi?ni komet 13P/Olbers i planetoid 1002 Olbersia . ^[1]

?ivotopis [ uredi | uredi kod ]

Heinrich Wilhelm Olbers se rodio u mjestu Arbergen, koji je danas predgrađe Bremena . Nakon ?to je zavr?io ?kolovanje 1780., zapo?eo je rad kao lije?nik u Bremenu. Po no?i je stalno obavljao astronomska osmatranja i preuredio je gornji dio svoga doma u zvjezdarnicu . 28. o?ujka 1802. otkrio je planetoid 2 Pallas , a pet godina kasnije, 29. o?ujka 1807. i planetoid 4 Vesta , kojemu je ime dao ustvari Carl Friedrich Gauss . Kako u to vrijeme nije postojao pojam planetoid ili asteroid , nazvao ga je patuljasti planet . Olbers je pretpostavio da je asteroidni pojas nastao od planeta , kojeg je nazvao Faeton, koji je bio uni?ten. Dana?nje mi?ljenje ve?ine znanstvenika je da jaka plimna sila Jupitera nije dozvolila stvaranje planeta u tom podru?ju. 6. o?ujka 1815. Obers je otkrio i povremeni komet, koji je kasnije nazvan prema njemu (13P/Olbers).

Olbersov paradoks [ uredi | uredi kod ]

Olbersov paradoks je paradoks tamnoga no?nog neba, koji je 1826. objasnio Olbers. Olbers je pretpostavio da je svemir nepromjenljiv, stati?an i jednoliko ispunjen zvijezdama ?iji se broj pove?ava s udaljeno??u. Stoga bi se gdje god pogledamo morala nalaziti neka zvijezda i nebo bi moralo biti blje?tavo, ali no?no je nebo ipak tamno. Međutim, svemir nije niti nepromjenljiv, niti stati?an, niti jednoliko ispunjen zvijezdama, ve? su zvijezde grupirane u galaktike između kojih se nalazi ogroman prazan prostor. Paradoks je rije?en kada je, osim navedenoga, otkriveno ?irenje svemira i crveni pomak (koli?ina primljene svjetlosti ionako se smanjuje s kvadratom udaljenosti, a zbog udaljavanja objekata koji zra?e i njihova crvenoga pomaka svjetlost koju zra?e jo? vi?e gubi energiju i prelazi iz vidljivoga u mikrovalno podru?je ( radio zra?enje ), pa je stoga no?no nebo tamno, a ne osvijetljeno). ^[2]

Izvori [ uredi | uredi kod ]