George H. W. Bush

	George Herbert Walker Bush
	; Slu?bena fotografija
41. predsjednik Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava
	trajanje slu?be ; 20. sije?nja 1989. – 20. sije?nja 1993.
Potpredsjednik	J. Danforth Quayle
Prethodnik	Ronald Reagan
Nasljednik	Bill Clinton
11. direktor CIA -e
	trajanje slu?be ; 30. sije?nja 1976. – 20. sije?nja 1977.
Prethodnik	William E. Colby
Nasljednik	Stansfield Turner
Rođenje	12. lipnja 1924. , Milton , Massachusetts , SAD
Smrt	30. studenoga 2018.
Politi?ka stranka	Republikanska stranka

George Herbert Walker Bush ( Milton , Massachusetts , 12. lipnja 1924. ? 30. studenog 2018. ^[1]), bio je 41. predsjednik SAD ( 1989. ? 1993. ). Prethodno je bio ameri?ki veleposlanik u Ujedinjenim narodima ( 1971. ? 1973. ) kao i direktor CIA -e.

Njegov sin je George W. Bush , 43. predsjednik SAD. Sin Jeb Bush je guverner Floride .

Rani ?ivot i sudjelovanje u drugom svjetskom ratu [ uredi | uredi kod ]

George Herbert Walker Bush se rodio u gradu Milton u dr?avi Massachusetts kao dijete republikanskog politi?ara Prescotta Busha i Dorothy Walker Bush. Ubrzo nakon njegovog rođenja porodica se preselila u Greenwhich u dr?avi Connecticut . Tamo je mladi Bush zavr?io osnovnu ?kolu, a 1936. godine se upisao u elitni internat Phillips Academy u Andoveru u dr?avi Massachusetts .

Bushove planove da se upi?e na koled? prekinuo je Drugi svjetski rat , odnosno japanski napad na Pearl Harbor . Nakon ?to je diplomirao na Phillipsu, i usprkos toga ?to je primljen na presti?no Sveu?ili?te Yale godine 1942. se prijavio u Ratnu mornaricu . Nakon desetomjese?nog te?aja je u lipnju 1943. godine s ?inom potporu?nika postao je mornari?ki pilot . Bush je postao pripadnikom 51. torpedne eskadrile (VT-51) ?ija je baza bio nosa? aviona USS San Jacinto . Brod je potom upu?en na pacifi?ko boji?te gdje je Bush sudjelovao u mnogim okr?ajima, uklju?uju?i i veliku bitku u Filipinskom moru .

Nakon bitke je Bush 1. kolovoza 1944. unaprijeđen u ?in poru?nika. Dana 2. rujna 1944. su ?etiri torpedna bombardera TBF Avenger dobila zadatak bombardirati japanske instalacije na otoku Iwo Jimi . Bushov je avion prilikom prilaza otoku te?ko o?tetilo protuzrakoplovno topni?tvo, ali je svejedno nastavio napad i zabilje?io nekoliko izravnih pogodaka. Pri povratku se Bushov avion zapalio, te je Bush zajedno s dva ?lana posade isko?io. Dva ?lana posade su poginula, a Bush je na gumenom ?amcu nekoliko sati plutao dok ga nije uspjela spasiti podmornica USS Finback . Bush je na podmornici ostao nekoliko dana, poma?u?i posadi da spasi druge pilote.

Bush se u studenom vratio na San Jacinto te nastavio sudjelovati u borbama. Kada se ispostavilo da iza sebe ima 58 borbenih misija, Busha je mornarica premjestila u pomorsku bazu Norfolk gdje je dobio zadatak instruktora za nove pilote.

Dana 6. lipnja 1945. Bush se o?enio za svoju dugogodi?nju djevojku Barbaru Pierce . ^[2] S njom ?e imati ?estoro djece: sina Georgea Walkera Busha ( 1946. - ), k?i Pauline Robinson Bush ( 1949. ? 1953. ), sina Johna Ellisa "Jeba" Busha ( 1953. - ), sina Marvina Piercea ( 1956. - ) i k?i Dorothy Bush Koch (1959. - ). ^[2]

Kada je rat zavr?io, Bush je u ?asno otpu?ten iz mornarice u rujnu 1945. godine. Tada je do?ao na Yale, gdje je sljede?e dvije i pol godine studirao ekonomiju. Prilikom studija se istakao igraju?i bejzbol , kao i ?lanstvom u tajnom udru?enju Skull & Bones .

Nakon ?to je diplomirao ekonomiju 1948. godine, Bush se iz Connecticuta uputio u Zapadni Teksas gdje se po?eo baviti eksploatacijom nafte. Prvi posao je bio slu?benik prodaje u tvrtki Dresser Industries , gdje mu je otac slu?io u nadzornom odboru. Godine 1951. je osnovao tvrtku Bush-Overby Oil Development, a potom i njenu filijalu Zapata Petroleum Corporation . Godine 1954. Bush, koji se među prvima zalagao za eksploataciju pomo?u naftnih platformi , postao je predsjednikom tvrtke. Na mjestu predsjednika tvrtke je ostao do 1966. godine, kada ga je napustio kako bi se po?eo baviti politikom.

Rana politi?ka karijera [ uredi | uredi kod ]

Kada je do?ao u Teksas, Bush je, kao i njegov otac, bio ?lan Republikanske stranke . Međutim, Teksas je tada, kao ju?nja?ka dr?ava , bio pod dominacijom Demokratske stranke i poku?aji politi?kog anga?mana nisu imali velikih izgleda. Kada je krajem 1950-ih i po?etkom 1960-ih pokret za građanska prava po?eo dijeliti demokrate na liberalnu i konzervativnu frakciju, Bush je bio među republikancima koji su se nadali kako ?e konzervativne demokrate privu?i u Republikansku stranku.

Godine 1964. se Bush kao republikanski kandidat natjecao za Senat , ali je izgubio od popularnog senatora Ralpha Yarborougha koji je mladog Busha opisao kao desni?arskog ekstremista. Dvije godine kasnije je Bush uspio na izborima za Predstavni?ki dom , te tako postao prvi republikanski kongresnik koji je zastupao Houston . Kao kongresnik, Bush je zastupao konzervativnu politiku i Vijetnamski rat , ali se sa svojom strankom razi?ao po pitanju kontrole rađanja .

Godine 1970. predsjednik Richard Nixon je Busha nagovorio da odustane od mjesta u Kongresu i jo? jednom poku?a poraziti Yarborougha na izborima za Senat. Yarborougha je, međutim, na preliminarnim izborima porazio umjereni Lloyd Bentsen , za koga se na kraju opredijelila i ve?ina bira?a.

Nixon je, impresioniran Bushovom vjerno??u i ?rtvom, Busha prvo 1971. godine imenovao na mjesto ameri?kog veleposlanika u UN , gdje je Bush ostao do 1973. godine. Tada je imenovan predsjednikom Republikanskog nacionalnog odbora , te je stranku vodio u jeku afere Watergate . Iako odan Bushu, formalno ga je pozvao da u interesu stranke podnese ostavku, ?to je Nixon i u?inio 1974. godine.

Novi predsjednik Gerald Ford odmah je Busha imenovao na?elnikom ameri?kog Ureda za vezu u NR Kini . Na tom je mjestu Bush proveo dvije godine, rade?i kao de facto ameri?ki veleposlanik, s obzirom na to da su SAD jo? uvijek slu?beno kao kinesku dr?avu priznavale Tajvan . Godine 1976. , imenovan je za direktora CIA -e, a njegov mandat je koincidirao s nizom skandala vezanih uz otkrivanje protuzakonitih i kontroverznih aktivnosti te agencije u prethodnim desetlje?ima. Smatra se da je Bush doprinio da se agencija postavi na noge u trenutku kada je bila potpuno demoralizirana i sramo?ena u javnosti.

Predsjedni?ki mandat [ uredi | uredi kod ]

Bio je 41. predsjednik SAD u jednom mandatu od 20. sije?nja 1989. do 20. sije?nja 1993. Po?etkom mandata, do?lo je do pada Berlinskog zida i sloma SSSR -a. Trudio se smanjiti deficit ameri?kog prora?una pa je morao uvesti nove poreze . Potpisao je zakon protiv diskriminacije invalidnih osoba. Upam?en je po vojnoj akciji Pustinjska oluja u Perzijskom zaljevu . Taj je rat Bushu donio golemu popularnost, ^[3] pogotovo u o?ima onih Amerikanaca koji su se jo? sje?ali poraza u Vijetnamskom ratu . ^[3] Zapovijedio je i vojnu akciju u Panami a u zadnjem tjednu predsjedn?kog mandata i u Somaliji. ^[4] Izgubio je u izborima za predsjednika 1992. godine od Billa Clintona . ^[3]

Razlozi za Bushev poraz su vi?estruki. U prvom planu to su bili gospodarski problemi ^[3] u kojima se on pokazao neodlu?nim i nedoraslim. ^[3] Gospodarski problemi bili su, prije svega, vezani za trogodi?nju gospodarsku despresiju, negativnu stopu rasta u dva uzastopna kvartala 1990. ? 1991. te nesigurnim oporavkom u sljede?e dvije godine. Prosje?an rast BDP bio je svega 1% godi?nje, gore nego za Trumana (2%) ili Reagana (2.7%). ^[3] Kako bi zaustavio pove?anje federalnog duga, Bush je odustao od predizbornog obe?anja iz 1988. kako ne ?e pove?avati poreze ., ^[3] no ni to nije uspjelo sprije?iti pove?anje duga na 3800 milijardi dolara potkraj 1992. kao ni prekora?enje prora?unskog deficita od 340 milijardi dolara. ^[3]

Jo? jedan ozbiljan problem ameri?kog dru?tva koji je predstavljao ozbiljne problem su bili međuetni?ki odnosi u SAD-u. ^[3] Od po?etka 1950-tih, rasna integracija je napredovala te su prava ameri?kih crnaca uvelike bila priznata. ^[3] Međutim, 12 godina Reaganove i Busheve vlasti dovelo je smanjenja zakonskih mjera koje su ?titile ta prava i pove?ala jaz između crna?kog i bjela?kog stanovni?tva. Svi ti razlozi doveli su Busha do poraza 1992. ^[3]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

↑ 24 sata pristupljeno 1. sprosinca 2018
↑ ^a ^b Bijela ku?a-slu?bena biografija
↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g ^h ⁱ ^j ^k Povijest 19 , Jutarnji list , 2008. ISBN 978-953-300-056-5 , str. 214-217
↑ Britannica

[1] 24 sata pristupljeno 1. sprosinca 2018

[Bijela_kuća-2] Bijela ku?a-slu?bena biografija

[Povijest_19-3] ↑ ^a ^b ^c ^d ^e ^f ^g ^h ⁱ ^j ^k Povijest 19 , Jutarnji list , 2008. ISBN 978-953-300-056-5 , str. 214-217

[Britannica-4] Britannica

[1]

[2]

[3]

[4]