Andreas Vesalius

Andreas Vesalius (rođen kao Andries van Wesel , Bruxelles , Belgija , 31. prosinca 1514 . - Zakintos , Gr?ka , 15. listopada 1564 .) - flamanski lije?nik i anatom, njema?kog podrijetla. Napisao je prvu cjelovitu knjigu ljudske anatomije : ? De humani corporis fabrica libri septem ” ( hrv . ?Sedam knjiga o ustroju ljudskoga tijela”). Knjigu je objavio Johannes Oporinus ( Basel , 1543.).

Njegov otac (također Andreas) radio je kao ljekarnik za careve Maksimilijana I. , Karla V. i Ferdinanda I. Njegov djed također je radio kao lije?nik za cara Maksimilijana I. Majka mu se zvala Isabel Crabbe.

Vesalius je dobio klasi?nu obuku u Leuvenu ( Belgija ), gdje je u?io latinski i gr?ki , prije nego je mogao studirati medicinu . ^[1] Jo? kao mladi? bio je jako zainteresiran za anatomiju . Kada je njegov otac po?eo raditi u Parizu kao carev 'Valet de Chambre', tada je Vesalius upisao Sveu?ili?te u Parizu . Jacobus Sylvius i Guenther von Andernach (Guinterius) bili su mu mentori. Ovdje je Vesalius studirao medicinu prema Galenovom sustavu. Galen je bio gr?ko-rimski lije?nik iz 2. stolje?a. U to vrijeme to je bio najva?niji sustav medicine, a na fakultetima nije se u?ilo puno vi?e od tekstova i tuma?enja Galenovih mi?ljenja. Ali bilo je sve jasnije da ova Galenova medicina nije potpuno ispravna, a to je uo?avao i Vesalius.

?to je vi?e znanja imao, to je vi?e po?eo tra?iti bolje na?ine lije?enja . Odmaknuo se od uobi?ajenih Galenovih teorija i poku?ao razumjeti ljudsko tijelo kroz promatranja. Zbog svojih ideja morao je pretrpjeti brojne kritike. Studij je zavr?io radom pod nazivom 'Paraphrasis in nonum librum Rhazae medici arabis clariss ad regem Almansorum de affectum singularum corporis partium curatione'. Ondje je analizirao neke dijelove devete knjige arapskog lije?nika Razija . Godine 1536. Vesalius se vratio u svoje rodno mjesto, zbog ratne situacije koja je u to vrijeme nastajala u Francuskoj .

Nakon svađe sa svojim mentorom u Leuvenu, Vesalius se preselio u Padovu u Italiji . U tom je gradu naveliko zapo?ela renesansa . Medicina je napredovala. Vesalius je doktorirao, a nedugo nakon ?to je dobio titulu doktora znanosti, postao je profesor kirurgije . Između ostalog, predavao je anatomiju na sveu?ili?tu. Prou?avao je anatomiju na tijelima zatvorenika koji su osuđeni na smrt . ^[2] Godine 1543. objavio je knjigu anatomije "De Humani Corporis Fabrica" ??(hrv. ?Sedam knjiga o ustroju ljudskoga tijela”) s detaljnim slikama raznih talijanskih slikara . Jedan od tih slikara bio je Jan van Calcar. U knjizi opisao je preko 200 pogre?aka Galenove medicine i dokazao da je Galen svoju medicinu temeljio na anatomskim promatranjima ?ivotinja, a ne ljudi. To je prva cjelovita knjiga ljudske anatomije. Osim patolo?kih disekcija na ljudima, bavio se i patolo?kim disekcijama mrtvih i ?ivih ?ivotinja. Primjerice, otkrio je da ?ivotinja kojoj je prerezana kralje?nica vi?e ne mo?e pomicati noge .

Zbog objavljivanja knjige "De Humani Corporis Fabrica", Vesalius je bio mnogo kritiziran od strane Galenovih sljedbenika. Preselio se u ?panjolsku i postao osobni lije?nik cara Karla V. . Kasnije je bio i lije?nik njegovog sina Filipa II. Zbog svoje velike stru?nosti bio je omiljen među svojim pacijentima . No, na kraju se zbog velikih kritika morao preseliti u Veneciju .

Nakon ?to je utvrdio da je jedan od njegovih pacijenata preminuo, dobio je pristanak obitelji pacijenta da napravi patolo?ki rez. Kada je otvorio tijelo ustanovio je da pacijentovo srce jo? uvijek kuca. Obitelj ga je optu?ila za ubojstvo. Uz pomo? kralja nije osuđen na smrt, ve? je poslan u Jeruzalem . Na putu za Palestinu , njegov brod je potonuo kod otoka Zakintos ( Gr?ka ). Vesalius je umro na tom otoku i tamo je pokopan. Njegov grob nikada nije pronađen.

Godine 2005. bio je izbor za najve?eg Belgijca svih vremena. Vesalius je bio među nominiranima i zavr?io je na 6. mjestu u flamanskoj verziji i 19. mjestu u valonskoj verziji.