Ovaj ?lanak ili njegov dio sadr?i zastarjele podatke . ?lanak dopunite novijim podacima, a nakon toga uklonite ovaj ?ablon.

Ubuntu
Desktop sistema Ubuntu 20.04 s korisni?kim interfejsom GNOME
Razvijatelj	Canonical Ltd. / Ubuntu fondacija
Grupa OS-a	Linux
Radno stanje	Razvija se
Izvorni model	Slobodni i otvoreni softver
Najnovija stabilna verzija	20.04 LTS / { 23. april 2020 .
Upravljanje paketima	dpkg
Podr?ane platforme	i386 , AMD64 , ARM 64-bit, POWER8 , s390x
Vrsta kernela	Monolitni
Korisni?ki interfejs	4.10 do 10.10: GNOME 2.x 11.04: Unity na GNOME-u 2.x od 11.10: Unity na GNOME-u 3.x od 17.10: GNOME 3.x
Licenca	GPL
Slu?beni veb-sajt	www.ubuntu.com

Ubuntu ( /u'buntu/ ) je Linux distribucija ve?inom namijenjena kori?tenju na desktop ra?unarima . Baziran na Debian Linuxu, Ubuntu najvi?e pa?nje posve?uje lako?i kori?tenja, slobodi od ikakvih restrikcija, regularnom toku izdavanja novih verzija i jednostavnoj instalaciji. Sponzoriran je od strane Canonical Ltd. , privatne kompanije koju je osnovao ju?noafri?ki biznismen Mark Shuttleworth .

Ime distribucije dolazi iz Zulu i Xhosa jezika ?to zna?i "humanost prema drugima". Slogan Ubuntua - "Linux za ljudska bi?a", odra?ava jednu od glavnih dra?i - pravljenje Linuxa pristupa?nijim i jednostavnijim za kori?tenje. Zbog njegove lahko?e kori?tenja, smatra se odli?nom "po?etni?kom" distribucijom. Najnovija verzija, Ubuntu 16.04 ( Xenial Xerus ) izdata je 20. aprila 2016. godine.

Historija i razvoj [ uredi | uredi izvor ]

Originalno ime projekta je bilo "no-name-yet.com" (jo?-bez-imena), ^{[1] [1]} i ta domena je kori?tena sve do dana?njeg dana. ^[2]

Prva verzija Ubuntua izdata 20. oktobra 2004 . je po?ela sa razvojom kao obi?ni fork Debian GNU/Linux projekta, sa ciljem da bude odvojena od sporog toka izdavanja novih verzija Debiana. ^[3] Po?to se Ubuntu izdaje svakih ?est mjeseci, to mu omogu?ava da uvijek sadr?i najnoviju verziju GNOME grafi?kog okru?enja . Za razliku od drugih obi?nih Debian forkova kao Xandros , Linspire i Libranet , Canonical je ostao blizak filozofiji Debiana sa Ubuntuom te ve?inu vremena koriste slobodni softver umjesto oslanjanja na closed-source . ^[4]

Paketi za Ubuntu su generalno bazirani na nestabilnim Debian paketima. Ubuntu koristi Debianov APT sistem za upravljanje paketima, iako Debian i Ubuntu paketi nisu uvijek binarno kompatibilni jedan s drugim. Mnogi programeri Ubuntua su također odr?avatelji ( engleski : maintainers ) klju?nih Debian paketa. ^[5]

Ubuntu trenutno finansira Mark Shuttleworth kroz Canonical Ltd. 8. jula 2005 , Mark Shuttleworth i Canonical Ltd. su najavili osnivanje Ubuntu fondacije i ponudili novac za osnivanje u iznosu od 10 miliona dolara. Cilj fondacije je da osigura podr?ku i razvoj svih budu?ih verzija Ubuntua, ali od 2006 . fondacija ostaje neaktivna. Mark Shuttleworth opisuje fondaciju kao alternativu u finansiranju u slu?aju da Canonical prestane u?estvovati. ^[6]

Karakteristike [ uredi | uredi izvor ]

Najva?niji ciljevi Ubuntua su:

• biti jednostavan za upotrebu;
• imati jednostavnu instalaciju i biti distributivan;
• biti dostupan u raznim jezicima;
• uklju?iti ?to vi?e zajednice ?to je mogu?e, promoviraju?i zna?enje "humanosti" unutar softverskog sistema.

Upotrebljivost [ uredi | uredi izvor ]

Ubuntu je baziran na GNOME grafi?kom okru?enju, koji je specifi?no dizajniran da osigura besplatni, jednostavni i intuitivni interfejs te pritom nudi cijeli skup modernih desktop aplikacija. ^[7] Povrh tih aplikacija uklju?enih u GNOME, Ubuntu dolazi sa dodatnim produktivnim softverom koji uklju?uje OpenOffice.org , Mozilla Firefox web browser i GIMP grafi?ki editor. Ubuntuov fokus na upotrebljivosti sadr?i ?iroko prostranjenu upotrebu sudo alata, koji omogu?uje obi?nim korisnicima izvr?avanje administrativnih zadataka bez potrebe prijavljivanja na nesigurni root ra?un. ^[8]

Distribucija [ uredi | uredi izvor ]

Verzija 6.06 je bila prva verzija na jednom CD -u i sadr?avala i Live CD i i mogu?nost instalacije. On se boota u potpuno uobli?en desktop, koji omogu?ava korisnicima da vide da li je njihov hardver podr?an i da eksperimenti?u sa dostupnim aplikacijama i nakon toga instaliraju Ubuntu na hard disk uz grafi?ki instaler ubiquity . Proces instalacije ?uva dokumente kreirane na live desktopu. Alternativni instalacijski medij koji koristi tekstualni debian-instaler je dostupan za download, i namijenjen je korisnicima sa slabijim ra?unarima, administratorima, i serverima .

Pristupa?nost [ uredi | uredi izvor ]

Ubuntu također nagla?ava dostupnost i internacionalizaciju, te prikupljanje ?to vi?e ljudi. Od verzije 5.04, uobi?ajni encoding je UTF-8 . Alat nazvan Rosetta je dio Launchpad web stranice na kojoj korisnici Ubuntua mogu doprinositi prijevodima softvera uklju?enog u Ubuntu.

Zajednica i "humanost" [ uredi | uredi izvor ]

Uobi?ajni izgled korisni?kog interfejsa u trenutnoj verziji je okarakteriziran nijansama smeđe i narand?aste boje. Ubuntu ima veliki broj slu?benih web foruma gdje se vodi diskusija o samoj distribuciji. Canonical vodi jedan broj mailing listi za projekte i mailing liste razvijatelja tako da konferencije Ubuntu razvijatelja ostaju otvorene korisnicima. Korisnici mogu koristiti The Fridge zajedni?ki blog namijenjen informisanju korisnika o Ubuntu temama.

Klasifikacija paketa i podr?ka [ uredi | uredi izvor ]

Ubuntu dijeli sav softver u ?etiri sekcije, zvane komponente , da prika?e razlike u licenciranju i nivou dostupne podr?ke. ^[9] Komponente su Glavna (Main), Ograni?ena (Restricted), Univerzalna (Universe) i Multiverzna (Multiverse) Paketi su podijeljeni po sljede?im komponentama:

Main i Universe sadr?e softver koji odgovara uvjetima Ubuntu licence. ^[10] Cilj je da Main i Restricted sadr?e sav potrebni softver za generalnu upotrebu Linux sistema. Alternativni programi za iste poslove i programi za specijalizirane aplikacije se nalazu u Universe i Multiverse -u.

Vlasni?ki ( proprietary ) softver za Ubuntu je uglavnom nepodr?an, ali neke iznimke ( Restricted ) su napravljene za jako va?an vlasni?ki softver, kao vlasni?ki drajveri, bez kojh korisnici ne bi koristili Ubuntu na svom sistemu, naro?ito grafi?ke karte za koje postoje samo binarni drajveri proizvođa?a. Nivo podr?ke je dosta vi?e ograni?en nego za Main jer programeri ( engleski : developers ) nemaju pristup izvornom ( source ) kodu.

Ubuntu Backportovi je slu?beno prepoznatljiv projekat backportiranja novih verzija određenog softvera koji je dostupan samo u nestabilnim verzijama Ubuntua. Repozitorij nije obiman; uglavnom se sastoji od paketa koje tra?e korisnici, koji su objavljeni samo ako se sla?u sa pravilima za izbor i kvalitetu. ^[11]

Dok je neki vlasni?ki softver koji ne ograni?ava distribuciju uklju?en u Ubuntu Multiverse komponentu, on ne sadr?i razne pakete za softever koji naru?ava ameri?ki i internacionalni copyright zakon i patente. Primjeri softvera koji nije distribuiran u Ubuntu:

• Softver koji omogu?ava pu?tanje CSS video DVDova , tokom upitnog legalnog statusa open-source DVD-dekoding biblioteke libdvdcss u nekim dijelovima svijeta.
• Biblioteke za enkodiranje i dekodiranje za mnoge vlasni?ke media formate kao Windows Media. ^[12] .

Neslu?beni alati kao EasyUbuntu   ^[13] i Automatix su namijenjeni automatizaciji instalacije i konfiguracije softvera koji nije slu?beno kreiran za Ubuntu. Njih ne preporu?uje Ubuntu razvijateljski tim i te aplikacije mogu dovesti do kvara nadogradnji. ^[14]

Ubuntu ima sistem certifikacije za third-party vlasni?ki softver, i Canonical rukovodi specijalnim repozitorijem za certificirane vlasni?ke pakete nazvan Commercial . ^[15] Dok softverski paketi u Multiverse-u budu redistributabilni od strane bilo koga, Commercial ?e sadr?avati softver za koji je Canonical dobio specijalnu dozvolu za distribuiranje. ^[16] Na datum otvaranja repozitorij je imao Opera web browser i RealPlayer media player .

Izdanja [ uredi | uredi izvor ]

Ubuntu i njegove varijante su dostupne za besplatni download kao ISO slike, ili potpuno besplatno slanje svakome ko zatra?i CDove preko Shipit servisa. ^[17]

Svako izdanje ima kodno ime ^[18] kao "Utopic Unicorn" i broj verzije dobiven iz godine i mjeseca izdanja. Utopic Unicorn je objavljen u 10 . mjesecu 20 14 ^[19] godine i zato se ozna?ava kao 14.10.

Verzija	Kodno ime	Podverzija	Datum izdavanja
4.10	Warty Warthog		20. oktobar 2004 . [20]
5.04	Hoary Hedgehog		8. april 2005 . [21]
5.10	Breezy Badger		13. oktobar 2005 . [22]
6.06 LTS	Dapper Drake	Flight 1	19. novembar 2005 .
		Flight 2	14. decembar 2005 .
		Flight 3	16. januar 2006 .
		Flight 4	19. februar 2006 .
		Flight 5	10. mart 2006 .
		Flight 6	30. mart 2006 .
		Ubuntu 6.06 Beta 1	20. april 2006 .
		Ubuntu 6.06 Beta 2	28. april 2006 .
		Flight 7	5. maj 2006 .
		Ubuntu 6.06 RC	25. maj 2006 .
		Ubuntu 6.06	1. juni 2006 . [23]
6.06.1 LTS [24]	Dapper Drake 6.06.1		10. august 2006 .
6.10	Edgy Eft	Knot 1	20. juli 2006 .
		Knot 2	1. septembar 2006 .
		Knot 3	15. septembar 2006 .
		Beta izdanje	28. septembar 2006 .
		RC	19. oktobar 2006 .
		Ubuntu 6.10	26. oktobar 2006 . [25]
7.04	Feisty Fawn
		Herd 1 [26]	30. novembar 2006 .
		Herd 2	11. januar 2007 .
		Herd 3	1. februar 2007 .
		Herd 4	16. februar 2007 .
		Herd 5	1. mart 2007 .
		Beta izdanje	22. mart 2007 .
		RC	12. april 2007 .
		Ubuntu 7.04	19. april 2007 .
7.10	Gutsy Gibbon		18. oktobar 2007 . [27] [28]
8.04 LTS	Hardy Heron [29]
		Alpha 1 [30]	30. novembar 2007 .
		Alpha 2	20. decembar 2007 .
		Alpha 3	10. januar 2008 .
		Alpha 4	31. januar 2008 .
		Alpha 5	21. februar 2008 .
		Alpha 6	6. mart 2008 .
		Beta izdanje	27. mart 2008 .
		Ubuntu 8.04	24. april 2008 .
8.10	Intrepid Ibex	-	30. oktobar 2008 . [31]
9.04	Jaunty Jackalope [32]
		-	23. april 2009 .
9.10	Karmic Koala
		-	29. oktobar 2009 . [33]
10.04 LTS	Lucid Lynx
		-	29. april 2010 . [34]
10.10	Maverick Meerkat
		-	10. oktobar 2010 . [35]
11.04	Natty Narwhal
		-	28. april 2011 . [36]
11.10	Oneiric Ocelot
		Alpha 1	2. juni 2011 . [37]
		Alpha 2	7. juli 2011 . [38]
		Alpha 3	4. august 2011 . [39]
		Beta 1	1. septembar 2011 . [40]
		Beta 2	22. septembar 2011 . [41]
		Ubuntu 11.10	13. oktobar 2011 . [42]
12.04 LTS	Precise Pangolin
		-	26. april 2012 .
12.10	Quantal Quetzal
		-	18. oktobar 2012 .
13.04	Raring Ringtail
		-	18. april 2013 .
13.10	Saucy Salamander
		-	17. oktobar 2013 .
14.04 LTS	Trusty Tahr
		-	17. april 2014 .
14.10	Utopic Unicorn
		-	23. oktobar 2014 .
15.04	Vivid Vervet
		-	23. april 2015 .
15.10	Wily Werewolf
		-	22. oktobar 2015 .
16.04 LTS	Xenial Xerus
		-	21. april 2016 . [43]
16.10	Yakkety Yak
		-	13. oktobar 2016 .
17.04	Zesty Zapus [44]
		-	13. april 2017 .
17.10	Artful Aardvark
		-	19. oktobar 2017 .
18.04 LTS	Bionic Beaver
		-	26. april 2018 .
18.10	Cosmic Cuttlefish
		-	18. oktobar 2018 .
19.04	Disco Dingo
		-	april 2019 .

Legenda:
nepodr?ana verzija	podr?ana verzija	trenutna verzija	trenutna testna verzija	budu?a verzija

Izdanje dugotrajne podr?ke [ uredi | uredi izvor ]

Izdanje 6.06 LTS (dugotrajna podr?ka), kodnog imena "Dapper Drake", je prvo Long Term Support (dugotrajno podr?ano) izdanje Ubuntua. Sada?nje izdanje s dugotrajnom podr?kom je Ubuntu 10.04 (Lucid Lynx).Canonical planira podr?avati LTS izdanja sa nadogradnjama vi?e od drugih Ubuntu izdanja. Nadogradnje paketa su planirane i pla?ene tehni?kom podr?kom i dostupne tri godine na desktopu i pet godina na serveru.

Ubuntu 10.04 LTS sadr?i GNOME 2.30, Mozilla Firefox 3.6.3, OpenOffice.org 3.2, Xorg 7.5 i 2.6.32-21.32 verziju Linux kernela .

Poslije ?Lucid Lynx“ izdanja, sljede?e LTS izdanje bilo je 12.04, koje je podr?ano do aprila 2015. na desktopu, odnosno do aprila 2017 na serveru. ^[45]

Oneiric Ocelot [ uredi | uredi izvor ]

Ovaj ?lanak ili njegov dio sadr?i zastarjele podatke . ?lanak dopunite novijim podacima, a nakon toga uklonite ovaj ?ablon.

Za razliku od Natty-ja, Oneiric sadr?i "najnovije tehnologije" koje donose nove prednosti ali mo?da smanjuju nivo stabilnosti. Ubuntu 11.10 sadr?i GNOME 3.2, Mozilla Firefox 7.0, LibreOffice 3.4.3, Upstart 1.3, GCC 4.6, i kernel 3.0.0-12.20, a tu je i KDE 4.7.1 ^[46] . Kao i pro?le verzije, Oneiric ima mogu?nost direktne nadogradnje sa pro?lih verzija. Nadogradnja sa verzije 11.04 se ne odvija automatski kroz obi?ne nadogradnje paketa, ve? zahtijeva posebne izmjene na menad?eru nadogradnji. Druge metode, kao dist-upgrade opcija apt-get programa, se ne preporu?uju.

Zahtjevi za instalaciju sistema [ uredi | uredi izvor ]

Minimalni zahtjevi za instalaciju [47] [48] [49] [50]	Server	Desktop
Procesor (za 32-bitne instalacije) [51]	300 MHz	1 GHz
RAM	128  MB	384 MB
Slobodnog prostora za hard disku	1  GB	5 GB
Rezolucija monitora	640×480	1024×768

Instalacija sistema [ uredi | uredi izvor ]

Instalacija Ubuntua se ina?e izvr?ava putem CD-ova zvanih Live CD ili Live USB uređaja. Live zna?i da imate priliku da isprobate Ubuntu operativni sistem sa CD (odnosno USB uređaja), prije nego ?to instalirate, time da osigurate kompatibilnost hardvera i drajvera (upravlja?kih programa). Takozvani ?arobnjak koji vas vodi kroz trajni instalacijski proces se naziva Ubiquity . CD slike svih (uklju?uju?i i pro?la) izdanja su dostupne na Ubuntu web strani . Instalacija sa CD-a, zahtjeva najmanje 256 MB radne memorije .

Korisnici mogu preuzeti sliku diska (.iso) za CD-ove, koju kasnije mogu narezati na fizi?ke medije (poput CD-ova ili DVD-ova), ili ih pokrenuti sa tvrdog diska (preko programa UNetbootin ili GRUB). Ubuntu je neslu?beno dostupan za ARM, PowerPC, SPARC i IA-64 platforme.

Kompanija Canonical Group Limited je pru?ala isporuku Live instalacijskih CD-ova za Ubuntu i Kubuntu izdanja (iako je usluga prekinuta u aprilu 2011.), uklju?uju?i i one usluge za mjesta za koji bi se pla?alo za isporuku (preko usluge poznatije kao ShipIt ). Nekolicina programa poput remastersys i Reconstructor su dostupne da kreirate svoje vlastite uređene kopije Ubuntu Live CD-ova.

Migracijska alatka za Microsoft Windows se zove Migration Assistant (prvi put predstavljena u aprilu 2007.) te se mo?e koristiti za uvoz omiljenih strana, pozadine radne povr?ine, i raznih drugih pode?avanja koji bi se mogle prenijeti sa postoje?eh Microsoft Windows sistema na novu Ubuntu instalaciju.

Ubuntu i Kubuntu se mogu pokrenuti sa USB Flash uređaja (naravno, ako BIOS ra?unara to podr?ava), sa opcijom ?uvanja pode?avanja na flash uređaj. Ovo omogu?uje prijenosnu instalaciju koja se mo?e koristiti na bilo kom ra?unaru koji mo?e da pokrene sistem sa USB uređaja. U novijim verzijama Ubuntu operativnog sistema, USB kreator je dostupan za instalaciju Ubuntu-a preko USB uređaja (sa ili bez LiveCD diska).

Derivati Ubuntua [ uredi | uredi izvor ]

Pored raznih izdanja Ubuntua postoji i vi?e derivata Ubuntua dostupnih kao ISO slike ( engleski : images ) za download. Od 2006 . njihova izdanja izlaze uporedo sa Ubuntuom, i paketi se preuzimaju sa istih repozitorija; oni jednostavno instaliraju razli?iti skup paketa sa originalnog Ubuntua. Kubuntu, Xubuntu i Edubuntu CDovi se također mogu naru?iti preko besplatnog Shipit servisa. Ove razli?ite verzije odgovaraju razvojnim naporima koje vode velike zasebne grupe ljudi koji ?ele dovesti razli?itu funkcionalnost u distribuciju.

Slu?beni derivati [ uredi | uredi izvor ]

Ovo su slu?beni derivati Ubuntua koji su u potpunosti podr?ani od Cannonical Ltd. Mogu se naru?iti preko Shipit servisa:

Kubuntu [ uredi | uredi izvor ]

[[Datoteka:Kubuntu logo and wordmark.svg|lijevo Kubuntu je slu?beni derivat Ubuntu operativnog sistema koji koristi KDE okru?enje umjesto GNOMEa . Dio je Ubuntu projekta i koristi isti temeljni sistem. Kubuntu i Ubuntu mogu raditi usporedo. Svaki paket u Kubuntuu ima isti repozitorij kao i Ubuntu.

Kubuntu projekat nastoji biti KDEu ono ?to je Ubuntu GNOMEu: velika integrisana distribucija sa svim prednostima Ubuntua, ali sa KDE desktopom. Kubuntu se izdaje redovno i predvidivo; svaka nova verzija sadr?i novu KDE verziju.

- Sa Kubuntu stranice na Ubuntu Wikiju

Kubuntu zna?i "prema humanosti" u Bemba jeziku , i izgovara se /kubuntu/.

Edubuntu [ uredi | uredi izvor ]

[[Datoteka:Edubuntu_logo_png.png|lijevo Edubuntu je slu?beni derivat Ubuntua dizajniran za kori?tenje u ?kolama. Edubuntu sadr?i veliki broj obrazovnih aplikacija uklju?uju?i GCompris , KDE Edutainment Suite , i Schooltool kalendar . Prvo izdanje Edubunta je iza?lo uz Ubuntu 5.10, kodnog imena Breezy Badger , 13. oktobra 2005 . Edubuntu je baziran na Ubuntuu, i sadr?i LTSP klijentske arhitekture, kao i obrazovne aplikacije namijenjene osobama od 6-18 godina.

Glavni cilj Edubuntua je da se mo?e koristiti od strane bilo koga, ?ak i bez dosta ra?unarskog znanja, sa mogu?nosti postavljanja ra?unarske laboratorije , ili on-line u?enja, za samo sat vremena ili manje, i onda upravljati nastalim okru?enjem bez mnogo muke. ^[52]

Xubuntu [ uredi | uredi izvor ]

[[Datoteka:Xubuntu logo and wordmark.svg|lijevo Xubuntu (izgovara se /?zubuntu/) je slu?beni derivat Ubuntua, otvorenog operativnog sistema , sa Xfce grafi?kim okru?enjem . Xubuntu je nezahtjevna" ^[53] distribucija namijenjena slabijim ra?unarima i onima koji tra?e brzo okru?enje. Ve?inom koristi GTK+ aplikacije.

Xubuntu je originalno trebao iza?i uz Breezy Badger (5.10) verziju Ubuntua, ali na datum izdavanja kona?ni datum nije bio odlu?en, iako je ime "Xubuntu" kori?teno za metapaket ( xubuntu-desktop ) koji instalira Xfce desktop. Prvo slu?beno izdanje Xubunta je objavljeno uz Ubuntu 6.06 (uklju?uju?i Kubuntu i Edubuntu, kodnog imena Dapper Drake, izdata 1. juna 2006.)

Gobuntu [ uredi | uredi izvor ]

[[Datoteka:Gobuntu_logo.png|lijevo Distribucija koja u potpunosti sadr?i samo slobodni softver . Nastala je kao odgovor na kritike da se Ubuntu vi?e nije mogao u potpunosti slobodno mijenjati jer je sdr?avala previ?e drajvera i programa koji nisu u javnom vlasni?tvu . Prvobitno ime Gobutnua je bilo Gnubuntu .

Ubuntu serversko izdanje [ uredi | uredi izvor ]

Nudi serverske aplikacije kao e-mail server, LAMP web server platformu, kao i alate za DNS i upravljanje bazama podataka. Server izdanje dolazi na manjem CD image-u nego desktop izdanja i ima manje hardverske zahtjeve. Zahtjeva minimum od 500 megabajta prostora na disku i 64 megabajta RAMa.

JeOS serversko izdanje [ uredi | uredi izvor ]

Ubuntu Studio [ uredi | uredi izvor ]

[[Datoteka:Ubuntustudio v3 logo-alt.svg? Ubuntu Studio je slu?beni derivat Ubuntua koji je specijaliziran za multimedijalnu produkciju. Prva verzija, osnovan na Ubuntu 7.04. je pu?ten 11. maj 2007 . godine. Sr? Ubuntu Studio je promjenjen da se mo?e u potpunosti iskoristiti potencijal ra?unara u svrhu produkcije i reprodukcije audio, video i grafi?kih sadr?aja. Programi mogu zahtjevati trenutno CPU vrijeme, ?to u nekim slu?ajevima mo?e da drasti?no smanji latenciju multimedijalnih sadr?aja. Također sadr?i plavo-crnu temu, nasuprot uobi?ajene smeđe-narand?aste teme Ubuntua.

Neslu?beni derivati [ uredi | uredi izvor ]

Ovo su derivati koje Cannonical ne podr?ava, te se i ne mogu naru?iti preko Shipit servisa.

Elbuntu [ uredi | uredi izvor ]

Elbuntu je Linux distribucija bazirana na Ubuntuu ali sa Enlightenment grafi?kim okru?enjem . Trenutno je samo dostupan kao live CD ali instalacija na disk se jo? uvijek razvija. Da bi odr?ali veli?inu ISO slike ( engleski : image ), OpenOffice.org i Evolution , koji dolaze uz Ubuntu, su izba?eni iz izdanja. Abiword , Gnumeric i Sylpheed Claws su zauzeli njihovo mjesto.

Fluxbuntu [ uredi | uredi izvor ]

Fluxbuntu je neslu?beni derivat Ubuntua koji koristi Fluxbox grafi?ki interfejs . Za razliku od nekih drugih Ubuntu varijanti poput Ubuntua koji koristi GNOME grafi?ko okru?enje , Kubuntua koji koristi KDE i Xubuntua koji koristi Xfce , koji svi zahtjevaju ne?to vi?e kompjuterskih resursa, Fluxbuntu je napravljen da tro?i malo ra?unarskih resursa, ali uz punu funkcionalnost. Poslednje izdanje je bilo u Oktobru 2007, i distribucija se ?ini neaktivna, iako web stranica tvrdi druga?ije [2] Arhivirano 13. 10. 2014. na Wayback Machine .

Ubuntu Lite [ uredi | uredi izvor ]

Ubuntu Lite je neslu?beni derivat Ubuntu Linux distribucije koja se koristi na sporijim ra?unarima . Trenutno je u ranim fazama razvoja. Da bi se zadovoljio cilj Ubuntu Lite-a koji glasi " Snaga Ubuntua za slabije ma?ine ", koristi se IceWM , zajedno uz GTK+ aplikacijama. Ciljevi ove distribucije su sli?ni onima kod Xubuntua .

zUbuntu [ uredi | uredi izvor ]

zUbuntu je neslu?beni derivat Ubuntu Linux distribucije za IBM eServer zSeries ra?unare koju je napravio Thomas Uhl. Trenutno se razvija, a na Internetu se jo? uvijek ne mogu prona?i verzije za download.

Ubuntu mobilna verzija [ uredi | uredi izvor ]

Derivat Ubuntua koji je posebno namjenjem za kori?tenje na UMPCovima i sli?nim prenosnim uređajima. Trenutno se nalazi u 7.10 verziji, ali se i dalje razvija.

Uspjeh i kritike [ uredi | uredi izvor ]

Ubuntu stranica na DistroWatch.com je jedna od najposje?enijih od njihove ogromne liste Linux distribucija, ^[54] i Ubuntu je nagrađen nagradom ?italaca kao najbolja Linux distribucija u 2005 . godini na LinuxWorld Conference and Expo u Londonu. ^[55] Ubuntu je bio naj?e??e ocjenjivan na Internetu i ?tampanim publikacijama. ^{[56] [57]} Mnogi kriti?ari Ubuntua ukazuju na to da je glavni dio njegovog uspjeha ogromna zajednica korisnika. ^[58]

U aprilu 2005 . godine, Ian Murdock , osniva? Debiana, je kritikovao Ubuntu zbog nekompatibilnosti između njegovih paketa i Debianovih, govore?i da se Ubuntu previ?e udaljio od Debian Sargea da bi ostao kompatibilan. ^[59] Na Debconf-u 6 u maju 2006, Mark Shuttleworth je izjavio da je "oko 6 miliona Breezy CDova" distribuirano kroz ShipIt program. ^[60]

Jedna o tajni uspjeha Ubuntua je njegov fokus na kreiranju lokalnih timova zajednice . Postoji dosta slu?benih i novih timova , i lagano je i slobodno napraviti novi. Ako je potrebno, Canonical Ltd. ?e ponuditi hardverske resurse za postavljanje mailing listi, IRC kanala i foruma, i platiti ?e registraciju domene. Canonical također zapo?ljava Ubuntu Community Manager-a (trenutno Jono Bacon ) da pomogne sa osnovnim stvarima, uklju?uju?i tro?kove putovanja odabranih lokalnih timova na sastanke. ^[61]

Galerija [ uredi | uredi izvor ]

• 
  Ubuntu u plavoj boji
• 
  Ubuntu sa otvorenim Firefox Internet preglednikom

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Linux portal Odjeljak isklju?ivo posve?en Linux operativnom sistemu

Wikivijesti sadr?e vijesti vezane za: Objavljena 6.10 verzija popularne Linux distribucije

• Linux distribucija
• Debian
• Sabily
• Goobuntu

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

Potra?ite ubuntu na Wikirje?niku , slobodnom rje?niku.

• Mako Hill, B. The Official Ubuntu Book . SAD: Prentice Hall. ISBN 0-13-243594-2 .
• Thomas, K (2006). Beginning Ubuntu Linux . SAD: APress ISBN 1-59059-627-7 .
• Oxer, J (2006). Ubuntu Hacks . SAD: O'Reilly Media ISBN 0-596-52720-9 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Ubuntu Linux na Wikimedia Commonsu.

• Ubuntu - Slu?bena stranica distribucije
• Screenshoti Ubuntua 6.10
• Ubuntu na DistroWatchu
• Slashdot intervju sa Markom Shuttleworthom o Ubuntuu
• Ubuntu IRC kanal
• Ubuntu Video - Ubuntu video priru?nici i demonstracije
• Ubuntu Fridge - Blog zajednice
• Izvje?taji o bugovima
• Ubuntuguide - Neslu?beni wiki o kori?tenju Ubuntua
• Podsekcija na forumu ULK BiH