Stari most

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Stari most
Stari most u Mostaru 2006.
Premo??uje Neretva
Mjesto Mostar , Bosna i Hercegovina
Vrijeme gradnje 1557?1566.
Ukupna du?ina 29 m
Visina mosta 24 m
?irina mosta 4 m
Koordinate 43°20′14″N 17°48′55″E  /  43.33722°N 17.81528°E  / 43.33722; 17.81528
Zvani?ni naziv Podru?je oko Starog mosta u mostarskom Starom gradu
Lokacija Evropa
Kriterij kulturni: vi
Referenca 946
Uvr?tenje 2005 (29. sjednica )

Stari most na Neretvi u Mostaru sagrađen je između 1557. i 1566, a djelo je osmanlijskog graditelja Hajrudina . Dana 9. novembra 1993. sru?en je u jeku rata u Bosni i Hercegovini . Nakon obnove 2004. uvr?ten je na spisak Svjetske kulturne ba?tine UNESCO -a. [1] Poznat je kao glavni simbol Mostara i Hercegovine .

Arhitektura

Panorama Starog mosta

Stari most je kameni most izgrađen od kamena tenelije . Luk je dug gotovo 29, a visok 20 metara, savijen blizu sni?enog polukruga. Karakterizira ga tanki i elegantni oblik: profil mosta bio je toliko tanak i toliko visoko iznad vode da je mnogima bilo te?ko zamisliti da takva građevina mo?e biti napravljena od velikih kamenih blokova. Most je svijetle boje, koja se mijenja tokom dana, zavisno od Sunca.

Bio je izgrađen jednostavno da se spoje dvije obale, bez ikakve ukrasne namjere ili posebne va?nosti. Glavni utjecaj na dizajn mosta imala je morfologija mjesta i okoline. Cijeli kompleks nije posljedica jednog dizajna nego razvoja kroz vrijeme, zavisan od historijskih događaja i potrebe za za?titu prijelaza preko rijeke. Stari most nije povezan ni s jednim specifi?nim stilom ili periodom u arhitekturi tako da je jedinstven u svijetu.

Historija

Izgradnja

Stari most 1930.
Pogled na ulicu Kujund?iluk sa Starog mosta

Prije izgradnje Starog mosta taj dio Neretve ve? je bio premo?ten. Ovaj most i sam Mostar prvi se put spominju u pismu jednog Dubrov?anina vije?u svog grada u kojem pi?e da se Vladislav Hercegovi? , sin hercega Stjepana , odmetnuo od oca i da mu je zauzeo Blagaj i dvije kule i most na Neretvi ( et do castelli al ponte Neretua ). Osmanlije su osvojile ovo podru?je 1466. i gradi? pored mosta postao je sve ve?i i va?niji ba? zbog njega.

Ne zna se ta?no kad je izgrađen taj prvi most, ali se zna da je slu?io sve do vladavine Mehmeda II Osvaja?a u 15. stolje?u, kad je izgrađen novi. Ipak, i on je bio lo?eg kvaliteta. Evlija ?elebija , osmanlijski putopisac iz 17. stolje?a, zapisao je da je most drveni, istro?en, na lancima, da se prilikom prelaza trese i da je premirao od straha prelaze?i ga. Zato nije iznenađuju?e ?to su stanovnici Mostara zamolili sultana Sulejmana Veli?anstvenog da izgradi novi, kameni most.

Projekt je povjeren mimaru Hajrudinu, istanbulskom arhitektu i u?eniku ?uvenog mimara Sinana . Prema legendi, Hajrudin je pobjegao iz Mostara dan prije nego ?to su podizane skele, iz straha od Sulejmana Veli?anstvenog, koji je prijetio da bi bio osuđen na smrt ako bi se luk mosta ikad raspao. Međutim, nema podataka da je Hajrudin ikad vidio svoj most. Umjesto njega gradnjom je rukovodio lokalni vakif Mehmed Karađoz-beg .

Radovi su po?eli 24. oktobra 1557. Za gradnju je bilo potrebno 456 kamenih blokova i 300.000 ak?i (tada?nji osmanlijski novac). Kamen je bio ?uveni tenelija , vjerovatno iz kamenoloma otprilike 5 km ju?no od grada. Radnici su uglavnom bili iz okoline Dubrovnika i iz kadiluka Popovo , koji su bili poznati tesari i kamenoresci. Radovi su zavr?eni devet godina kasnije, 1566. Treba napomenuti da je Mostar dobio ime po ?uvarima lokalnog mosta, tj. mostarima. Sam most kroz historiju je nazivan "Novi", "Sultan-Sulejmanov", "Veliki" i "Stari".

Ru?enje

Stari most 1998, pet godina nakon ru?enja

Tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992?1995) most su djelomi?no o?tetile Vojska Republike Srpske (VRS) i Jugoslavenska narodna armija (JNA). Dana 9. novembra 1993. Hrvatsko vije?e odbrane (HVO) sru?ilo ga je kao dio kampanje granatiranja i teroriziranja Mostara. Dan ranije HVO je po?eo s kampanjom ru?enja mosta ispaljuju?i desetke projektila u luk i kule, ?to je okon?ano sutradan.

General i osuđeni ratni zlo?inac Slobodan Praljak u poku?aju odbrane i izbjegavanja odgovornosti za ru?enje mosta objavio je dokument "Kako je sru?en Stari Most", u kojem je argumentirao da je eksploziv ili mina postavljena na most ili ispod njega, ?to je uz granatiranje rezultiralo ru?enjem mosta. Ve?ina histori?ara odbacila je te tvrdnje. [2] On je 2004. za Slobodnu Dalmaciju izjavio: "Stari most je bio vojni objekat, a vojni objekat u ratu, bez obzira na njegovu povijesnu i kulturolo?ku vrijednost, mo?e biti sru?en."

Evropski histori?ari Holm Sundhaussen [3] i Marie-Janine ?ali? [4] tvrde da je most sru?en granatiranjem HVO-a ili Hrvatske vojske (HV), a sli?no mi?ljenje o odgovornosti hrvatskih jedinica izrazio je Međunarodni krivi?ni sud za biv?u Jugoslaviju u presudi "Prli? i drugi" (IT-04-74). [5] [6] Akademici su ocijenili da je most imao malu vojnu va?nost i da je granatiranje stare jezgre grada bilo primjer namjernog uni?tavanja kulturnog dobra, posebno Starog mosta, koji je bio simbol spajanja razli?itih zajednica. [7] Andras Riedlmayer opisao je ru?enje kao ?in "ubijanja sje?anja" tj. memoricida , gdje je zajedni?ko kulturno naslijeđe namjerno uni?tavano. [8]

Rekonstrukcija

Rekonstrukcija Starog mosta 2003.

Svjetska banka , UNESCO i Aga Khanova fondacija za kulturu formirali su koaliciju koja je imala zadatak nadgledati rekonstrukciju Starog mosta i historijskog gradskog jezgra. [9] Dodatna finansijska sredstva osigurale su vlade Italije, Nizozemske, Turske, Hrvatske, te Razvojna banka Vije?a Evrope , kao i vlasti Bosne i Hercegovine. [9] Most je ponovo izgradila turska firma Er-Bu materijalima iz okoline primjenjuju?i osmanlijske građevinske tehnike. [10]

Rekonstrukcija je po?ela 7. juna 2001, a most je sve?ano otvoren 23. jula 2004. Ukupni tro?ak rekonstrukcije iznosio je 15,5 miliona USD . [11]

Turizam

U julu 2005. most je uvr?ten na UNESCO -ovu listu za?ti?enih spomenika kulture.

Od turisti?ke je va?nosti i tradicionalno takmi?enje u skokovima s ovog mosta , koji imaju vrlo dugu historiju. [12] Od 2015. Stari most doma?in je i takmi?enja iz Red Bull Svjetske serije u ekstremnim skokovima u vodu .

Također pogledajte

Reference

  1. ^ UNESCO: Stari most - whc.unesco.org - Pristupljeno 02.12.2021
  2. ^ "Slobodan Praljak: Defending Himself by Distorting History" . balkaninsight.com . Pristupljeno 7. 12. 2017 .
  3. ^ Holm Sundhaussen Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewohnliche Geschichte des Gewohnlichen , Bohlau Verlag Wien - Koln - Weimar, ISBN 978-3-205-79609-1 str. 360
  4. ^ Marie-Janine ?ali? , Krieg und Frieden in Bosnien Herzegowina , Suhrkamp Verlag Frankfurt an Main 1996, ISBN 978-3-518-11943-3
  5. ^ Sa?etak presude ?albenog vije?a u predmetu "Prli? i drugi"
  6. ^ Optu?nica Međunarodnog suda za ratne zlo?ine po?injene na podru?ju biv?e Jugoslavije, t. 116 i t. 118
  7. ^ Dupre, Judith (2017). Bridges: A History of the World's Most Spectacular Spans (Google Books) . Running Press. ISBN   978-0-316-47380-4 . Pristupljeno 2. 3. 2020 .
  8. ^ Coward, Martin (2009). Urbicide: The Politics of Urban Destruction . London: Routledge. str. 1?7. ISBN   0-415-46131-6 .
  9. ^ a b Armaly, Maha; Blasi, Carlo; Hannah, Lawrence (2004). "Stari Most: rebuilding more than a historic bridge in Mostar" . Museum International . 56 (4): 6?17. doi : 10.1111/j.1468-0033.2004.00044.x .
  10. ^ "Archived copy" . Arhivirano s originala , 17. 7. 2012 . Pristupljeno 17. 7. 2012 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  11. ^ Armaly, Maha; Blasi, Carlo; Hannah, Lawrence (2004). "Stari Most: rebuilding more than a historic bridge in Mostar" . Museum International . 56 (4): 6?17. doi : 10.1111/j.1468-0033.2004.00044.x .
  12. ^ A. Beganovi?, "Lorens Listo ponovo slavio" Arhivirano 30. 7. 2013. na Wayback Machine , sportsport.ba , 28. 7. 2013.

Vanjski linkovi

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Stari_most&oldid=3604168 "