Simpsoni

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Simpsoni
U smjeru kazaljke sata: Homer, Marge, Maggie, pas Bo?i?njakov mali pomo?nik, Bart, ma?ka Pahuljica br. 2 i Lisa.
Izvorni naslov The Simpsons
Format Animirani / komedija
Autor Matt Groening
Razvoj
Glumci
Porijeklo SAD
Originalni jezik Engleski
Br. epizoda 766
Izvr?ni producenti
  • Al Jean
  • James L. Brooks
  • Matt Groening
  • Sam Simon
Trajanje 21?23 minute
Emitiranje
Originalna mre?a Fox
Emitiranje 17. 12. 1989 ? trenutno
Vanjski linkovi
[ thesimpsons .com Veb-sajt]

Simpsoni ili Simpsonovi ( engleski : The Simpsons ) jesu ameri?ka animirana TV-serija , dobitnik Emmyja , ?iji je autor Matt Groening , također i autor animirane TV-serije Futurama , za TV-ku?u FOX . Serija je postala jedna od prvih velikih hitova te TV-ku?e, a uz to je i jedna od najuspje?nijih televizijskih serija u historiji tog medija. Televizijska se serija razvila iz niza kratkih animacija koje su se emitirale tokom ?oua Tracey Ullman.

Serija je satiri?ka parodija ameri?kog na?ina ?ivota. Prikazuje cjelovitu ameri?ku kulturu i dru?tvo , a ?esto se koristi ?alama na vlastiti ra?un. Sami Simpsoni utjecali su na popularnu kulturu . Fraze iz serije po?ele su se koristiti u stvarnom ?ivotu, a usklik " D'oh! " mo?e se prona?i u rje?niku engleskog jezika. Simpsoni su utjecali i na mnoge animirane serije za odrasle tokom kasnih 1990-ih kao ?to su South Park i Family Guy . Iako je tokom posljednjih nekoliko godina, po nekima, do?lo do pada kvalitete, serija je jo? uvijek veoma gledana i dobija pozitivne kritike.

Simpsoni su najdugotrajnija ameri?ka animirana TV-serija. [1] Od njihovog prvog prikazivanja 17. decembra 1989. emitirano je 729 epizode kroz 30 sezona. Snimljen je i cjelove?ernji animirani film, ?ija je premijera bila 27. jula 2007. [2]

Nastanak [ uredi | uredi izvor ]

Groening je prvi put dobio ideju za Simpsone u predvorju ureda Jamesa L. Brooksa . Brooks ga je pozvao na dogovor za stvaranje kratke animirane serije temeljene na Groeningovom stripu Life in Hell . Kad je Groening shvatio da bi stvaranje animirane serije prema njegovom stripu zahtijevalo odricanje od autorskih prava, odlu?io je krenuti u drugom smjeru. U ?urbi je skicirao svoju verziju disfunkcionalne porodice. Likove je oblikovao po ?lanovima vlastite porodice, a za svoj je lik izabrao ime "Bart" zato ?to je to anagram engleske rije?i brat ( deri?te ). [3]

Porodica Simpson prvi se put pojavila u kratkoj animaciji u showu Tracey Ullman, a prva je epizoda, "Good Night", emitirana 19. aprila 1987. [4] Porodica je bila prili?no "grubo" nacrtana zato ?to je Groening animatorima predao samo skice vjeruju?i da ?e ih oni popraviti, ali su oni nastavili crtati prema njegovim skicama. [5]

Godine 1989. Simpsoni su prilagođeni za polusatnu seriju za TV-ku?u Fox. Prva emitirana epizoda bila je " Simpsons Roasting on an Open Fire " umjesto planirane prve epizode "Neka za?arana ve?er". Ta je epizoda morala biti ponovno nacrtana nakon ?to su autori uo?ili lo?u kvalitetu animacije i bila je emitirana kao posljednja epizoda prve sezone. Simpsoni su bili jedna od prvih pravih Foxovih hit TV-serija; to je bila prva Foxova serija koja je dospjela na spisak 30 najgledanijih serija u sezoni. [6] nekoliko epizoda serije gledalo je vi?e od 20 miliona ljudi, a povremeno je ta brojka dostizala i 30 miliona gledalaca. [7] Tracey Ullman podnijela je tu?bu protiv Foxa, tvrde?i da je njena emisija izvor uspjeha Simpsona i stoga je zahtijevala udio u profitu serije. Nakon nekog vremena sud je presudio u korist TV-ku?e. [8]

Simpsoni su izazvali kontroverzu i negodovanje roditeljskih udruga i konzervativnijih politi?ara zbog Barta Simpsona , buntovnika koji izaziva nevolje i izvla?i se bez posljedica, kojeg su smatrali lo?im uzorom djeci. George H. W. Bush jednom je prilikom rekao: "Poku?at ?emo oja?ati ameri?ku porodicu. U?initi je vi?e nalik porodici Walton, a manje porodici Simpson." [9] Mnogi su proizvodi sa Simpsonima kao za?titinim znakom zabranjeni u nekim ameri?kim ?kolama u nekoliko dijelova SAD -a. Međutim, proizvodi s likovima iz Simpsona nastavili su se odli?no prodavati. U prvih 14 mjeseci prodaje ukupni je profit u cijelom svijetu iznosio 2 milijarde dolara . [9]

O seriji [ uredi | uredi izvor ]

Teme [ uredi | uredi izvor ]

Serija redovno izruguje i satirizira osobe iz svijeta zabave. Klaun Krusty omiljen je među springfieldskom djecom, ali izvan pozornice on je cini?an i ogor?en ?ovjek lo?eg zdravlja zbog godina zloupotrebe droga, alkohola i kockanja. Podr?at ?e i reklamirati bilo koji proizvod ako mu se ponudi dovoljna svota novca. Kent Brockman je egoisti?an, razma?en voditelj vijesti koji ne po?tuje novinarsku etiku. ?ak se i Rupert Murdoch , ?ije korporativno carstvo uklju?uje i TV-ku?u Fox koja je prva po?ela emitirati Simpsone, pojavio u nekoliko epizoda serije. Zapravo je ismijavanje TV-ku?e Fox postala stalna ?ala u seriji.

Serija se tokom godina bavila i politi?kom satirom, ?esto prikazuju?i biv?e i aktualne predsjednike SAD-a, ali i druge svjetske vođe. Neki od primjera su: George H. W. Bush , prikazan kao Homerov zakleti neprijatelj u epizodi "Two Bad Neighbors", Al Gore ismijan zbog svoje, u seriji, banalne osobnosti, a Ujedinjeni narodi ?esto su prikazivani kao nekompetentna organizacija.

Seriju su prihvatili mnogi socijalni konzervativci zato ?to su Simpsoni, za razliku od drugih, modernijih porodica iz TV serija ipak tradicionalna porodica. Serija se poigravala mogu?nostima izvanbra?nih avantura, ali na kraju uvijek jo? vi?e u?vr??uju?i Homerov i Margein brak. Konzervativni i evangeli?ki kr??ani također su istaknuli i ulogu Neda Flandersa kao uzor predanog kr??anina koji je ponekad ismijavan, ali unato? stalnim Homerovim provokacijama ne odstupa od svojeg na?ina ?ivota.

Ipak, postoje i mnoge epizode koje socijalni konzervativci toliko ne odobravaju; na primjer, u epizodi "Homerova fobija", Homer pobjeđuje homofobiju i sprijateljuje se sa homoseksualcem , a u epizodi "Ima ne?to u ?enidbi" promi?e prihva?anje gay brakova. Lisa Simpson , najinteligentnija ?lanica porodice Simpson prikazana je kao veliki liberal.

Radnja [ uredi | uredi izvor ]

Format radnje Simpsona tokom godina se donekle promijenio. Lik ili grupa likova obi?no je smje?tena u neku problemati?nu situaciju koju moraju rije?iti ili nau?iti prihvatiti. U po?etku su te sitacije bile prili?no jednostavne, realne dru?tvene situacije s realisti?nim raspletima, veoma sli?ne ostalim TV-serijama. Na primjer, u jednoj od epizoda prve sezone Barta tu?e ?kolski nasilnik i on mora nau?iti zalo?iti se za sebe. S vremenom su zapleti postajali sve neobi?niji i ?esto sve manje realisti?ni.

Kako je serija napredovala, osim sve manjeg realizma, postalo je uobi?ajeno da uzrok nekog događja u glavnoj radnji dolazi iz relativno nepovezanog uvodnog dijela. Na primjer, u epizodi "Hurricane Neddy", cijeli se uvodni dio bavi uraganom koji je pogodio Springfield po scenariju sli?nom onome iz filma Twister ; tada doznajemo samo da je uni?tena ku?a Neda Flandersa, a zatim kre?e glavna radnja u kojoj Fladners do?ivljava ?iv?ani slom.

Simpsoni ponekad koriste jo? jednu strukturu radnje. Ta se struktura sastoji od tri kratke pri?e, ?esto sa ?irom pri?om koja povezuje manje pri?e. Obi?no se korsiti za epizode u povodu No?i vje?tica , ali i u obi?nim epizodama; tipi?na je za parodiranje starih pri?a u kojima su glavni likovi Simpsoni.

Radnje mnogih epizoda usredoto?uju se na jedan određeni lik ili vezu između dva lika. Te se radnje ?esto razvijaju iz određenih shema: Homer dobija novi posao ili se poku?ava na brzinu obogatiti; Marge poku?ava pobje?i iz monotonije odr?avanja ku?anstva tra?e?i posao ili bave?i se novim hobijem; Bart uzrokuje veliki problem i poku?ava popraviti situaciju, zata?kati cijeli događaj ili ga potpuno ignorirati; Lisa prihva?a i sprovodi ciljeve neke određene grupe ili zajednice. Epizode su se ponekad usredoto?ile i na probleme sporednih likova koji se obi?no rje?avaju uz pomo? ?lana porodice Simpson.

Kad se radnja bavi cijelom porodicom, oni obi?no odlaze na odmor. To se događalo dovoljno ?esto da re?enica koju Homer tada obi?no izgovori postane jedna od poznatih parodija same serije: "Simpsoni sada idu (kamo ve? idu)!" Sa svim putovanjima na kojima su bili, Simpsoni su posjetili sve kontinente osim Antarktike .

Serija ponekad koristi i razdvajanje pri?e na dvije paralelne radnje kao u epizodi "Sunday, Cruddy Sunday", koja prati Homerov i Bartov put na Super Bowl, a uz to i Margeino i Lisino dosađivanje kod ku?e.

Mjesto i vrijeme radnje [ uredi | uredi izvor ]

Radnja serije odvija se u imaginarnom ameri?kom gradu Springfieldu . Savezna dr?ava u kojoj se grad nalazi nikad nije imenovana, a namjera autora nikad ni nije bila da grad postoji u nekoj određenoj dr?avi. Unato? tome, obo?avatelji su poku?avali odrediti lokaciju Springfielda koriste?i se karakteristikama grada, okolnim reljefom i znamenitostima kao tragovima. U posljednje vrijeme kao odgovor na to "traganje" autori serije sugerirali su, ali i isklju?ili ve?inu ameri?kih saveznih dr?ava kao mogu?u lokaciju grada sukobljavaju?i "dokaze". Groening je rekao da Springfield ima mnogo zajedni?kog s Portlandom u Oregonu , gradom u kojem je on odrastao [10] , a ime "Springfield" izabrano je zato ?to je to ?esto ime ameri?kih gradova, koje se pojavljuje u vi?e od trideset saveznih dr?ava. Reljef Springfielda i okoline veoma je "prilagodljiv" pa tako postoje obale mora, pustinje, visoke planine, ili bilo koji drugi reljefni oblik potreban za pri?u ili ?alu.

Vrijeme radnje smje?teno je u vje?ne 1990-e, iako se kulturne reference mijenjaju kako vrijeme prolazi, u Simpsonima niko ne stari i ni?ta se ne mijenja. Sve ono ?to se desilo u nekoj epizodi mora biti sređeno do njenog kraja kako bi se odr?ao status quo .

Likovi [ uredi | uredi izvor ]

Glavni likovi [ uredi | uredi izvor ]

U seriji se uz glavne likove pojavljuju i mnogobrojni sporedni likovi.

Homer Simpson djelatnik je springfieldske nuklearne elektrane i prili?no je prigluh, ali ipak bri?an surprug i otac. Marge Simpson najve?im je dijelom tipizirana ameri?ka ku?anica i majka koja ?eli uzbudljiviji ?ivot. Bart Simpson desetogodi?nji je dje?ak koji redovito upada u nevolje, a sebe smatra buntovnikom. Lisa Simpson veoma je inteligentna osmogodi?njakinja i srednje dijete u porodici koja je liberalna aktivistica i voli svirati saksofon . Maggie Simpson je beba koja se izra?ava jedino gestikulacijom i sisanjem cucle varalice. Porodica ima psa (Bo?i?njakov mali pomo?nik) i ma?ku (Pahuljica br. 2), a uz to je imala i nekoliko drugih ljubimaca koji su se pojavili svega jednom ili dvaput samo za potrebe radnje neke epizode.

Sporedni likovi [ uredi | uredi izvor ]

U seriji postoje mnogi luckasti sporedni likovi koji uklju?uju kolege sa posla, u?itelje, porodi?ne prijatelje, daljnju rodbinu i lokalne poznate osobe. U originalu su mnogi od tih likova planirani kao jednokratne ?ale ili kako bi ispunili neku određenu funkciju u gradu; mnogi od njih dobili su ve?e i va?nije uloge, a neki su likovi ?ak bili i teme vlastitih epizoda.

Produkcija [ uredi | uredi izvor ]

Izvr?ni producenti [ uredi | uredi izvor ]

Popis show runnera Simpsona po sezonama:

Groening, Brooks i Simon prije su bili izvr?ni producenti serije dok sada djeluju kao kreativni savjetnici. Zahtjevnije radno mjesto na seriji poznato je kao show runner , osoba koja je glavni scenarist serije i zadu?ena je za sve aspekte produkcije serije kroz cijelu sezonu. Na odjavnoj ?pici serije show runneri su navedeni kao izvr?ni producenti. Oni ?esto ostaju raditi na seriji i po nekoliko sezona, ali obi?no svoje planove uspijevaju ostvariti i u samo jednoj sezoni. Od 13. sezone show runner serije je Al Jean .

Glasovi [ uredi | uredi izvor ]

Postoji ?est glavnih glumaca koji svoje glasove posuđuju likovima iz Simpsona. Tako npr. Dan Castellaneta posuđuje glas Homeru Simpsonu, njegovom ocu Abrahamu Simpsonu, klaunu Krustyju i mnogim drugim likovima. [11] Julie Kavner daje glas Marge Simpson i njenim sestrama Patty i Selmi. [12] Ona također povremeno, ali rijetko posuđuje glas i drugim likovima koji se u seriji pojave samo jednom. Poznata je po tome ?to je odbila izvesti imitaciju Margeinog glasa u javnosti kako bi odr?ala tajnovitost lika. Nancy Cartwright daje glas Bartu Simpsonu i drugim u?enicima springfieldske osnovne ?kole. [13] Yeardley Smith , glas Lise Simpson, jedini je glumac u seriji koji daje glas samo jednom liku, iako i on povremeno daje glasove likovima koji se u seriji pojavljuju samo jednom. [14] Dva glavna glumca koja ne posuđuju glasove ni jednom ?lanu naslovne porodice daju glasove ve?ini građana Springfielda. Tako Hank Azaria glas posuđuje Moe, ?efu policije Wiggumu i Apuu [15] , dok Harry Shearer daje glas gospodinu Burnsu , Smithersu, ravnatelju Skinneru, Nedu Flandersu, dr. Hibbertu i mnogim drugima. [16]

Zajedno s glavnim glumcima, glasove likovima redovno posuđuju i Pamela Hayden, Tress MacNeille, Marcia Wallace, Maggie Rosswell i Russi Taylor. Od 1999. do 2002. zbog svađe oko pla?e s FOX-om likovima Maggie Roswell glas je posuđival Marcia Mitzman Gaven. Karl Wiedergott također je posudio glas mnogim manjim likovima. "Posebni gosti" koji se ?esto vra?aju u seriju i daju glasove likovima su, između ostalog, Albert Brooks , Phil Hartman , Jon Lovitz , Jane Kaczmarek , Jan Hooks , Joe Mantegna i Kelsey Grammer .

Scenarij [ uredi | uredi izvor ]

Ekipa scenarista koja radi na seriji dijeli sezonu na dva dijela. Za svaku polovinu sezone napi?e se otprilike 16 pri?a od kojih zatim scenaristi izabiru i razvijaju 12 scenarija. [17] Zato ?to produkcija jedne epizode Simpsona traje ?est mjeseci, serija vrlo rijetko komentira aktualne događaje, iako se ponekad bavi predviđenim događajima kao ?to su Olimpijske igre ili razli?ita svjetska prvenstva.

Zavr?na obrada scenarija odvija se na grupnim preoblikovanjima scenarija. Tada scenaristi mogu dodavati ili izbacivati pojedine ?ale, dodavati nove scene te ?uti glavne glumce kako ?itaju svoj tekst. Vođa te grupe je George Meyer koji na seriji radi jo? od njenih po?etaka. Dugogodi?nji scenarist serije Jon Vitti obja?njava da iako on dobija zaslugu za scenarij pojedine epizode, najbolje citate i dijaloge obi?no smisli George Meyer. [18]

Scenarist s najvi?e napisanih epizoda je John Swartzwelder koji je li?no napisao 60 epizoda. Scenarist serije bio je i Conan O'Brien koji je napisao 4 scenarija prije nego ?to je postao voditelj emisije Late Night s Conanom O'Brienom koja se emitira na NBC -u. Engleski komi?ar Ricky Gervais jedina je slavna osoba koja je napisala scenarij epizode iako su epizode pisali i drugi gostuju?i scenaristi kao na primjer Spike Feresten , scenarist Seinfelda .

Emitiranje [ uredi | uredi izvor ]

Simpsone u SAD-u emitira mre?a FOX, a uz to su distribuirani i u inozemstvu. U BiH je Simpsone emitirala TV-ku?a NTV Hayat .

Za?titni znakovi [ uredi | uredi izvor ]

Uvodna ?pica [ uredi | uredi izvor ]

Uvodna ?pica Simpsona jedan je od najupe?atljivijih za?titnih znakova serije. Gotova svaka epizoda zapo?inje pribli?avanjem gradu Springfieldu kroz veliki natpis s imenom serije. Zatim slijedimo ?lanove porodice na njihovom putu ku?i. Nakon ulaska u ku?u porodica se smje?ta na svoj kau? kako bi gledali televiziju. Kompoziciju koja se mo?e ?uti tokom uvodne ?pice komponirao je Danny Elfman 1989. nakon ?to ga je Groening zamolio za "retro" kompoziciju.

Jedan od jedinstvenih aspekata uvodne ?pice serije je nekoliko njenih dijelova koji se mijenjaju od epizode do epizode. Bart obi?no svaki put pi?e ne?to drugo na ?kolskoj plo?i. Lisa ponekad svira neku drugu kompoziciju na svojem saksofonu i ne?to se drugo desi kad porodica uđe u dnevnu sobu i sjedne na kau?. Ovo posljednje ponekad je i jedini dio uvodne ?pice koje "pre?ivi" proces skra?ivanja u nekim du?im epizodama.

Epizode za No? vje?tica [ uredi | uredi izvor ]

Tradicija serije postale su epizode za No? vje?tica . Epizodom "Treehouse of Horror" zapo?ela je tradicija od tri odvojene i nepovezane pri?e u svakoj epizodi za No? vje?tica. U tim se pri?ama naslovna porodica obi?no nađe u nekom zastra?uju?em, nau?nofantasti?nom ili natprirodnom okru?enju i obi?no parodira ili odaje po?ast slavnim filmskim ostvarenjima iz tih ?anrova.

Gegovi i fraze [ uredi | uredi izvor ]

U Simpsonima postoje mnogi gegovi, od kojih su neki tokom emitiranja serije i "umirovljeni". Simpsoni su mo?da najbolje do?li do javnosti brojnim frazama svojih likova. Te fraze, između ostaloga, uklju?uju i poznati Homerov uzvik " D'oh! ", "Eeeeeeexcellent..." ("Ooooodli?no...") gospodina Burnsa i "Ha-ha!" Nelsona Muntza . Zanimljiv se fenomen desio sa Bartovim frazama. Njegovi za?titni znakovi "Ay, caramba!" i "Eat my shorts!" ("Pojedi mi ga?e!") pojavili su se na majicama jo? u po?etku emitiranja serije; međutim, druga je fraza bila rijetko kori?tena u seriji sve dok je nisu popularizirali proizvodi vezani za seriju.

Serija je poznata i po gegovima sa znakovima i gegovima smrznutog ekrana. Gegovi sa znakovima su u seriji znakovi s tekstom koji zvu?e smije?no. Takvi se gegovi ?esto pojavljuju kod naziva razli?itih trgovina, ali i na natpisima ispred ?kole i crkve. Gegovi smrznutog ekrana su oni koji su prekratki da bi ih se moglo vidjeti uobi?ajenim gledanjem serije, ali vidljivi su ako se snimka epizode zaustavi u određenom trenutku.

Reakcije kritike i postignu?a [ uredi | uredi izvor ]

Nagrade [ uredi | uredi izvor ]

Simpsoni su od po?etka emitiranja osvojili desetine nagrada, uklju?uju?i i 23 Emmyja , 22 nagrade Annie i nagradu Peabody. 14. januara 2000. Simpsoni su dobili svoju zvijezdu na hollywoodskom ?etali?tu slavnih. Magazin Time je 1998. u broju o najve?im uspjesima u umjetnosti i zabavi u 20. stolje?u proglasio Simpsone najboljom TV-serijom stolje?a. [19] U istom je broju Bart Simpson stavljen na spisak 100 najutjecajnijih ljudi 20. stolje?a. [20] Bio je jedini fiktivni lik na spisku.

Du?ina prikazivanja [ uredi | uredi izvor ]

9. februara 1997. Simpsoni su epizodom " The Itchy & Scratchy & Poochie Show " postali najdu?e emitirana animirana TV-serija koja se prikazuje u najboljem terminu u Americi, zamijeniv?i na tom mjestu Kremenkove . Godine 2004. postali su i najdu?e emitirana serija, igrana ili animirana, u Americi zamijeniv?i tako seriju Avanture Ozzieja i Harriet (1952?1966) [1] U oktobru 2004. Scooby-Doo je nakratko preuzeo mjesto animirane serije s najve?im brojem epizoda od Simpsona [21] U aprilu 2005. Scooby-Doo je ponovo prestao s emitiranjem, s ukupno 371 epizodom, a Simpsoni su do kraja prikazivanja 17. sezone "skupili" 378 epizoda.

Godine 2007. Simpsoni su obilje?ili 20. godi?njicu prikazivanja zato ?to je serija po?ela s prikazivanjem 1987. u emisiji Tracey Ullman. Sa svojom 19. sezonom (2007/08) Simpsonima ?e nedostajati samo jedna sezona da dostignu ameri?ku TV-seriju Gunsmoke , koja je bila emitirana kroz 20 sezona; međutim, ukupan broj epizoda Gunsmokea je 635, mnogo manje od broja epizoda Simpsona .

Simpsoni dr?e i jo? tri rekorda. Zato ?to su tehni?ki nastali iz emisije Tracey Ullman, najdu?e su emitirani ameri?ki spin-off . Imaju najdu?e nepromijenjenu uvodnu scenu; iako uvodna "?pica" svake epizode sadr?i neke druga?ije elemente i tokom godina je skra?ivana, osnovna tema i uvodna muzika nisu se mijenjali. Najdu?e je emitirana serija koja nikad nije do?ivjela veliku promjenu gluma?ke ekipe ili dodavanje/izbacivanje glavnih likova.

I dok su Simpsoni ameri?ka serija s najvi?e epizoda, neke inozemne animirane serije, pogotovo japanski animei, kao ?to su Dragon Ball , Doraemon i Pokemoni imaju vi?e epizoda od Simpsona .

Film [ uredi | uredi izvor ]

O mogu?em cjelove?ernjem filmu o Simpsonima pri?a se jo? od ranih dana emitiranja serije. James L. Brooks smatrao je epizodu "Kamp Krusty" prikladnom za film. Međutim, ta je epizoda normalno emitirana zbog pote?ko?a tokom poku?aja pro?irivanja scenarija. Glasine o snimanju igranog filma o Simpsonima bile su la?ne. Sada je potvrđeno da se radi na animiranom filmu o Simpsonima. Produciraju ga 20th Century Fox , Gracie Films i Film Roman , a premijerno je prikazan 27. jula 2007. [2] Film ?e biti produciran uz seriju unato? glasinama da ?e se u produkciju filma krenuti tek nakon zavr?etka prikazivanja serije.

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ a b http://www.nohomers.net/content/info/history/ [ mrtav link ]
  2. ^ a b http://www.imdb.com/title/tt0462538/releaseinfo
  3. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 6. 2. 2013 . Pristupljeno 6. 1. 2007 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  4. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 6. 2. 2013 . Pristupljeno 6. 1. 2007 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  5. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 7. 4. 2009 . Pristupljeno 6. 1. 2007 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  6. ^ http://classictvhits.com/tvratings/1989.htm
  7. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 1. 1. 2007 . Pristupljeno 6. 1. 2007 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  8. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 6. 2. 2013 . Pristupljeno 6. 1. 2007 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  9. ^ a b "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 11. 8. 2014 . Pristupljeno 6. 1. 2007 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  10. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 5. 3. 2005 . Pristupljeno 5. 3. 2005 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  11. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala, 7. 12. 2004 . Pristupljeno 7. 12. 2004 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  12. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala, 15. 11. 2004 . Pristupljeno 15. 11. 2004 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  13. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala, 7. 12. 2004 . Pristupljeno 7. 12. 2004 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  14. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala, 7. 12. 2004 . Pristupljeno 7. 12. 2004 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  15. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala, 7. 12. 2004 . Pristupljeno 7. 12. 2004 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  16. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala, 7. 12. 2004 . Pristupljeno 7. 12. 2004 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  17. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 30. 1. 2012 . Pristupljeno 6. 1. 2007 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  18. ^ Owen, David. "Taking Humor Seriously", The New Yorker, 13. februara 2000.
  19. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 30. 9. 2007 . Pristupljeno 6. 1. 2007 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  20. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala, 8. 4. 2000 . Pristupljeno 6. 1. 2007 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  21. ^ http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3949579.stm

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]