Nau?na fantastika

Nau?na fantastika ( engleski : science fiction ) je umjetni?ki ?anr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi ma?tovitim i futuristi?kim konceptima izmi?ljene napredne nauke i/ili tehnologije i njihovog uticaja na dru?tvo ili pojedince, ^[1] istra?ivanje svemira, putovanja kroz vrijeme, paralelne svemire i vanzemaljski ?ivot. Nau?na fantastika mo?e pratiti svoje korijene do drevne mitologije . ^[2] Pojam nau?ne fantastike vezuje se prije svega za knji?evna, televizijska i filmska djela, ali nau?na fantastika uti?e i na likovnu i muzi?ku umjetnost.

Nau?na fantastika ?esto istra?uje potencijalne posljedice nau?nih, dru?tvenih i tehnolo?kih inovacija, ^[3]^[4] ponekad slu?i kao na?in za podr?avanje budu?ih nau?nih i tehnolo?kih inovacija. ^[5] Osim ?to pru?a zabavu, mo?e također kritikovati dana?nje dru?tvo i istra?ivati alternative. Također se ?esto ka?e da inspiri?e "ose?aj ?uda". ^[6]

Granice ?anra nisu jasno definirane. ^[7] Mnoga nau?nofantasti?ka djela sadr?e karakteristike drugih umjetni?kih ?anrova, poput kriminalisti?kih romana, romana strave i u?asa, historijskih romana i, naro?ito, fantastike . Nau?na fantastika sadr?i mnoge pod?anrove. Mnoga nau?nofantasti?na djela imaju i zna?ajne elemente psiholo?ke i filozofske knji?evnosti.

Roman Frankenstein objavljen 1918 . g., engleske knji?evnice Mary Shelly smatra se izvori?tem nau?ne fantastike kao ?anra.

?anr nau?ne fantastike ?esto se ozna?ava skra?enicama NF te SF ili sci-fi (prema engleskom izvorniku). U ovom se ?lanku koristi bosanska kratica NF.

Teme i motivi nau?ne fantastike [ uredi | uredi izvor ]

Nau?na fantastika bavi se razmatranjem uticaja napretka nauke i tehnologije na dru?tvo i osobe, predviđanjem razvoja ?ovje?anstva ili ?ak govori o otkrivanju i zami?ljanju novih pojava i tehnologija. Osim toga, nau?na fantastika se ponekad bavi i alternativnom historijom: "?ta bi bilo da je bilo".

Sasvim je pogre?no identificirati nau?nu fantastiku isklju?ivo sa svemirskim istra?ivanjima ili vanzemaljcima. Ovdje je napisan spisak samo nekih tema i motiva NF-a, zajedno s primjerima. Va?no je napomenuti da velika ve?ina nau?nofantasti?kih djela (uklju?ivo i ova navedena kao tipi?na za neki motiv) sadr?e vi?e spomenutih motiva.

Prvi Kontakt ? prvi susret ljudi i vanzemaljaca. To je jedan od najstarijih motiva nau?ne fantastike. U romanu Sastanak s Ramom , A. C. Clarke opisuje prolazak golemog vanzemaljskog svemirskog broda kroz Sun?ev sistem . Ljudi ga istra?uju, ali njegova prava namjena ostaje obavijena tajnom. Film Bliski susreti tre?e vrste je klasik filmskih ostvarenja tematike Prvog Kontakta. Roman Kontakt Carla Sagana te istoimeni film predstavljaju najpoznatije realizacije motiva Prvog Kontakta u tvrdoj NF. Taj motiv javlja se u mno?tvu nau?nofantasti?kih djela, ?ak i tamo gdje ne predstavlja glavnu temu.

Katastrofa - dru?tvo je pogođeno prirodnom katastrofom, nuklearnim ratom, epidemijom ili nekom drugom nesre?om velikih razmjera, ili mu tako ne?to prijeti. U romanu Bo?iji ?eki? A. C. Clarkea i Gentryja Leeja Zemlji prijeti udar asteroida . U romanima Hvalospjev Leibowitzu Waltera M. Millera i Rat Miru Vernora Vingeja te serijalu ra?unalnih igara Fallout opisano je dru?tvo poslije nuklearnog rata. Film Dr. Strangelove Stanleyja Kubricka prikazuje poreme?enog pojedinca ?ije akcije dovode do nuklearnog uni?tenja.

Vanzemaljska invazija ? Zemlja ili ljudska civilizacija je u ratu s vanzemaljcima ili su je vanzemaljci osvojili. Konstruktor tog motiva je Herbert George Wells s klasikom Rat svjetova . Motiv se pojavio puno puta u nau?noj fantastici, u najrazli?itijim obradama, od ?istog kopiranja Wellsa pa do vrlo originalnih izvedenica, te od humoristi?nih do onih koje spadaju u tvrdu NF. U ponekim obradama, npr. roman Kraj djetinjstva A. C. Clarkea, vanzemaljci ne osvajaju Zemlju i ?ovje?anstvo nasilno, nego ih mirnim putem pokoravaju svojoj vlasti.

Budu?nost ?ovje?anstva ? taj se motiv pojavljuje u znatnom broju NF djela, u razli?itim obradama, utopisti?kim, distopijskim ili u njihovoj kombinaciji. Klasik je roman Grad i zvijezde A. C. Clarkea gdje je opisana ljudska civilizacija za milijardu godina, utjelovljena u dvije zajednice na Zemlji. Najpoznatija distopijska djela su 1984. Georgea Orwella , gdje je opisana totalitarna dr?ava i tehnike kojima dr?i ljude u pokornosti, te Vrli novi svijet Aldousa Huxleya gdje totalitarna dr?ava uzgaja poslu?ne podanike ispranog mozga podijeljene u biolo?ke kaste. Robert Heinlein u romanu Luna je okrutna ljubavnica opisuje socijalne aspekte ljudskog naseljavanja Mjeseca, poput razvoja poliandrije . Film Loganov bijeg opisuje antiutopijsku sliku civilizacije u kojoj ?ive samo mladi ljudi. Iain M. Banks je u serijalu o Kulturi stvorio potpuno utopijsku civilizaciju daleke budu?nosti gdje sukobi ipak postoje, a ljudi imaju poticaj za istra?ivanjem novog i nepoznatog. Larry Niven u romanima Integralna stabla i Dimni prsten opisuje dru?tvo kojeg su utemeljili odmetnici u plinskom torusu u orbiti oko neutronske zvijezde. Roman Milana ?ufflaya Na Pacifiku god. 2255. (1924.) također spada u ovu kategoriju, kao i distopijski roman Branka Belana Utov dnevnik (1982.).

Cyberpunk ? naziv za pod?anr u kojem postoji globalna kompjutersko-komunikacijska mre?a, tehnolo?ka ili biolo?ka usavr?enja ?ovjeka, virtualna stvarnost i holografske simulacije, razvoj naprednih ra?unala i umjetne inteligencije te okru?enja između ?ovjeka i ra?unara. Godine 1985. u " Interzoneu " br. 14 pojavio se ?lanak "Nova nau?na fantastika" koji je bio i prvi manifest "cyberpunk pokreta". Prije dobijanja svoga imena za?et je 1970 -ih godina u kojima je svoje anarhisti?ke stavove dijelio s punk muzikom . Cyberpunkov propagandni list " Cheap Truth " dijeljen je besplatno i nikada nije bio za?ti?en copyrightom . ?lanci su bili objavljivani pod pseudonimima radi izbjegavanja stvaranja kulta li?nosti ili grupa. Nakon tri godine i nakon ?to je sam cyberpunk prerastao u kult, list " Cheap Truth " je nestao sa scene. Radnje cyberpunka redovito se događaju na Zemlji u bliskoj budu?nosti, a nastanak pod?anra vjerovatno je potaknut i razo?arenjem zbog stagnacije svemirskog programa. Budu?nost opisana u cyberpunku ?esto je distopijska i prepuna ekolo?kih katastrofa. Sam naziv cyberpunk stvorio je ameri?ki pisac Gardner Dozois, poku?avaju?i opisati rad Williama Gibsona , koji se smatra za?etnikom ?anra, a ?iji je roman Neuromancer postigao veliki uspjeh osvojiv?i Huga , Nebulu i Philip K. Dick Award. Kao zna?ajan primjer mo?e se navesti i roman Potpuni raspad Neala Stephensona , Eon Grega Beara , te filmovi Blade Runner , Johnny Mnemonic (kojemu je predlo?ak pri?a Williama Gibsona) i Matrix trilogija.

Alternativna historija ? opisuje kako bi svijet izgledao da su se historijski događaji druk?ije odvijali. Keith Roberts u romanu Pavane obrađuje alternativnu historiju u kojoj je ?panska Velika Armada 1588. godine vratila Englesku katoli?anstvu. Philip K. Dick u romanu ?ovjek u visokom dvorcu pi?e o svijetu u kojem su u Drugom svjetskom ratu pobijedile sile osovine .

Steampunk ? pod?anr s elementima alternativne historije i cyberpunka. Radnja se događa u pro?losti, ?esto u po?ecima industrijske revolucije , gdje postoje neke tehnologije ili izumi koji su u stvarnosti otkriveni odnosno izumljeni kasnije. Prvim steampunkom smatra se novela Diferencijalni stroj Williama Gibsona i Brucea Sterlinga u kojoj lord Byron i Charles Babbage uspijevaju napraviti funkcionalni mehani?ki digitalni ra?unar. Inspiracija za steampunk sigurno je do?la od djela NF pisaca 19. vijeka, poput Julesa Vernea ili Mary Shelley .

Vojska ? autori se bave prikazom vojnih tema u NF okru?ju. Ta su djela ?esto metafore stvarnih ratnih ili politi?kih događanja. Najpoznatije jest Zvjezdani juri?nici Roberta Heinleina. Serijal o Milesu Vorkosiganu knji?evnice Lois McMaster Bujold jedan je od uspje?nijih primjera vojni?kog NF-a.

Religija ? autori se bave religioznim, teolo?kim ili antireligijskim temama. Walter R. Miller u romanu Hvalospjev Leibowitzu (spomenutom i među primjerima katastrofi?nih NF djela) pi?e o Katoli?koj crkvi u postnuklearnoj Americi te obo?avanju relikvija iz pro?losti u obliku tehni?ke dokumentacije raznih uređaja izgubljenih nakon nuklearnog rata. A. C. Clarke u pri?i Zvijezda , jednoj od najljep?ih NF pri?a vjerske tematike, pi?e o isusova?kom redovniku koji kao ?lan posade istra?iva?kog broda tra?i betlehemsku zvijezdu.

Ljubav ? ljubavne pri?e također se pojavljuju u sklopu nau?ne fantastike. Karakteristi?an je roman Vrata u ljeto Roberta Heinleina. Knji?evnica Lois McMaster Bujold u sagama o Milesu Vorkosiganu (spomenutim pod primjerom vojni?ke NF) također koristi zna?ajne elemente ljubavnog romana.

Erotika - ve? u prvim djelima NF-a nailazimo na primjese seksa i erotike . Seksualne arhetipove pronalazimo i kod Wellsa u Vremenskom stroju , u odnosima Eloa i Morlocka, zatim u djelima Ridera Haggarda , osobito u romanu Ona . Tek sredinom 20. vijeka erotika po?inje zna?ajnije prodirati u NF djela.

Istra?ivanje - istra?ivanje nepoznatog, kako svemira tako i drugih mjesta (poput Zemljinog podmorja), civilizacija, pojava i tehnologija vje?na su tema nau?ne fantastike prisutna u ve?oj ili manjoj mjeri u svakom NF djelu. Televizijska serija Zvjezdane staze , sa svojim sloganom "to boldly go where no one has gone before" predstavlja arhetip istra?iva?kog motiva u NF. Među dojmljivijim knji?evnim primjerima istra?iva?ke NF jest roman Nepobjedivi Stanislawa Lema .

Vremeplov - prvo djelo objavljeno na temu putovanja kroz vrijeme bilo je " Vremenski stroj " (The Time Machine), H. G. Wellsa iz 1895. g.

Roboti i umjetna inteligencija - ovaj motiv je vrlo star i ima korijene u davnim legendama. Pisci raspravljaju o uticaju robota i razvoja umjetne inteligencije na ljudsko dru?tvo. O robotima je u knji?evnosti prvi raspravljao Karel ?apek . Klasik motiva robotike je Asimovljem roman Ja, robot koji je bio temelj za cijeli serijal romana o robotima gdje su postavljeni i poznati Zakoni robotike . Motiv robotike ?esto se prikazuje u distopijskom okru?ju gdje roboti i umjetna inteligencija nastoje istisnuti ljude, npr. u filmu Terminator . Vedriji prikaz razvoja robota i umjetne inteligencije vidljiv je u Spielbergovu filmu A.I. te likovima Data i Doktora iz Zvjezdanih staza.

Razni pronalasci (uklju?ivo nanotehnologiju i geneti?ko in?enjerstvo)

Transhumanizam - transhumanisti?ki motivi obuhva?aju zamisli kori?tenja nau?nih dostignu?a i tehnologije u svrhu pobolj?anja i daljnje evolucije ?ovjeka ili razvoja umjetne inteligencije. Transhumanisti?ki motivi prisutni su u nau?noj fantastici u novije vrijeme, naro?ito u romanima Vatra nad Dubinom Vernora Vingeja te serijalu o Kulturi Iaina M. Banksa.

Svemirska opera

Humor - najtipi?niji primjer humoristi?ne obrade nau?nofantasti?kih tema jest roman Vodi? kroz galaktiku za autostopere Douglasa Adamsa . Britanska televizijska serija Crveni patuljak stekla je kultni status u humoristi?noj NF kombiniranjem sjajne gluma?ke ekipe, parodiranja nau?nofantasti?kih tema i kli?eja te britkim humorom.

Tvrda NF [ uredi | uredi izvor ]

Tvrda NF ( engleski : hard SF ) je vrsta nau?ne fantastike koja opisuje svijet konzistentan s poznatim prirodnim zakonima. To zna?i da se u takvoj vrsti NF-a radnja događa u okru?ju gdje postoje razne pojave, ?ak i kontroverzne ili danas samo teorijske (nepotvrđene opa?anjem ili eksperimentom), ali ?iji opis mo?e biti sukladan s poznatim fizikalnim zakonima. Drugim rije?ima, tvrda NF mo?e obuhva?ati pojave i tehnologije koje ne postoje, ali spadaju u "granice mogu?ega". Mo?e se i re?i da tvrda NF opisuje svijet u kojemu postoje pojave i tehnologije koje nisu dokazano nemogu?e. Pred tvrdu NF postavlja se i zahtjev realnog i konzistentnog oslikavanja zami?ljenog dru?tva, pojedinaca ili stvorenja.

U zami?ljanju nekih ljudi, tvrda NF se ?esto identificira sa nau?nim djelima ili pretjeranim opisima nauke i tehnike. Takvo je razmi?ljanje sasvim pogre?no jer je svaka nau?na fantastika, pa tako i tvrda, umjetnost u kojoj nema mjesta jedna?inama ili popularnonau?nim ?lancima.

Granice tvrde NF nisu jasno definirane zato ?to razli?iti ljudi druk?ije do?ivljavaju i procjenjuju "granice mogu?ega" koje tvrda NF ?esto opisuje. Osim toga, u nau?nofantasti?kim djelima ?esto se mije?aju elementi tvrde i mehke nau?ne fantastike. Granice tvrde NF ponekad se pomi?u i zato ?to se zbog napretka stvarne nauke neke pojave i tehnologije sele u ?istu ma?tu, neke postaju realnost, a mogu?nosti ostvarenja nekih novih dolaze u domenu izvedivosti.

Ponekad se pojam tvrde NF koristi u smislu da ona opisuje uticaj razvoja prirodnih nauka i tehnologije na dru?tvo i pojedince, dok mehka NF opisuje sociolo?ke i psiholo?ke teme. Ta je podjela zastarjela zato ?to znatan broj tvrdih NF djela također opisuje i sociolo?ke i psiholo?ke aspekte zami?ljenog dru?tva ili pojedinaca.

Neki pisci i primjeri tvrde NF:

Stephen Baxter , Vremenski brodovi , Svjetlost dugih dana , Oluja sa sunca - vremenska odiseja 2
Iain M. Banks , serijal o Kulturi, sadr?i i elemente mehkog SF-a
Greg Bear , Eon , Eternity , Legacy i Blood Music
Gregory Benford , Vremenski pejza?, Saga o sredi?tu galaksije (pet romana)
Arthur C. Clarke , serijal Odiseja u svemiru , Pjesme daleke Zemlje , Sastanak s Ramom
Alastair Reynolds , serijal Revelation Space , jedna od rijetkih svemirskih opera bez nadsvjetlosnog pogona
Kim Stanley Robinson , trilogija o Marsu (Crveni Mars, Zeleni Mars, Plavi Mars) o teraformiranju Marsa
Dan Simmons , Hyperionski spjevovi - Hyperion Cantos ( Hyperion , Pad Hyperiona, Endymion, Uspon Endymiona)
Jules Verne , 20 000 milja ispod mora , Put na Mjesec , smatra se za konstruktorom tvrde NF
Vernor Vinge , serija Across Realtime ( The Peace War , Marooned in Realtime ), Vatra na dubinom , Deepness in the Sky

Mehka NF [ uredi | uredi izvor ]

Mehka NF ( engleski : soft SF ) je vrsta nau?ne fantastike koja opisuje filozofske, sociolo?ke i psiholo?ke teme.

Neki pisci i primjeri mehke NF:

Isaac Asimov , serijal o Zadu?bini
Ray Bradbury , Fahrenheit 451
Frank Herbert , serijal o Dini
Ursula K. Le Guin , Lijeva ruka tame , ?ovjek praznih ?aka , Pri?anje

Autori koji su ostavili trag, po epohama [ uredi | uredi izvor ]

Po?eci ?anra
- Jules Verne (1828?1905)
- Herbert George Wells (1866?1946)
Istra?ivanje granica ?anra
- Robert A. Heinlein (1907?1988)
- George Orwell (1903?1950)
Moderna NF
- Douglas N. Adams (1952?2001)
- Isaac Asimov (1920?1992)
- Greg Bear (rođen 1951)
- Orson Scott Card (rođen 1951)
- Arthur C. Clarke (1917?2008)
- Philip K. Dick (1928?1982)
- Frank Herbert (1920?1986)
- Stanislaw Lem (1921?2006)
- Roger Zelazny (1937?1995)

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Nau?na fantastika

Reference [ uredi | uredi izvor ]

^ "science fiction | Definition, Characteristics, Books, Movies, & Facts" . Encyclopedia Britannica (jezik: engleski) . Pristupljeno 2. 12. 2020 .
^ Luckhurst, Professor in Modern and Contemporary Literature Roger; Luckhurst, Roger (6. 5. 2005). Science Fiction (jezik: engleski). Polity. ISBN 978-0-7456-2893-6 .
^ Marg Gilks; Paula Fleming & Moira Allen (2003). "Science Fiction: The Literature of Ideas" . WritingWorld.com. Arhivirano s originala, 15. 5. 2015 . Pristupljeno 22. 12. 2006 .
^ von Thorn, Alexander (august 2002). "Aurora Award acceptance speech". Calgary, Alberta. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )
^ Michaud, Thomas; Appio, Francesco Paolo (12. 1. 2022). "Envisioning innovation opportunities through science fiction" . Journal of Product Innovation Management (jezik: engleski). 39 (2): 121?131. doi : 10.1111/jpim.12613 . ISSN 0737-6782 .
^ Prucher, Jeff (ed.). Brave New Words: The Oxford Dictionary of Science Fiction (Oxford University Press, 2007) str. 179
^ Del Rey, Lester (1980). The World of Science Fiction 1926?1976 . Ballantine Books. ISBN 978-0-345-25452-8 .

[1] "science fiction | Definition, Characteristics, Books, Movies, & Facts" . Encyclopedia Britannica (jezik: engleski) . Pristupljeno 2. 12. 2020 .

[2] Luckhurst, Professor in Modern and Contemporary Literature Roger; Luckhurst, Roger (6. 5. 2005). Science Fiction (jezik: engleski). Polity. ISBN 978-0-7456-2893-6 .

[Science_Fiction:_The_Literature_of_Ideas-3] Marg Gilks; Paula Fleming & Moira Allen (2003). "Science Fiction: The Literature of Ideas" . WritingWorld.com. Arhivirano s originala, 15. 5. 2015 . Pristupljeno 22. 12. 2006 .

[fandom_def-4] von Thorn, Alexander (august 2002). "Aurora Award acceptance speech". Calgary, Alberta. journal zahtijeva |journal= ( pomo? )

[5] Michaud, Thomas; Appio, Francesco Paolo (12. 1. 2022). "Envisioning innovation opportunities through science fiction" . Journal of Product Innovation Management (jezik: engleski). 39 (2): 121?131. doi : 10.1111/jpim.12613 . ISSN 0737-6782 .

[6] Prucher, Jeff (ed.). Brave New Words: The Oxford Dictionary of Science Fiction (Oxford University Press, 2007) str. 179

[The_World_of_Science_Fiction_1926–1976-7] Del Rey, Lester (1980). The World of Science Fiction 1926?1976 . Ballantine Books. ISBN 978-0-345-25452-8 .

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]