| Ovaj ?lanak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima
(literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim
izvorima, sporne re?enice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako ?to ?ete navesti validne izvore putem
referenci
te nakon toga mo?ete ukloniti ovaj ?ablon.
|
Mustafa Ejubovi?
spada u vrstu najistaknutijih
bo?nja?kih
pisaca
na
arapskom jeziku
. Njegovo puno ime je
Mustafa Yuyo b. Yusuf b. Murad Ayyubi-zade al-Mostari al-Bosnawi
. Rođen je 1651. godine u
Mostaru
, gdje je umro 16. jula 1707
1677. godine odlazi na ?kolovanje u
Istanbul
, na univerzitet Sahn-i Seman, i nakon ?etiri godine ga zavr?ava.
Amir Ljubovi?
navodi, Ejubovi?evi biografi bilje?e kako je
?ejh Jujo dobro uviđao slabost, u?malost i te?inu stare skolasti?ke metode nastave u medresama, pa je svojim metodom predavanja i svojim ud?benicima poku?ao da kr?i nove putove u metodici nastave.
U Istanbulu je napisao desetak djela, te ve?i broj spisa iz gotovo svih oblasti. Napisao je i 27 kra?ih i du?ih rasprava, među kojima su najbrojniji nau?ni radovi iz logike i disputacije (13 djela), prava (6 djela). Dodatno je napisao rad iz
perzijske
leksikografije i metrike, dva djela iz dogmatike, te sastavio zbirku vazova.
Od 1692. postaje Mostarski
muftija
. Vrijeme provedeno u Mostaru koristi za anga?iranje u
prosvjeti
, predavanje, pisanje
ud?benika
i drugih aktivnosti. U Predgovoru djela Komentar
Obuke iz Logike i Apologetike
bilje?i da se dugo bavio ovim dvjema disciplinama i iz tih podru?ja napisao izvjestan broj korisnih, manjih i ve?ih, radova. Amir Ljubovi? navodi da je ?ejh Jujo
bio zaokupljen pitanjima iz logike koja su se nu?no vezivala za dijalektiku, tzv. nauku o pojmovima, zatim za sintaksu, stilistiku i retoriku.
Njegovo prvo djelo Komentar
Esirijevog Traktata iz Logike
tj. Komentar 'Isagoge' nastalo je 1682. godine. Nakon predgovora, ovo djelo je podijeljeno na devet poglavlja: (1) Isagoga (rasprave o rije?ima, zna?enjima rije?i, odnosu između rije?i i ideja, zatim o pojmovima i o pet univerzalija - vrsta, rod, razlika, svojstvenost i akcidencija), (2) O interpretativnom govoru (o pravilima formiranja definicije i deskripcije), (3) O sudovima, (4) O silogizmu, (5) Apodiktika, (6) Dijalektika, (7) Retorika, (8) Poetika, i (9) Sofistika.
Ovo djelo nosi naziv Korisna glosa uz
Al-Fenarijeve napomene
za Esirudinov traktat iz logike. Njegovo drugo djelo iz logike,
Novi Komentar 'Suncanog Traktata
biva zavr?eno 1690. godine. Djelo je podijeljeno na Uvod, tri opse?na ?lanka i Zaklju?ak: (1) O pojedina?nim pojmovima (odsjek o rije?ima, jednostavnim idejama, i istra?ivanjima op?eg i pojedina?nog), (2) O sudovima (odsjek o kategori?kom sudu, istra?ivanje o njegovim dijelovima i podjelama, utvrđivanju kvantiteta sudova, određenosti i dosegu sudova, i o modalnim sudovima) zatim odsjek o podjeli kondicionalnih sudova, neposrednom zaklju?ivanju (istra?ivanje o opozijici sudova - kontradiktornost i kontrarnost, istra?ivaje o konverziji - ekvipolencija, istra?ivanje kontrapozicije, i istra?ivanje o kondicionalnim sudovima), (3) O silogizmu (odsjek o definiciji silogizma i njegovim dijelovima (prva, druga, tre?a, i ?etvrta figura), zatim odsjek o uslovima zaklju?ivanja s obzirom na modalitet u izmije?anim silogizmima (prva, druga, tre?a, i ?etvrta figura), zatim odsjek o povezanom silogizmu kod kondicionalnih sudova (konjunktivni sudovi, disjunktivni sudovi, kategori?ki i konjunktivni, kategori?ki i disjunktivni, konjunktivni i disjunktivni), zatim odsjek o rastavljenom silogizmu, o dopunama silogizma (slo?eni silogizmi, silogizam apsurda, indukcija, analogija), te Zaklju?ak koji se sastoji od dva poglavlja: (1) Istra?ivanje o sastavnim dijelovima silogizama (neosporno sigurna znanja - prva znanja i aksiomi, saznanja na osnovu iskustva, saznanja ste?ena eksperimentom, intuitivna saznanja, prenesena saznanja, propozicije u ?ijoj osnovi le?e silogizmi, apodiktika, te dijalektika, retorika, poetika, i sofistika); i na kraju (2) Istra?ivanje o dijelovima znanosti (predmeti znanosti, principi znanosti - aksiomi, postulati, hipoteze, i pitanje znanosti - teze).
1692, Mustafa Ejubovi? se ponovo osvr?e na Isagogu Esirudina al-Ebherija, jer misli da ?e time razjasniti niz pitanja iz logike.. Amir Ljubovi? navodi da je Mustafa Ejubovi?
nastojao da pove?e marginalije i da na diskretan na?in skrene pa?nju ?itaocu gdje po?inje i gdje zavr?ava problematika iz pojedinih poglavlja osnovnog teksta.
Njegovo posljednje djelo iz oblasti logike Komentar
Obuke iz Logike i Apologetike
nastaje 1706. godine. Nakon Uvoda sa raspravama o zna?enju rije?i i shva?anju, djelo je podjeljeno na dvije opse?ne kategorije sa petnaest poglavlja i zaklju?kom: Prva kategorija - Predod?be - koja se satoji od ?est poglavlja: (1) pet univerzalija, (2) o rodovima, (3) izricanje o ne?emu, (4) ?inilac za "vi?eg" je ?inilac za "ni?eg", (5) zaklju?ak o istra?ivanjima univerzalija, i (6) odjeljak o onome sto definira ne?to; zatim Druga Kategorija - Tvrdnje - koja se satoji od devet poglavlja: (1) kondicionalni sudovi, (2) o opoziciji, (3) o konverziji, (4) o kontrapoziciji, (5) o kondicionalnom sastavljenom silogizmu, (7) o rastavljenom silogizmu, (8) o indukciji, i zadnje poglavlje (9) silogizam je ili apodikti?ki. Zatim slijedi zaklju?ak koji govori o dijelovima znanosti.