S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Milan Vidmar
(22. juni 1885 ? 9. oktobar 1962) bio je
slovenski
elektri?ni in?enjer,
?ahovski
velemajstor, ?ahovski teoreti?ar, sudija, filozof i pisac. U periodu od 1910. do 1930. bio je među desetak najboljih ?ahista svijeta. Osim toga, bio je i specijalista za strujne transformatore i prijenos
elektri?ne struje
.
Rođen je u porodici srednje klase u
Ljubljani
, Slovenija (tada u sastavu Austro-Ugarske). Zapo?eo je studij ma?instva 1902. a diplomirao je na Univerzitetu u Be?u 1907. godine. Doktorsku disertaciju odbranio je 1911. na Tehni?kom fakultetu u Be?u. Izu?avanje
elektrotehnike
zapo?elo je tek 1904. na Tehni?kom fakultetu, pa je Vidmar na tom polju morao polo?iti posebne ispite. Bio je također i profesor na
Univerzitetu u Ljubljani
, ?lan Slovenske akademije nauka i umjetnosti te osniva? Elektrotehni?kog fakulteta u Ljubljani 1919. godine.
[1]
U periodu između 1928. i 1929. bio je deseti po redu rektor Univerziteta u Ljubljani. Godine 1948. osnovao je Institut za elektrotehniku, koji danas nosi njegovo ime.
[2]
Vidmar je bio i vrhunski ?ahista, vjerovatno jedan od desetak najboljih igra?a svijeta od 1910. do 1930, a tokom cijelog tog perioda ostao je amater. Velemajstorsku titulu dobio je 1950. godine.
Vidmar je predstavljao Jugoslaviju na
?ahovskoj olimpijadi
odr?anoj u
Pragu
1931. godine (na prvoj plo?i imao je rezultat 8,5/16) te u
Var?avi 1935.
(prva plo?a, rezultat 8,5/14).
[3]
Kasnije je postao ?ahovski sudija, stekao zvanje međunarodnog sudije FIDE, a bio je i glavni sudija na Svjetskom ?ahovskom prvenstvu 1948. u Hagu/Moskvi.
Njegov mlađi brat,
Josip Vidmar
, bio je uticajni slovenski knji?evni kriti?ar i intelektualac; njegov sin, Milan Vidmar, ml. također je bio ?ahista sa titulom međunarodnog majstora.
Partije
Milana Vidmara
na
Chessgames.com
(en)