Maja Bo?kovi?-Stulli

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Maja Bo?kovi?-Stulli
Rođenje ( 1922-11-09 ) 9. novembar 1922.
Osijek , Kraljevina Jugoslavija
Smrt 14. august 2012 (2012-08-14) (89 godina)
Zagreb , Hrvatska
Jezik Spisateljica

Maja Bo?kovi?-Stulli (9. novembar 1922 ? 14. august 2012) bila je hrvatska slavistica i folkloristica, histori?arka knji?evnosti, knji?evnica, izdava? i akademkinja, poznata po opse?nim istra?ivanjima hrvatske usmene knji?evnosti. [1] [2]

Biografija [ uredi | uredi izvor ]

Rani ?ivot [ uredi | uredi izvor ]

Rođena je u Osijeku u jevrejskoj porodici Dragutina i Ivanke Bo?kovi?. [3] U?la je u Savez socijalisti?ke omladine Jugoslavije (SKOJ) tokom gimnazijskog ?kolovanja. Godine 1943, nakon kapitulacije Italije i oslobođenja koncentracionog logora Rab , odlazi u partizane. [4] Mnogi ?lanovi njene porodice stradali su tokom Holokausta , uklju?uju?i njene roditelje i sestru Magdu. [5]

Obrazovanje i kasnije godine [ uredi | uredi izvor ]

Osnovnu i srednju ?kolu zavr?ila je u Zagrebu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i doktorirala 1961. [6] Sudjelovala je na mnogim doma?im i međunarodnim konferencijama i simpozijima, uklju?uju?i Interuniverzitetski centar u Dubrovniku. Dugi niz godina bila je glavni urednik, a potom i redovni ?lan uredni?tva ?asopisa Narodna umjetnost. Radila je u Hrvatskoj akademiji nauke i umjetnosti , a od 1952. do penzije 1979. radila je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Od 1963-73. bila je direktorica Instituta. [7]

Napisala je dvadesetak knjiga i veliki broj radova u doma?im i međunarodnim akademskim ?asopisima. Dobitnica je niza nagrada za svoj istra?iva?ki rad, godi?nju nagradu 1975. i hrvatsku nagradu za ?ivotno djelo 1990, Herderovu nagradu u Be?u 1991. i nagradu Pitre Salomone Marino u Palermu 1992. Bila je redovna ?lanica Hrvatske akademije nauka i umjetnosti. [5]

Godine 2005. progla?ena je među 35 najva?nijih ?ena Hrvatske u historiji. [8]

Umrla je 14. augusta 2012. u Zagrebu i sahranjena na groblju Mirogoj. [9] [10] [11]

Djela [ uredi | uredi izvor ]

  • Narodne pripovijetke , 1963.
  • Narodne epske pjesme 2 , 1964.
  • Usmeno pjesni?tvo u obzorju knji?evnosti , 1984.
  • ?idovi u Dubrovniku Bernarda Stullija 1989.
  • Pjesme, pri?e, fantastika , 1991.
  • Usmene pripovijetke i predaje , 1997.
  • Pri?a i pri?anje. Stolje?a usmene hrvatske proze , 2006. (2. izd.)
  • Pri?e iz moje davnine, knjiga memoarskih zapisa , 2007.

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ Croatian Encyclopaedia (2011), Bo?kovi?-Stulli, Maja
  2. ^ Kekez, Josip (1989), "Bo?kovi?-Stulli, Maja" , Croatian Biographical Lexicon (HBL) , Miroslav Krle?a Lexicographical Institute
  3. ^ Snje?ka Kne?evi? (2011 , str. 83)
  4. ^ Romano (1980 , str. 340)
  5. ^ a b Ciglar, ?elimir (22. 9. 2007). "Znanstveni rad mi je dojadio" . Ve?ernji list . str. 50. Arhivirano s originala , 8. 12. 2015 . Pristupljeno 8. 1. 2015 .
  6. ^ "Bo?kovi?-Stulli, Maja" . Croatian Writers Society. Arhivirano s originala , 18. 3. 2010 . Pristupljeno 19. 4. 2012 .
  7. ^ "Maja Bo?kovi?-Stulli profile" . Croatian Academy of Sciences and Arts . Arhivirano s originala , 1. 4. 2012 . Pristupljeno 19. 4. 2012 .
  8. ^ Bilu?, Marina (4. 7. 2005). "Biramo najzna?ajniju Hrvaticu u povijesti" [Selecting the most significant Croat woman in history]. Nacional . Arhivirano s originala , 19. 10. 2013 . Pristupljeno 19. 4. 2012 .
  9. ^ HINA (16. 8. 2012). "Preminula akademkinja Maja Bo?kovi?-Stulli" . Croatian Ethnological Society. Arhivirano s originala , 8. 12. 2015 . Pristupljeno 8. 1. 2015 .
  10. ^ "Odlazak vrsne istra?iva?ice usmene knji?evnosti" . Novi list . 16. 8. 2012 . Pristupljeno 25. 8. 2012 .
  11. ^ Gradska groblja Zagreb: Maja Bo?kovi?-Stulli, Mirogoj ?-119-II-48. (in Croatian)

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]