Ovaj ?lanak koristi jednostavne linkove za reference . Zamijenite ih punim citatima da biste sprije?ili stvaranje mrtvih linkova . Mo?ete koristiti odgovaraju?e ?ablone za citiranje ili alatku reFill .

Las Vegas
Grad
Pogled na Las Vegas sa hotela Stratosphere
Zastava Grb
Dr?ava	Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave
Savezna dr?ava	Nevada
Okrug	Clark
Koordinate	36°10′30″N 115°08′11″W  /  36.17500°N 115.13639°W  / 36.17500; -115.13639
Povr?ina	351,7  km 2
- Zemlje	351,6  km 2
- Voda	0,1
Stanovni?tvo
- Urbana zona	1,314,356 (2010)
- Metro	1,951,269
- Grad	583,756 (2010)
Gusto?a	1,659,5 /km 2
Gradona?elnik	Carolyn G. Goodman
Vremenska zona	PST ( UTC -8)
- ljeto	PDT (UTC-7)
Po?tanski broj	89044 - 89199
Pozivni broj	702
FIPS kod	32-40000
Veb-sajt: www.lasvegasnevada.gov

Las Vegas je najmnogoljudniji grad u ameri?koj saveznoj dr?avi Nevadi , sjedi?te okruga Clark i svjetski poznato odredi?te za kocku i kupovinu, a poznat je i po vrhunskim restoranima . Grad, koji sebe naziva svjetskom prijestonicom zabave, ?uven je po broju kasina i svih prate?ih stvari. Sve je popularniji i kao odredi?te za penzionere i za porodi?ni ?ivot, a na listi najve?ih ameri?kih gradova (po broju stanovnika) nalazi se na 30. mjestu sa 583.756 stanovnika (podatak iz 2010 ), a sa ?irom okolinom ima ih ukupno 1.951.269 ( 2010 ). ^[1]

Osnovan 1905 , Las Vegas je slu?beno postao grad 1911 . S rastom koji je uslijedio, Las Vegas je krajem stolje?a bio najmnogoljudniji ameri?ki grad koji je osnovan u 20. stolje?u (u 19. stolje?u to je bio Chicago ). Tolerancija grada prema raznim vrstama i oblicima zabave za odrasle donijela mu je nadimak Sin City ( Grad grijeha ) i u?inila ga popularnim odredi?tem za filmske i TV -projekte (jedan od primjera je krimi - serija CSI: Las Vegas , a ima ih jo?). S druge strane, Las Vegas ima najve?i broj crkava po glavi stanovnika od svih ve?ih ameri?kih gradova.

Samo ime Las Vegas ?esto se primjenjuje na tzv. neuklju?eno zemlji?te (pravni termin koji ozna?ava zemlji?te koje ne pripada nijednoj op?ini i koje ne podlije?e porezima) koje okru?uje grad, naro?ito na turisti?ko-ugostiteljske objekte na tzv. Las Vegas Stripu i u blizini njega (Strip je 6,4 km dug dio Bulevara Las Vegas koji se ve?im dijelom nalazi u neuklju?enim op?inama Paradise i Winchester , dok se jedan manji dio preklapa s Las Vegasom i neuklju?enom op?inom Enterprise ).

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Prvi zabilje?eni dolazak u lasvegasku dolinu od strane ljudi evropskog porijekla bio je onaj Raphaela Rivere 1829 . godine. ^[2] Ime gradu dali su ?panci u pratnji Antonia Armija ( nom. Armijo, ?it. Armiho) ^[3] , koji su se koristili lokalnim izvorima kad su prolazili tzv. Starim ?panskim putem na putu prema sjeveru i zapadu iz Texasa . 1800-ih godina, u okolini Las Vegasa bilo je arte?kih izvora koji su vodom "hranili" ?iroke zelene povr?ine, tj. poljane (na ?panskom vegas ), odakle dolazi ime Las Vegas .

John C. Fremont putovao je u ovu dolinu 3. maja 1844 . dok je ona jo? pripadala Meksiku . ^[4] On je bio vođa grupe nau?nika, izviđa?a (skauta) i posmatra?a u okviru In?enjerijskog korpusa Armije SAD-a. Nakon ?to je Meksiko predao SAD-u ve?inu dana?njeg zapadnog i jugozapadnog dijela SAD-a (to se desilo 1848 ), 10. maja 1855 . Brigham Young poslao je 30 misionara pod vodstvom Williama Bringhursta u podru?je Las Vegasa s namjerom da se Pajuti (lokalno indijansko pleme) preobrate na mormonizam . Blizu dana?njeg centra grada bila je sagrađena tvrđava koja je slu?ila kao svrati?te ljudima koji su putovali "Mormonskim koridorom" između Salt Lake Cityja i za jedno kra?e vrijeme uspje?ne sveta?ke kolonije u San Bernardinu, California . Ipak, mormoni su napustili Vegas 1857 . Las Vegas je osnovan kao ?eljezni?ki grad 15. maja 1905 . kada su 44.5 ha zemlje (u dana?njem centru grada) u vlasni?tvu jedne ?eljezni?ke kompanije prodana na aukciji. Las Vegas je pripadao Lincoln Countyju do 1909 . kad postaje dio novoosnovanog Clark Countyja (koji je dobio ime po senatoru iz Montane Williamu A. Clarku, jednom od direktora navedene kompanije). Katoli?ka Crkva sv. Ivane Orleanske blizu 4. ulice i ulice Bridger osnovana je 1910 . Las Vegas je postao uklju?eni grad 16. marta 1911 , a Peter Buol bio je prvi gradona?elnik.

Las Vegas je po?eo kao svrati?te za pionirske putnike na zapad i postao popularni ?eljezni?ki grad na po?etku 20. stolje?a. Bio je mjesto odakle su se rude iz okolnih rudnika otpremale u ostatak zemlje. Nakon procvata ?eljeznice Las Vegas je malo izgubio na va?nosti, ali je zavr?etak izgradnje ?uvene Hooverove brane 1935 . rezultirao porastom u stanovni?tvu, kao i u turisti?kom aspektu. Ta brana, koja se nalazi 48 km jugoisto?no od grada, također je napravila jezero Mead, najve?e ameri?ko vje?ta?ko jezero i rezervoar vode. Danas se turistima nudi odlazak u manje poznate dijelove brane. Legalizacija kockanja 1931 . dovela je do pojave kasino-hotela, po kojima je Las Vegas ?uven. Najve?i razvoj desio se 1940-ih godina. Uspjeh prvih kasino-biznisa u gradu povezan je s organiziranim kriminalom . Ve?inom originalnih velikih kasina upravljali su ili su ih barem osnovali vode?i mafija?i Benjamin "Bugsy" Siegel , Meyer Lansky te jo? neki drugi. ^[5] Brzi rast ovog kockarskog carstva desio se i zahvaljuju?i propadanju drugih ve?ih kockarskih centara 50-ih godina, kao ?to su Galveston (Texas) ili Hot Spring ( Arkansas ).

Dolaskom poznatog biznismena Howarda Hughesa krajem 1960-ih , koji je kupio mnoge kasino-hotele, kao i pojavom radijskih i TV-stanica u gradu, legitimne korporacije također su po?ele kupovati kasina, a federalne vlasti istjerale su mafiju iz grada tokom nekoliko idu?ih godina. Konstantnu turisti?ku "dolarsku struju" od kasina i hotela uve?ao je novi izvor saveznog novca. Taj novac stizao je od osnivanja onog ?to je danas Avijati?arska baza Nellis. Priliv vojnog osoblja i lovaca na poslove u kasinima pomogao je nastanku buma u građevinarstvu i izgradnji, koji se danas ipak malo smanjio.

Iako je Macau prestigao Las Vegas po prihodima od kockanja, ipak ovo podru?je ostaje jedno od vode?ih svjetskih odredi?ta za zabavu. ^[6] Dana 1. oktobra 2017. desio se oru?ani napad tokom festivala country muzike koji se odr?avao u Las Vegasu, prilikom kojeg je preko 60 osoba ubijeno a 527 te?e i lak?e povrijeđeno. ^[7] Napada? je identificiran kao 64-godi?nji Stephen Craig Paddock iz grada Mequitea. Bio je to oru?ani napad sa najvi?e ?rtava u ameri?koj historiji do sada.

Geografija i klima [ uredi | uredi izvor ]

Las Vegas je smje?ten u bezvodnoj pustinjskoj oblasti u okrugu Clark . Okru?enjem dominira pustinjska vegetacija, a ima i divljih ?ivotinja. U ovom podru?ju znaju se desiti iznenadne bujice i poplave. Omogu?avanje prirasta u broju stanovni?tva bio je glavni razlog za pove?anje kapaciteta gradskog sistema za odvod otpadnih voda. ?irenje tog sistema finansirano je iz fonda Ameri?ke agencije za za?titu okoline ( USEPA ) koja je 2008 . dodijelila grant za programe analiziranja i prognoziranja ?irenja grada i njegovog utjecaja na okolinu do 2019. godine.

Grad je u bezvodnom bazenu, okru?en suhim planinama, a nadmorska visina mu je oko 620 m. Na zapadu se nalaze Spring planine. Ve?ina krajolika je stjenovita i puna pra?ine. U samom gradu, međutim, ima puno travnjaka, drve?a i ostalih zelenih povr?ina. Zbog problema s izvorima vode, trenutno postoji pokret koji podupire uređivanje okoline i vrtova na na?in da se smanji ili eliminira potreba za dodatnom vodom iz sistema navodnjavanja (tzv. xeriscaping ili xerogardening , ina?e gr?ko - engleska kovanica). Prema Ameri?kom uredu za popis, povr?ina grada iznosi 340.26 km ² , od ?ega je 340 kopno, a samo 0.26 (0.04%) voda.

Klima [ uredi | uredi izvor ]

Klima Las Vegasa je suha, pustinjska klima (oznaka BWh po Koppenovoj klasifikaciji), tipi?na za pustinju Mojave u kojoj se grad nalazi. Grad u?iva u sun?anim periodima i ima preko 300 sun?anih dana i preko 3.800 sun?anih sati godi?nje ^[8] , sa 110 mm padavina (Las Vegas ima prosjek od 29 ki?nih dana u godini, ve?inom tokom zime, ali nije neobi?na pojava u bilo koje doba godine).

Ljeto je izuzetno vru?e i uglavnom suho, s prosje?nom maksimalnom dnevnom temperaturom od 34 do 40 °C i minimalnom no?nom od 21?26 °C. U prosjeku su 133 dana godi?nje toplija od 32 °C, a 72 od 38 °C, s tim da ve?ina dana u julu i augustu prema?uje ove vrijednosti. Ipak, vla?nost zraka veoma je niska i ?esto je ispod 10%.

Zime su kratkog vijeka i op?enito blage, s dnevnim maksimumom od 16 i no?nim minimumom od 4 °C. Okolne planine skupljaju snijeg tokom zime, ali u samom gradu snijeg je rijetka pojava. Prije nekoliko godina snijeg je ipak pao u dolini. Temperatura se ponekad mo?e spustiti i do nule, ali zimske no?ne temperature rijetko se spu?taju ispod -1 °C.

	Jan	Feb	Mar	Apr	Maj	Jun	Jul	Aug	Sep	Okt	Nov	Dec
Najvi?a prosje?na temperatura (°C)	13,94	17,22	20,83	25,61	31	37,17	40,06	38,78	34,33	27,11	18,89	14,06	Ø	26,6
Najni?a prosje?na temperatura (°C)	2,67	5,22	8,33	12,17	17,17	22,39	25,67	24,83	20,44	13,61	6,67	2,56	Ø	13,5
Padavine (mm)	15	17,5	15	3,8	6,1	2	11,2	11,4	7,9	6,1	7,9	10,2	Σ	114,1
Temperatura u °C ? padavine u mm Dijagram: Temperatura 13,94 2,67 17,22 5,22 20,83 8,33 25,61 12,17 31 17,17 37,17 22,39 40,06 25,67 38,78 24,83 34,33 20,44 27,11 13,61 18,89 6,67 14,06 2,56 jan feb mar apr maj jun jul aug sep okt nov dec Padavine 15 17,5 15 3,8 6,1 2 11,2 11,4 7,9 6,1 7,9 10,2 jan feb mar apr maj jun jul aug sep okt nov dec
Izvor: [1]

Demografska struktura [ uredi | uredi izvor ]

Broj stanovnika
Popis	Broj stanovnika		Promjena u odnosu na prethodni popis ± u %
1900 .	25		?
1910 .	800		3.100 %
1920 .	2.304		188 %
1930 .	5.165		124,2 %
1940 .	8.422		63,1 %
1950 .	24.624		192,4 %
1960 .	64.405		161,6 %
1970 .	125.787		95,3 %
1980 .	164.674		30,9 %
1990 .	258.295		56,9 %
2000 .	478.434		85,2 %
2010 .	583.756		22 %
source: [9] [10]

Prema procjenama Ameri?kog ureda za popis iz 2008, Las Vegas sa ?irom okolinom ima 1.865.746 stanovnika i regija je jedna od najbr?e rastu?ih u SAD-u. Veliki broj novih stanovnika dolazi iz Kalifornije. ^[11]

Prema istra?ivanjima American Community Surveya ( ACS-a ) u periodu od 2006 -2008, rasni sastav stanovni?tva u Las Vegasu jeste sljede?i ^[12] :

• bijelci - 70.8% (nehispanoameri?ki bijelci - 50,8%)
• crnci ( Afroamerikanci ) - 10,3%
• Indijanci - 0,6%
• Azijati - 5,5%
• Havajci ili drugi Poline?ani - 0,5%
• Hispano- ili Latinoamerikanci (bilo koje rase) - 30%
• multirasni - 3,6%
• ostale rase - 8,8%

Prema popisu iz 2000 ^[13] , u gradu (bez okoline) bilo je 478.434 stanovnika, 176.750 doma?instava i 117.538 porodica. Gusto?a naseljenosti bila je 1.630,3 /km ² . Rasni sastav bio je: 69,86% bijelaca, 10,36% Afroamerikanaca, 0,75% Indijanaca, 4,78% Azijata, 0,45% ljudi s pacifi?kih otoka, 9,75% ljudi ostalih rasa i 4,05% multirasnih ljudi. Hispano- ili Latinoamerikanci (bilo koje rase) ?inili su 23,61% stanovni?tva.

Bilo je 176.750 doma?instava, od kojih je 31,9% imalo dijete mlađe od 18 godina koje ?ivi s roditeljima, 48,3% bili su vjen?ani parovi koji ?ive zajedno, 12,2% bila su doma?instva sa ?enom na ?elu, bez prisustva supruga, a 33,5% nije bilo u porodi?nim odnosima. ?etvrtinu svih doma?instava ?inili su samci, a 7,5% imalo je nekoga iz rodbine starijeg od 65 godina ko ?ivi sam.

Dobna struktura bila je sljede?a:

• mlađi od 18 godina - 25,9%
• od 18 do 24 - 8,8%
• od 25 do 44 - 32%
• od 45 do 64 - 21,7%
• 65 i stariji - 11,6%.

Srednja ili prosje?na starost iznosila je 34 godine. Na svakih 100 ?ena u prosjeku bila su 103,3 mu?karca. Na svakih 100 ?ena od 18 i vi?e godina dolazila su 102,5 mu?karca.

Prosje?ni prihodi jednog doma?instva iznosili su 53.000 $, a prihodi jedne porodice 58.465 $. ^[14] Mu?karci su imali prosje?ne prihode od 35.511 $, a ?ene 27.554 $. Prihod po glavi stanovnika u Las Vegasu bio je 22.060 $. Oko 6,6% porodica i 8,9% stanovni?tva bilo je ispod granice siroma?tva, uklju?uju?i 5,4% mlađih od 18 i 6,3% starijih od 65 godina.

Las Vegas ima jednu od najve?ih stopa samoubistava i razvoda u SAD-u. ^[15] U novinama Las Vegas Sun 2008. godine objavljena je studija koja pokazuje da ?ak 40% stanovnika Las Vegasa ima manju vjerovatno?u da po?ine samoubistvo kad napuste Las Vegas, a za turiste i posjetioce stanje je obrnuto: vjerovatno?a da ?e oni po?initi samoubistvo kad su u Las Vegasu udvostru?ava se u odnosu na boravak u bilo kojem drugom gradu, pa i vi?e od toga. ^{[16] [17]} Ta studija sru?ila je dugotrajne tabue u pogledu diskusija o samoubistvima u Las Vegasu. ^[18] ?to se ti?e ve?e stope razvoda , ona se ne odnosi isklju?ivo na stanovnike Las Vegasa - naime, u Nevadi je razvodni proces lak?i nego u ve?ini saveznih dr?ava, pa mnogi ljudi iz cijele zemlje dolaze u Nevadu da olak?aju i ubrzaju taj proces.

Iz sli?nih razloga Las Vegas ima i jednu od najve?ih stopa sklapanja brakova ; mnoge dozvole za vjen?anja izdaju se ljudima koji ne dolaze iz ovog podru?ja.

Ekonomija [ uredi | uredi izvor ]

Osnovni pokreta? ekonomije Las Vegasa jeste spoj turizma, kockanja i odr?avanja razli?itih konvencija, ?to je zauzvrat izvor prihoda za maloprodaju i restorane. Grad slu?i kao sjedi?te za dvije najve?e svjetske kockarske kompanije, Harrah's Entertainment i MGM Mirage . ^[19] U podru?ju Las Vegasa smje?teno je i jo? nekoliko kompanija koje se bave proizvodnjom elektroni?kih kockarskih ma?ina, kao ?to su slot-ma?ine. U prvoj deceniji 21. stolje?a maloprodaja i restorani postali su posebne atrakcije. Turisti?kim marketingom i promocijom upravlja Las Vegas Convention and Visitors Authority , agencija koja djeluje u cijelom okrugu. Njeno godi?nje istra?ivanje obezbjeđuje detaljne informacije o broju posjetilaca, na?inima tro?enja novca i prihodima iz svega toga. ^[20]

Stalni rast populacije zna?i da je građevinarstvo od vitalnog zna?aja. 2000. godine kupljeno je vi?e od 21.000 novih i vi?e od 26.000 "polovnih" ku?a. Na po?etku 2005 . 20 projekata gradnje stambenih prostora, od kojih je svaki zauzimao vi?e od 120 ha povr?ine, bilo je u toku. Tokom tog istog perioda Las Vegas je smatran najbr?e rastu?om zajednicom u SAD-u. Međutim, finansijska kriza 2007 - 2010 i pad u poslovima koji ju je pratio zna?ajno su usporili i biznis i rast grada, koji je zabilje?io jednu od najve?ih stopa gubitka domova zbog hipoteke u SAD-u. Nestanak raspolo?ivih prihoda od potro?a?a i negativna reakcija protiv tro?enja novca na korporativne zabave doveli su ugostiteljstvo u kovitlac od kojeg se ono jo? mora oporaviti.

Ponovni razvoj [ uredi | uredi izvor ]

Kad je 1989 . godine otvoren Mirage , to je ozna?ilo po?etak daljeg razvoja ju?nog dijela Stripa. To se negativno odrazilo na turizam u centru grada, ali mnogi skora?nji projekti i izgradnja stanova koji su u vlasni?tvu njihovih stanara pove?ali su broj posjetilaca u centru grada.

Gradski ?elnici ulo?ili su napore u poku?ajima da se pokrenu i drugi vidovi ekonomije osim turizma, kao ?to su razni oblici proizvodnje, bankarstvo i ostale komercijalne djelatnosti. Nepostojanje poreza na prihode za fizi?ka lica i firme te veoma jednostavni zahtjevi u proces osnivanja korporacija doprinijeli su uspjehu ovih poku?aja.

Las Vegas je nedavno do?ivio enorman bum i u turizmu i u populaciji. Kao odraz brzog rasta populacije u gradu po?etkom 90-ih izgrađena je nova Kineska ?etvrt na Spring Mountain Roadu. U po?etku se Kineska ?etvrt sastojala samo od jednog velikog trgova?kog centra, ali podru?je je nedavno pro?ireno za nove trgova?ke centre koji sadr?e razli?ite azijske biznise.

?irenjem Stripa 90-ih godina, centar grada (koji je jo? bio zadr?ao osje?aj onog starog Las Vegasa) po?eo je trpjeti negativne posljedice. Kako bi se stanje u centru promijenilo nabolje, grad je poduzeo određene napore. Napravljena je pje?a?ka ulica Fremont Street Experience ( FSE ) kako bi se turisti vratili u centar i ona se pokazala popularnom u tom pogledu. Od po?etka recesije 2008 , mnogi od tih napora obustavljeni su. Trgova?ki i zabavni centar Neonopolis zatvorio je 11 svojih pozori?ta i skoro sve maloprodajne radnje. Mnogi projekti skupih stanova bili su u toku, ali jedna od zgrada s najvi?im profilom, tornjevi Streamline , prijavila je bankrot. Ipak, pojavili su se neki obe?avaju?i znakovi za ovo podru?je. Grad je uspio "preseliti" operacije Porezne uprave SAD-a s krajnjeg zapadnog dijela grada u novu zgradu u centru, koja je otvorena u aprilu 2005 . Za preseljenje Porezne uprave o?ekuje se da ?e stvoriti ve?e zahtjeve za dodatnim poslovnim aktivnostima u centru grada, naro?ito u dnevnim satima.

Grad je 1995 . kupio 25 ha zemlji?ta od kompanije Union Pacific Railroad , s namjerom da tu napravi ne?to ?to ?e privu?i vi?e ljudi u podru?je centra grada. 2004 . godine gradona?elnik Oscar Goodman objavio je planove za Symphony Park , u koji su uklju?eni stambeni i uredski prostori, zatim Lou Ruvo Brain Institute (akademski medicinski centar), The Smith Center for the Performing Arts i nova gradska vije?nica. Nakon neuspjelih pregovora s kompanijom The Related Co o izgradnji Union Parka u oktobru 2005, grad je izabrao Newland Communities (firmu sa sjedi?tem u San Diegu ) kao novog izvođa?a radova. Po ugovoru s tom firmom, radove nadgleda Dan Van Epp, potpredsjednik lokalnog ogranka firme i biv?i predsjednik Howard Hughes Corporationa . Lou Ruvo Brain Institute dovr?en je 2009. godine.

Osim Symphony Parka , s realizacijom su po?eli i drugi projekti izgradnje stambenih i uredskih prostora po centru Las Vegasa. Neki od njih, uklju?uju?i i projekte visokih hotela, dramati?no su promijenili izgled neba u Las Vegasu posljednjih godina. Mnogi veliki takvi projekti u planu su i za centar grada i za Strip.

Grad je 2004. sklopio partnerstvo s firmama Cheetah Wireless Technologies i MeshNetwork da se sprovede projekat mobilnog broadband sistema koji bi pokrio ?ire podru?je. Sistem je instaliran u centru grada, u blizini FSE-a. 2005. godine otvoren je i The World Market Center , ?ija je namjera postati najistaknutiji nacionalni i eventualno svjetski veleprodajni salon namje?taja, koji bi se takmi?io s dosad vode?im centrom te vrste u High Pointu ( Sjeverna Karolina ).

23. 10. 2006 . otkriveni su planovi za izgradnju Svjetskog draguljarskog centra u okviru Symphony Parka . Sli?no World Market Centeru , i SDC (engl. WJC ) slu?io bi za sajmove i susrete draguljara iz cijelog svijeta. Po projektu, to bi bio neboder s 57 spratova (248 m visine). ^[21]

Turizam [ uredi | uredi izvor ]

Glavne atrakcije Las Vegasa jesu kasina i hoteli . Najpoznatija kasina-hoteli smje?tena su du? Las Vegas Stripa. Ova ve?a kasina nalaze se izvan grada. Mnogi od ovih hotela vrlo su veliki, sa hiljadama soba, uz prate?e prostore za kockanje. Postoji mnogo kasina-hotela i u centru grada, koji je bio ?ari?te kockarske industrije u ranim danima. Nekoliko ve?ih hotela i kasina nalaze se ne?to izvan Stripa i u okolini grada.

Neki od najpoznatijih kasina u centru nalaze se u FSE-u, koja je u?injena raznolikom kako bi se barovima dozvolilo da budu bli?i jedni drugima, sli?no kao u ?etvrti Gaslamp u San Diegu.

Kasina u centru grada [ uredi | uredi izvor ]

• Binion's Gambling Hall and Hotel
• California Hotel and Casino
• El Cortez
• Fitzgeralds Las Vegas
• Four Queens
• Fremont Casino
• Gold Spike Hotel and Casino
• Golden Gate Hotel and Casino
• Golden Nugget
• Las Vegas Club
• Main Street Casino
• Plaza Hotel & Casino

Okolni gradovi [ uredi | uredi izvor ]

• Henderson (uklju?en)
• Sjeverni Las Vegas (uklju?en)
• Sunrise Manor (neuklju?en)
• Spring Valley (neuklju?en)
• Boulder City (uklju?en)

Kultura [ uredi | uredi izvor ]

Svakog prvog petka u mjesecu odr?ava se proslava "Prvog petka" u okviru koje se izla?u i izvode djela lokalnih umjetnika i muzi?ara u dijelu centra grada poznatom kao "Arts District" ("Distrikt umjetnosti"). ^[22]

?etvrtak uo?i "Prvog petka" poznat je kao "?evrtak pregl?d?" ("Preview Thursday"). Ovaj ve?ernji događaj posve?en je tek otvorenim novim izlo?bama u galerijama u centru grada.

U Zoolo?ko-botani?kom parku ju?ne Nevade, poznatom i kao Lasvegaski zoo-vrt, nalazi se preko 150 vrsta ?ivotinja i biljaka.

485 miliona dolara vrijedan The Smith Center for the Performing Arts (koji je trenutno u izgradnji) nalazit ?e se u okviru Symphony Parka . Centar ?e biti prikladan za broadwayske predstave i ostale ve?e sli?ne atrakcije, te za nastupe orkestara , izvođenja opera i plesne događaje.

Grad je, također, doma?in i nekim godi?njim događajima, kao ?to je kaubojski festival Helldorado Days .

Sport [ uredi | uredi izvor ]

Las Vegas nema nijedan klub u vode?im ameri?kim sportovima i ligama, iako je ?ire gradsko podru?je jednako veliko ili ve?e od mnogih gradova koji ih imaju. Glavna dva razloga za to jesu zabrinutost zbog legalnog sportskog klađenja te organiziranje sportskih događaja iz zabave, a ne iz sportskih ciljeva, a objema ovim stvarima Las Vegas obiluje. Grad trenutno ima 2 kluba u ni?im ligama, bejzbolski Las Vegas 51s , koji nastupa u Pacifi?koj ligi, i hokeja?ki Las Vegas Wranglers , koji se takmi?i u Isto?noj hokeja?koj ligi, a ina?e je udru?en s timom Phoenix Coyotes . Također postoji i klub Las Vegas Locomotives ( ameri?ki nogomet ), ?lan UFL -a ( United Football League ).

U pro?losti je Las Vegas imao klubove koji su nastupali u Kanadskoj fudbalskoj ligi, XFL -u (ameri?koj profesionalnoj fudbalskoj ligi koja je trajala samo jednu sezonu - 2001 ), WBL -u (Svjetskoj ko?arka?koj ligi) i u Arena Football League (trajala od 1987 - 2008 ). Postoje ?pekulacije da ?e zavr?etak izgradnje nove dvorane, za koju se o?ekuje da ?e biti otvorena 2010. godine (i trenutno jo? nema planiranog datuma otvaranja), privu?i klubove iz NBA i NHL . Grad je, navodno, među prvim kandidatima za pro?irenje MLS -a (Ameri?ke nogometne lige) u bliskoj budu?nosti. Također je bilo kontakata između gradskih zvani?nika i nekoliko vlasnika bejzbolskih klubova u pogledu njihovog preseljenja u Las Vegas. Grad je bio jak kandidat za preseljenje Montreal Exposa , koji su na kraju ipak postali Washington Nationals (navodno je prevagu odnijela garancija Washingtona da ?e novi stadion biti u potpunosti izgrađen javnim sredstvima. U Las Vegasu je 2008. odr?an i zimski sastanak ?elnika MLB-a.

Sportski događaji visokog nivoa i ograni?enog trajanja bili su jako uspje?ni u Las Vegasu. Grad je bio doma?in NBA All-star utakmice 2007 . NASCAR Sprint kup (automobilske utrke) privu?e i do 165.000 gledalaca. Las Vegas je doma?in i zna?ajnom broju profesionalnih borbi, naro?ito u boksu . Mnoge od tih borbi (poput onih iz Ultimate Fight serije, tj. UFC -a) odr?avaju se blizu centra grada ili na Stripu, u nekom od poznatih hotela-kasina. Mandalay Bay je naro?ito poznat kao glavni kandidat za odr?avanje UFC-borbi. Las Vegas se ?esto naziva bokserskom Mekom ^[23] , titulom koju ?esto dijeli s legendarnim Madison Square Gardenom u New Yorku . National Finals Rodeo privukao je hiljade gledalaca u grad od 1985 , pa je 2005. ugovor s gradom produ?en do 2014. NBA Ljetna liga trenutno se odr?ava u gradu, a tu je 2008. trenirao i ameri?ki olimpijski ko?arka?ki tim.

Univerzitet Nevade, Las Vegas (UNLV) takmi?i se u Diviziji 1 NCAA lige i u mu?koj i u ?enskoj konkurenciji, a ?lan je i Mountain West Conferencea (sistem univerzitetskih takmi?enja u raznim sportovima). Koled? ju?ne Nevade također ima sportski program, sa zna?ajnim uspjehom u bejzbolu na lokalnom nivou.

Postoje jaki sportski programi u mnogim srednjim ?kolama u Las Vegasu, a dosta igra?a iz raznih sportova kasnije je napravilo solidne karijere u univerzitetskom ili profesionalnom sportu, npr. Andre Agassi , Greg Anthony, Marcus Banks, Steven Jackson, Ryan Ludwick, Greg Maddux, Frank Mir, DeMarco Murray i Ryan Reynolds.

Parkovi i rekreacija [ uredi | uredi izvor ]

Las Vegas ima desetke parkova, uklju?uju?i i obrazovno-rekreacijski centar Las Vegas Springs Preserve i Floyd Lamb State Park .

Atrakcije [ uredi | uredi izvor ]

Grad je popularna destinacija za Havajce. 2002. godine skoro 80.000 biv?ih stanovnika Havaja ?ivjelo je u Las Vegasu, a skoro 3.000 posje?ivalo je grad svake sedmice. ^[24] Las Vegas ponekad nazivaju i devetim havajskim otokom. ^[25] U gradu se nalazi prva prodavnica iz lanca ABC Stores izvan dr?ave Havaji.

Uprava [ uredi | uredi izvor ]

Las Vegasom upravlja gradsko vije?e koje trenutno ima 7 ?lanova, zajedno s gradona?elnikom. Gradona?elnik predsjedava svim sastancima vije?a, a ako nije u mogu?nosti, mijenja ga ?lan vije?a koji ima funkciju privremenog zamjenika gradona?elnika (neki gradovi u SAD-u nemaju slu?benu funkciju zamjenika gradona?elnika, ve? jedan ?lan gradskog vije?a bude izabran kao osoba koja ?e ga mijenjati dok je odsutan ili sprije?en u obavljanju du?nosti). Gradski manager (ne?to kao upravnik) odgovoran je za administraciju i svakodnevne zadatke svih op?inskih slu?bi i gradskih odjeljenja. On, također, odr?ava vezu sa saveznim, dr?avnim, okru?nim i ostalim lokalnim vlastima.

Ve?ina ?ireg gradskog podru?ja podijeljena je na susjedne uklju?ene gradove ili neuklju?ene op?ine. U neuklju?enim op?inama pod upravom Clark Countyja ?ivi oko 700.000 ljudi, a jo? 465.000 ?ivi u uklju?enim gradovima kao ?to su Sjeverni Las Vegas, Henderson i Boulder City. Las Vegas i skoro cijelo okolno podru?je imaju zajedni?ku policiju - Las Vegas Metropolitan Police Department , koja je osnovana 1973 . spajanjem Las Vegas Police Departmenta i Clark County Sheriff's Departmenta . Sjeverni Las Vegas, Henderson, Boulder City te neki fakulteti imaju vlastite policijske slu?be.

Indijanski rezervat za Pajute zauzima oko 4.000 m ² i nalazi se u blizini centra grada.

Las Vegas, kao sjedi?te Saveznog okru?nog suda Lloyd D. George , privla?i i mnoge uslu?ne pravne djelatnosti u vezi s kaucijama, brakom, razvodom, porezom, uklju?ivanjem i ostalim pravnim uslugama.

Obrazovanje [ uredi | uredi izvor ]

Osnovno i srednjo?kolsko obrazovanje (u javnim ?kolama) obezbjeđuje ?kolski distrikt Clark Countyja, koji je peti najbrojniji u SAD-u (planirani upis za ?k. g. 2007-2008. bio je 314.000 u?enika do 12. razreda).

Ranije spomenuti UNLV nalazi se u Paradiseu, oko 5 km od ju?nih granica grada i oko 3.2 km isto?no od Stripa. Medicinski fakultet Univerziteta Nevade u Renou ima kampus blizu centra Las Vegasa. Nekoliko dr?avnih univerziteta, uklju?uju?i Univerzitet Phoenix , imaju kampuse u podru?ju Las Vegasa. Nevada State College i Univerzitet Touro nalaze se u obli?njem Hendersonu. Koled? ju?ne Nevade ima kampuse u Las Vegasu, Sjevernom Las Vegasu i Hendersonu. U Hendersonu su, također, i Univerzitet DeVry i Keller Graduate School of Management ( Kellerov fakultet za menad?ment ). Od privatnih ustanova, tu su koled? Apollo , National University , te ITT tehni?ki institut .

Transport [ uredi | uredi izvor ]

RTC Transit je sistem javnog transporta koji obezbjeđuje autobuske usluge u Las Vegasu, Hendersonu, Sjevernom Las Vegasu i ostalim prigradskim podru?jima. Međugradski autobuski prijevoz za Las Vegas obezbjeđuju neke tradicionalne autobuske firme, kao ?to je Greyhound Lines . Za ?arter-linije tu je Green Tortoise , a postoji i nekoliko linija za Kinesku ?etvrt. Amtrak California također ima liniju između Las Vegasa i najbli?e putni?ke ?eljezni?ke stanice u Barstowu (Kalifornija).

Nova brza tranzitna veza u Las Vegasu zvana ACE Gold Line (autobuska linija s ograni?enim stajanjima i ?estim prometom) pokrenuta je u martu 2010 . i povezuje centar Las Vegasa, Strip, Centar za konvencije i gradski trg.

Izuzev Bulevara Las Vegas , autoputa Boulder (SR 582) i Rancho Drivea (SR 599), ve?ina ulica i cesta u Las Vegasu smje?tena je uzdu? granica između parcela koje su veli?ine 1 x 1 milja (ameri?ki geodeti pri izradi mapa dijele određeno podru?je na dijelove spomenute veli?ine, a taj sistem primjenjuje se i kod razmjeravanja parcela, samo u manjim omjerima). Ve?inu tih cesta odr?ava Odjel za saobra?aj u Nevadi, kao i dr?avne ceste.

Ceste 15 , 515 i US 95 vode iz grada u sva 4 smjera. Dvije ve?e ceste - Interstate 15 i Interstate 515/U.S. Route 95 - kri?aju se u centru Las Vegasa. I-15 povezuje Las Vegas S Los Angelesom i ide na sjeveroistok prema Salt Lake Cityju. I-515 ide na jugoistok prema Hendersonu, odakle US 93 dalje vodi preko Hooverove brane u Phoenix, Arizona . US 95 povezuje grad sa sjeverozapadnom Nevadom, uklju?uju?i Carson City i Reno. US 93 odvaja se od I-15 sjeveroisto?no od Las Vegasa i ide na sjever, kroz isto?nu Nevadu, prolaze?i kroz mjesta Elly i Wells. US 95 skre?e ju?no od US 93 blizu Hendersona i ide kroz krajnji istok Kalifornije. Izgrađena je djelomi?na obilaznica, koja se sastoji od I-215 na jugu i Clark County 215 na zapadu i sjeveru. Od ostalih cesta, Blue Diamond Road (SR 160) vodi u Pahrump, a Bulevar Lake Mead (SR 147) do jezera Mead.

Ceste u pravcu istok-zapad, od sjevera prema jugu

• Ann Road
• Craig Road (SR 573)
• Cheyenne Avenue (SR 574)
• Smoke Ranch Road
• Lake Mead Boulevard/St. Rose Parkway (SR 147)
• Washington Avenue (SR 578)
• Summerlin Parkway
• Bonanza Road (SR 579)
• Charleston Boulevard (SR 159)
• Sahara Avenue (SR 589)
• Blue Diamond Road/Windmill Road

Ceste u pravcu sjever-jug, od zapada prema istoku

• Fort Apache Road
• Durango Drive
• Buffalo Drive
• Rainbow Boulevard (SR 595)
• Jones Boulevard (SR 596)
• Decatur Boulevard
• Valley View Boulevard
• Rancho Drive
• Maryland Parkway
• Eastern Avenue (SR 607)
• Pecos Road
• Lamb Boulevard (SR 610)
• Nellis Boulevard (SR 612)

Međunarodni aerodrom McCarran zadu?en je za međunarodne i doma?e letove u dolinu Las Vegasa, a preko njega idu i letovi privatnih aviofirmi, kao i teretni letovi. Neki civilni letovi koriste manje aerodrome u Sjevernom Las Vegasu i Hendersonu.

Union Pacific Railroad jedina je ?eljeznica prve klase koja obezbjeđuje promet teretnih vozova kroz Las Vegas. Do 1997 . vozovi kompanije Amtrak Desert Wind i?li su za Las Vegas koriste?i pruge Union Pacific Railroada koje su prolazile kroz grad. Po?etkom 90-ih diskutiralo se o planovima da se obnovi Amtrakova linija koja je spajala Las Vegas i Los Angeles, ali nijedan od njih nikad nije implementiran. Amtrakova stanica u Las Vegasu bila je smje?tena u hotelu Plaza ?ime je dr?ala "titulu" jedine ?eljezni?ke stanice u SAD-u koja se nalazila u kasinu.

Prijedlozi da se o?ivi saobra?aj putni?kih vozova za Las Vegas imaju u vidu brzi voz Desert Xpress iz Victorvillea u Kaliforniji, zatim međudr?avnu liniju lebde?e ?eljeznice između Kalifornije i Nevade, koja bi se na kraju produ?ila do Anaheima (Kalifornija), a njen prvi segment bio bi u Primmu (Nevada), Las Vegas Railway Express i, najnovije, Z-voz , koji bi i?ao 6 dana sedmi?no između Los Angeles Union Station i nove Z-train stanice u blizini Stripa.

Bratski gradovi [ uredi | uredi izvor ]

Las Vegas ima nekoliko bratskih gradova:

• Angeles City , Filipini
• Ansan , Ju?na Koreja
• Huludao , Kina
• Jeju City , Ju?na Koreja
• Pamukkale , Turska
• Pernik , Bugarska
• Phuket , Tajland
• Tagaytay City , Filipini

Reference [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Commons ima datoteke na temu: Las Vegas

Wikivoyage ima vodi? za putovanje za: Las Vegas

• http://www.lasvegasnevada.gov/
• http://www.geotimes.org/nov05/Travels1105.html
• http://forecast.weather.gov/MapClick.php?site=vef&smap=1&textField1=36.175&textField2=-115.13639