Ivan Evanđelist ?ari?

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ivan Evanđelist ?ari?
Rođenje
Ivan ?ari?

( 1871-09-27 ) 27. septembar 1871.
Travnik , Osmanlijsko Carstvo
Smrt 16. juli 1960 (1960-07-16) (88 godina)
Madrid , ?panija
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje nadbiskup

Ivan "Evanđelist" ?ari? ( Dolac , Travnik , 27. septembra 1871. ? Madrid , 16. jula 1960.) je bio bosanskohercegova?ki sve?enik, teolog, prevodilac i vrhbosanski nadbiskup . [1] [2]

Biografija [ uredi | uredi izvor ]

Obrazovanje [ uredi | uredi izvor ]

Pohađao je isusova?ku Travni?ku gimnaziju od 1882-90. Bogosloviju je zapo?eo u Travniku, a zavr?io u Sarajevu od 1890-94. ?etiri godine kasnije, 1898. je doktorirao bogosloviju na Katoli?kom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu . Nakon zavr?ene teologije u Sarajevu zaređen je 22. jula 1894. za sve?enika Vrhbosanske nadbiskupije.

Slu?ba [ uredi | uredi izvor ]

Bio je katehet u Zavodu sv. Vinka u Sarajevu, a 1896. postaje kanonik vrhbosanski. Od 1896-1908. uređuje " Vrhbosnu ", a neko vrijeme i " Balkan ". [1] Pomo?ni je biskup od 27. jula 1908. [1] Za vrhbosanskog nadbiskupa je imenovan 2. maja 1922. [1] Formalno je to i ostao do svoje smrti, ali je sve du?nosti nadbiskupa od kraja rata do 1960. obavljao Marko Alaupovi? . Tokom svog upravljanja nadbiskupijom ?ari? je osnovao mnoge ?upe, ?irio katoli?ku ?tampu i karitativnu i misijsku djelatnost. Godine 1922. godine pokrenuo je i neko vrijeme uređivao tjednik " Nedjelja ", koja je kasnije promijenila ime u " Kri? ", i kona?no u " Katoli?ki tjednik ". Istovremeno izdaje " Vrhbosanske suvremene knji?ice ". [1] U prijeratno vrijeme u Sarajevu djeluje na organizovanju pokreta Katoli?ka akcija , profa?isti?kom pokretu pape Pija XI , organizuju?i kri?are za "odsudni ?as", optu?uje katoli?ke sve?enike suprotnih mi?ljenja i otvoreno agituje za usta?ki pokret, pi?e pjesmu u kojoj glorifikuje Franza Ferdinanda . [3]

Drugi svjetski rat [ uredi | uredi izvor ]

U ratnom periodu je preveo Bibliju na hrvatski jezik. [4] Tokom Drugog svjetskog rata , kao hrvatski nacionalist i antikomunist [5] aktivno je podr?avao usta?ki re?im i NDH . [6] [7] U telegramu 25. aprila 1941. godine, koji je objavljen u tada?njim novinama, ?ari? ispred Vrhbosanske nadbiskupije pozdravlja Paveli?a rije?ima da je "...donio slobodu i nezavisnost na?e grude, na?e u?e domovine Herceg-Bosne ponosne." [6] [8] U ?lancima u "Katoli?kom tjedniku" objavljuje tekstove koji slu?e za podstrekavanje usta?kih zlo?ina, a odmah nakon okupacije objavljuje pjesmu "Kad sunce sja", [9] a za Bo?i? 1941. odu posve?ene Paveli?u. [3] Zajedno s reis-ul-ulemom Fehimom Spahom , [a] podr?ao [b] je okupaciju i stvaranje NDH, te su pozvali sve sve?tenstvo, kao i sve vjernike da se aktivno uklju?e za pomo? i stvaranje te okupatorske tvorevine. [10] Zajedno s Spahom je prisustvovao 30. aprila 1941. zakletvi usta?ke vojske u Sarajevu. [8] U suradnji s nadbiskupom Alojzijem Stepincom , biskupima Jozom Gari?en , Antunom Ak?amovi?em i Jankom ?imrakom pripremaju, te izdavaju 24. marta 1945. poslanicu "Poslovnog odbora Hrvatskog Katoli?kog Episkopata" u kojoj napadaju narodnooslobodila?ki pokret Jugoslavije i zala?u se za o?uvanje NDH. [11]

Zbog toga je 1945. izbjegao u Austriju, [1] a zatim u ?paniju . [12]

Poslijeratni period [ uredi | uredi izvor ]

Sahranjen je u Madridu na groblju Cementerio de la Almudena . ?ari?evi posmrtni ostaci su 26. aprila 1997. [1] preneseni u kriptu Crkvu svetog Josipa na Marijin Dvoru u Sarajevu. [1]

Bibliografija [ uredi | uredi izvor ]

Pored prijevoda Starog i Novog zavjeta (1940?41), objavio je desetak zbirki pjesama, kao i djela: "Pio X." (1951), "Sveti Franjo Asi?ki" (1953), "Lurd" (1954), "Fatima" (1956). [2]

Napomene [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ "...Jest pohodio sam i Zagreb. Ja sam jo? prije bio odlu?io da osobno pohodim Zagreb i pozdravim Poglavnika i Nezavisnu Dr?avu Hrvatsku, kao i da mu izrazim potunu odanost bosansko-hercegova?kih muslimana Hrvata" ( Sarajevski novi list , broj 12, 25. maja 1941, pod naslovom "Preuzvi?eni gospodin Reis-ul-ulema Fehim ef. Spaho poru?uje muslimanima da ljubav Poglavnika i Mar?ala Kvaternika prema muslimanima ?uvaju kao svoj najdragocjeniji kapital." ( Sarajevo u revoluciji 2 1977 , str. 140))
  2. ^ "...Molimo se Bogu, da Vas jo? dugo uzdr?i i po?ivi na sre?u i procvat Vjere i Domovine. On Svemogu?i neka svojim Blagoslovom blagoslovi Va?e dijelo, na?u toliko ?uđenu Slobodnu Nezavisnu Hrvatsku Dr?avu!" ( Sarajevski novi list , broj 4, 15. maja 1941.( Sarajevo u revoluciji 2 1977 , str. 140))

Literatura [ uredi | uredi izvor ]

  • Valjan, Velimir (2010). Franjeva?ki samostan u Gu?oj Gori - Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gu?oj Gori (jezik: hrvatski). Gu?a Gora, Sarajevo: Franjeva?ki samostan Gu?a Gora, Kulturno povijesni institut provincije Bosne Srebrene - Sarajevo. ISBN   978-9958-9026-2-8 . CS1 odr?avanje: ref=harv ( link )
  • Grupa autora (1977). Sarajevo u revoluciji 2 . Sarajevo: Istorijski arhiv Sarajevo.
  • Grupa autora (1979). Sarajevo u revoluciji 3 . Sarajevo: Istorijski arhiv Sarajevo.
  • Grupa autora (1981). Sarajevo u revoluciji 4 . Sarajevo: Istorijski arhiv Sarajevo.
  • Sundhaussen, Holm (2018). Jugoslawien und seine Nachfolgestaaten 1943-2011 - Eine ungewohnliche Geschichte des Gewonhlichen (jezik: njema?ki). Wien, Koln, Weimar: Bohlau Verlag. ISBN   978-3-205-79609-1 . CS1 odr?avanje: parametar ref identi?an predodređenom ( link )
  • "Ivan Evanđelist ?ari?" . enciklopedija.hr (jezik: hrvatski). Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krle?a . Pristupljeno 19. 9. 2021 .

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ a b c d e f g h Valjan 2010 , str. 270.
  2. ^ a b Hrvatska enciklopedija 2021 .
  3. ^ a b Sarajevo u revoluciji 3 1979 , str. 735-738.
  4. ^ " Katoli?ki tjednik " . 30. 6. 2011. Arhivirano s originala , 30. 6. 2011 . Pristupljeno 18. 9. 2021 .
  5. ^ Sundhaussen 2018 , str. 69.
  6. ^ a b Sarajevo u revoluciji 2 1977 , str. 118-119.
  7. ^ Sarajevo u revoluciji 2 1977 , str. 124.
  8. ^ a b Sarajevo u revoluciji 2 1977 , str. 29.
  9. ^ Sarajevo u revoluciji 2 1977 , str. 130.
  10. ^ Sarajevo u revoluciji 2 1977 , str. 140.
  11. ^ Sarajevo u revoluciji 4 1981 , str. 20.
  12. ^ " Svjetlost rije?i , godina XXVI, broj 302; Sarajevo 2008" . Arhivirano s originala , 24. 3. 2016 . Pristupljeno 18. 9. 2021 .
Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Evanđelist_?ari?&oldid=3529049 "