Ibrahim I

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ibrahim I
Sultan Osmanlijskog Carstva
Vladavina 1640. - 1648.
Prethodnik Murat IV
Nasljednik Mehmed IV
Supru?nik Turhan Hatice sultanija
Saliha Dila?ub sultanija
Hatice Muazzez sultanija
Humasah sultanija
Aj?e sultanija
Mahienver sultanija
Sivekar sultanija
Dinastija Osmanlije
Otac Ahmed I
Majka Sultanija Kosem
Rođenje 5. novembar 1615.
Smrt 18. august 1648.

Ibrahim I ( osmanski turski : ???????; turski : Ibrahim ; 5. novembar 1615 ? 18. august 1648) bio je sultan Osmanlijskog Carstva od 1640. do 1648. [1] Rođen je u Carigradu kao sin Ahmeda I [2] i njegove ?ene Kosem sultanije . On je kasnije od strane histori?ara dvadesetog stolje?a nazvan ludi Ibrahim zbog svog mentalnog stanja.

Rani ?ivot [ uredi | uredi izvor ]

Ibrahim je rođen 5. novembra 1615. godine kao najmlađi sin sultana Ahmeda I i njegove omiljene konkubine sultanije Kosem . U drugoj godini ?ivota, njegov otac iznenada umire i na prijestolje dolazi njegov stric Mustafa I . On protjeruje sultaniju Kosem i njenu djecu, uklju?uju?i mladog Ibrahima, u stari dvorac. Nakon Mustafinog svrgnu?a, na prijestolje dolazi njegov polubrat Osman II , koji se veoma lijepo pona?ao prema sultaniji Kosem i njenoj djeci. Nakon dolaska njegovog brata Murata IV za sultana, Ibrahim je zatvoren u kavez ?to je uticalo na njegovo zdravlje. Nakon smrti brata, Ibrahim je postao sultan Osmanlijskog Carstva.

Rane godine na vlasti [ uredi | uredi izvor ]

Jedan od najzloglasnijih osmanlijskih sultana, Ibrahim je potro?io svoje rane godine ?ivota u zato?eni?tvu u kavezu , prije nego ?to je naslijedio svog brata Murata IV 1640. godine. Njegova ?etvorica bra?e su bili pogubljeni od strane Murata, a Ibrahim je stalno ?ivio u strahu od pogubljenja. Njegov ?ivot spasila je Kosem sultanija , majka Ibrahima i Murata.

Nakon Muratove smrti, Ibrahim je ostao jedini pre?ivjeli princ dinastije. Kada je postao sultan Ibrahim je posumnjao da je Murat jo? uvijek ?iv. Veliki vezir Kemankes Kara Mustafa pa?a ga je li?no odveo do mrtvog tijela njegovog brata i Ibrahim je prihvatio tron.

Kara Mustafa pa?a je ostao veliki vezir prve ?etiri godine Ibrahimove vladavine, dr?e?i carstvo stabilnim. Sporazumom u Szonu (15. marta 1642), on je obnovio mir sa Austrijom i tokom iste godine preoteo je Azov od Kozaca. Kara Mustafa je stabilizovao valutu reformom kovanica, nastojao je stabilizirati ekonomiju sa novim zemlji?nim reformama, smanjio je broj jani?ara i obuzdao je mo? neposlu?nih pokrajinskih guvernera. Tokom tih godina, Ibrahim je pokazao zabrinutost pravilnim vladanjem carstvom, kao ?to je prikazano u njegovom rukom pisanom komunikacijom sa velikim vezirom. Kara Mustafa je zauzvrat napisao memorandum o javnim poslovima. Odgovor Ibrahima na izvje?taje Kara Mustafe pokazuje da je imao dobro obrazovanje. Ibrahim je ?esto preru?en vr?io inspekciju tr?nica u Istanbulu i naređivao je velikom veziru da ispravi probleme koje je uo?avao.

Dekadencija i krize [ uredi | uredi izvor ]

Ibrahim je ?esto imao glavobolje i napade fizi?ke slabosti, koje su mo?da uzrokovane traumama iz njegovih ranih godina. Po?to je bio jedini pre?ivjeli mu?ki ?lan osmanlijske dinastije, Ibrahim je bio otac tri budu?a sultana: Mehmeda IV , Sulejmana II i Ahmeda II . Ometaju?i harem Kosem sultanija je dobila vlast, ali ?ak je i ona pala kao ?rtva sultanske nemilosti i napustila je pala?u.

Ibrahim je do?ao pod utjecaj konkubine koja je bila ?arlatan Cinci Ho?e, koji se pretvarao da lije?i sultansku fizi?ku bolest. On se zajedno sa svojim saveznicima Silahdar Jusuf agom i Sultanzade Mehmed pa?om obogatio na mitu i na kraju je uzurpirao dovoljno snage da osigura egzekuciju velikog vezira Kara Mustafe. Cinci Ho?e je postao Kadiasker (visoki sudija) Anadolije, Jusuf aga je postao kapudan pa?a (visoki admiral) a Sultanzade Mehmed je postao veliki vezir.

Malte?ki gusarski brodovi su 1645. godine zaplijenili brod koji je prevozio hodo?asnike u Meku. Razjareni sultan je odlu?io da istrijebi sve kr??ane u svom carstvu, ali pod pritiskom svojih ministara odlu?io je da smanji broj rimokatoli?kih sve?tenika. Umjesto toga, svi kr??anski ambasadori su stavljeni u ku?ni pritvor. Budu?i da su gusari pristali na Kretu , kapudan Jusuf pa?a je ohrabrio Ibrahima da napadne otok. Ovo je bio po?etak dugog rata sa Venecijom, koji je trajao 24 godine; Kreta nije u potpunosti potpala pod osmanlijsku dominaciju do 1669. godine. Uprkos padu La Serenissime, venecijanski brodovi su ostvarili pobjede u Egejskom moru , zauzimaju?i Tenedos (1646. godine) i blokiraju?i Dardanele . Kapudan Jusuf je imao privremeni uspjeh osvajaju?i Caneu , zapo?ev?i ljubomorno rivalstvo sa velikim vezirom koje je dovelo do njegove egzekucije u januaru 1646. godine i uklanjanja velikog vezira u decembru 1645. godine.

Sa svojim saradnicima na vlasti, Ibrahimova ekstravagantna tendencija je bila neprovjerena. Podigao je osam konkubina u haseki (kraljevske supruge) daju?i im bogatstvo i zemlji?ta. Nakon ?to se zakonski o?enio konkubinom Telli, naredio je da joj se da pala?a velikog vezira Ibrahima.

Depozicija i egzekucija [ uredi | uredi izvor ]

Venecijanska blokada Dardanela stvorila je oskudicu u glavnom gradu i nametanje te?kih poreza kako bi se nastavio rat. 1647. godine veliki vezir Salih pa?a, Kosem sultanija i ?ejhulislam Abdurrahim efendija bezuspje?no su poku?avali svrgnuti sultana i zamijeniti ga jednim od njegovih sinova. Salih pa?a je pogubljen a Kosem sultanija je protjerana iz harema.

Naredne godine su se jani?ari pobunili. 8. augusta 1648. godine korumpirani veliki vezir Ahmed pa?a je zadavljen i iskidan na komade od ljute gomile, ?ime je dobio posmrtni nadimak "Hezarpare" ("hiljadu komada"). Istog dana, Ibrahimu je oduzeta titula i zatvoren je u Topkapi pala?u. Kosem sultanija je dala saglasnost za oduzimanje titule sinu rekav?i: "Na kraju ne?emo ostati ni vi ni mi u ?ivotu. ?itavo dru?tvo je u ru?evinama. Neka se ukloni odmah sa trona."

Ibrahimov sedmogodi?nji sin Mehmed je postao sultan. Novi veliki vezir Sofu Mehmed pa?a izdao je peticiju ?ejhulislamu za fetvu kako bi sankcionisao Ibrahima. To je bilo odobreno, s porukom "ako postoje dvojica halifa, jedan od njih mora biti ubijen". Kosem sultanija je dala svoj pristanak. Ibrahim je ubijen 18. augusta 1648. godine ispred svoje palate. On je postao drugi sultan koji je ubijen u historiji Osmanlijskog Carstva.

Postoji apokrifna pri?a u kojoj se ?ejhulislam pridru?io pobuni zbog Ibrahimove ?uvene odluke da se udavi svih 280 ?lanova njegovog harema , ali je samo jedna Ibrahimova konkubina pre?ivjela. To je bila Turhan Hatice , koja je bila odgovorna tri godine kasnije za egzekuciju Kosem sultanije (tada je sultan bio Turhanin sin Mehmed IV ). Ova pri?a je vjerovatno kru?ila nakon pu?a kako bi se ocrnilo Ibrahimovo ime.

Li?ni ?ivot [ uredi | uredi izvor ]

Ibrahimove najistaknutije konkubine bile su Ukrajinka Turhan Hatice (majka Mehmeda IV ), Saliha Dilasub (majka Sulejmana II ) i Hatice Muazzez sultanija (majka Ahmeda II ).

U jednom trenutku Ibrahim je davao veliku naklonost novorođen?etu jedne robinje. Turhan, Mehmedova majka, bila je izuzetno ljubomorna i osje?ala je bijes prema Ibrahimu, koji je upao u bijes i uhvatio Mehmeda iz Turhanine ruke i bacio ga u bazen. Mehmed bi se udavio da ga nije sluga spasio. On je ostao sa stalnim o?iljkom na ?elu.

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ "OTTOMAN WEB SITE - IBRAHIM I" . www.osmanli700.gen.tr . Arhivirano s originala , 14. 3. 2016 . Pristupljeno 19. 3. 2016 .
  2. ^ "Ahmed I | Ottoman sultan" . Encyclopedia Britannica . Pristupljeno 19. 3. 2016 .