Gandhi (1982)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gandhi
Originalni poster za film
Re?iser Richard Attenborough
Producent Richard Attenborough
Michael Stanley-Evans
Rani Dube
Scenarist(i) John Briley
Uloge Ben Kingsley
Candice Bergen
John Gielgud
Martin Sheen
Edward Fox
Trevor Howard
Ian Charleson
Muzika Ravi Shankar
?anr drama , biografija
Kinematografija Ronnie Taylor
Billy Williams
Monta?a John Bloom
Produkcija International Film Investors
Distributer Columbia Pictures
Premijera 2. decembar 1982.
Trajanje 191 minuta
Zemlja Ujedinjeno Kraljevstvo
Jezik engleski
Bud?et 22 miliona dolara
Zarada 52,7 miliona dolara [1]

Gandhi biografski je film snimljen 1982. baziran na ?ivotu Mohandasa Karamchanda Gandhija , koji je vodio pokret nenasilnog otpora protiv britanske kolonijalne vladavine u Indiji tokom prve polovine 20.-og vijeka. Re?iser i producent filma je bio sir Richard Attenborough a glavnu ulogu je tuma?io Ben Kingsley kao Gandhi. Oni su obojica osvojili nagrade Oskara za svoj rad na ovom filmu. Film je također osvojio nagradu Oskara za najbolji film osvojiv?i ih ukupno 8 u razli?itim kategorijama. To je bila međunarodna ko-produkcija između filmskih kompanija Indije i Velike Britanije. Film je imao premijeru u New Delhiju 30. novembra 1982. Scenarij Gandhija se mo?e nabaviti kao ?tampana knjiga. Film po?inje sa izjavom autora filma obja?njavaju?i njihov pristup problemu snimanja Gandhijeve slo?ene ?ivotne pri?e: radnja po?inje sa atentatom na Gandhija 30. januara 1948 . i sa njegovom sahranom. Nakon ve?ernje molitve , stari Gandhi uz te?ko?e i pomo? ostalih izlazi u svoju ve?ernju ?etnju da se susretne sa velikim brojem obo?avalaca i po?tovalaca. Jedan od ovih posjetilaca, Nathuram Godse, puca mu pravo u prsa. Gandhi uzvikuje historijsko, "Oh, Bo?e!" ("H? Ram!"), i zatim pada mrtav. [2]

Radnja [ uredi | uredi izvor ]

Prvi dio [ uredi | uredi izvor ]

New Delhi , Indija, 30. januar 1948. nad Mahatmom Gandhijem je izvr?en atentat i odr?an je dr?avni pogreb.

Ju?na Afrika , 1893 . Gandhi, mladi indijski advokat , izba?en je iz voza zato ?to je putovao prvom klasom, ?to nije bilo dopu?teno za njegovu rasu . Pod zastavom Indijske partije kongresa Ju?ne Afrike, on odlu?uje da protestuje protiv tretmana indijskih imigranata, uz pomo? jednog indijskog biznismena, g. Khana. Nakon ?to Gandhi ohrabruje narod da spale isprave usprkos zakonu, policija ga premla?uje a Khan je uhap?en. Britanske novine su izvje?tavale o incidentu. G. Walker, ameri?ki novinar , zainteresirao se za Gandhijevu stvar i posje?uje ga u njegovom ashramu. Gandhi odr?ava govor u prepunoj sali, pozivaju?i na nenasilni otpor generalu Smutsu koji je predlo?io promjene u zakonu o segregaciji , koji bi zahtijevao od svakog indijca da ostavi otiske prstiju i da svaki nekr??anski brak se proglasi neva?e?im. On uspje?no predvodi mar? rudara u ?trajku. Kasnije, Gandhi, zajedno sa hiljdama indijskih protestanata, biva pritvoren, ali rudnici ostaju zatvoreni. General Smuts se dogovara sa Gandhijem i poni?tava zakon o segregaciji, ali indijska imigracija mora da se zaustavi. Svi protestanti su oslobođeni.

Bombay , 1915 . Gandhi sti?e u Indiju, i biva do?ekan od strane ?lanova Partije kongresa, uklju?uju?i Pandit Nehrua i Sardara Patela. Oni ga upoznaju sa Mohammedom Alijem Jinnahom , ?lanom Kongresa i liderom Muslimanske lige . Gandhi putuje kroz Indiju kako bi vi?e nau?io o stanju u zemlji. On se suo?ava sa siroma?tvom i svjedokom je ubistava pobunjenika od strane britanskih snaga.

Nakon zavr?etka Prvog svjetskog rata , Partija kongresa vr?i pritisak za samoopredjeljenje. Gandhi kritikuje partijske vođe zbog njihovih povlastica, propagiraju?i jednostavniji ?ivot. U svom ashramu, Gandhi ?ivi kao indijac, ali ubrzo po?inje da shvata da u njegovoj sopstvenoj zemlji upravo su britanci ti koji upravljaju sa sudskim sistemom i donose sve odluke. Gandhi napada na siroma?tvo uzrokovano od strane britanca, ali savjetuje nenasilan otpor. Kad je bio uhap?en, nemiri izbijaju. Gandhi je ponovo pu?ten na slobodu. Nakon nekoliko mjeseci zamjenik guvernera udovoljava zahtjevima protestanata da im se vrati dio novca od najma, da im se omogu?i sloboda koje usjeve da uzgajaju i da bude mje?ovita komisija koja bi primala ?albe. Gandhi predla?e ?trajk glađu i molitve, nakon ?to je saznao za predlo?eni zakon koji dozvoljava hap?enje bez naloga i automatsko zatvaranje za posjedovanje nezakonitih materijala. ?trajk zakazan na 6. april , datum kad su zakoni trebali stupiti na snagu, dovodi Indiju do zastoja. Gandhi je ponovo uhap?en, ali britanci, u namjeri da suzbiju pobune, sla?u se da oslobode Gandhija zato ?to on propagira nenasilje. Britanski general Dyer naređuje svojim trupama da pucaju na javni skup. Masakr u Amritsaru odnosi 1,516 ?ivota.

Drugi dio [ uredi | uredi izvor ]

Kraljev namjesnik insistira da Britanija osudi masakr, ali Gandhi zahtijeva nezavisnost Indije. On apeluje na jedinstvo hindusa i muslimana, pozivaju?i indijce za spale svu odje?u uvezenu iz Velike Britanije. Britanci progla?avaju policijski sat u Bengalu . Tokom mar?a spaljivanja britanske odje?e, gomila napada policajce, i ubija ih. Gandhi ?trajkuje glađu kao znak protesta protiv nasilja, i uspje?no ga zaustavlja. On biva uhap?en zbog pobune i priznaje krivnju. Sud ga osuđuje na kaznu od ?est godina zatvora, ali sudija izra?ava nadu da bi kazna mogla biti kra?a. Dr?ava Porbandar , nekoliko godina kasnije. Gandhi se vra?a u svoje rodno mjesto. Walker ga posje?uje i saznaje da on ima novi plan. Gandhi podsti?e mar? do mora dug 380 kilometara kako bi proizveli so , ?to je bilo nezakonito bez odobrenja vlasti, nadaju?i se da bi mogao sti?i na more do godi?njice masakra u Amritsaru. Walker osigurava globalnu medijsku pa?nju. Javna proizvodnja soli posvuda se ?iri. Britanci hapse skoro 100,000 ljudi ali ne mogu nikako da zaustave mirne proteste. Gandhi obavje?tava lorda Irwina da ?e on predvoditi nenasilni upad u fabriku soli u gradu Dharasana. Gandhi je uhap?en, ali to ne ometa upad; mnogi indijci su te?ko pretu?eni. Gandhi putuje u Englesku da bi prisustvovao konferenciji okruglog stola u Londonu i da raspravlja o mogu?oj nezavisnosti Indije. On je bio jedini predstavnik Indijskog nacionalnog kongresa. Nijedan trajni ugovor nije bio postignut zbog zabrinutosti oko odnosa između hindusa i muslimana. Gandhi i njegova supruga Kasturba, su bili uhap?eni tokom Drugog svjetskog rata zato ?to su govorili protiv rata. Nehru je također bio uhap?en. Margaret Bourke-White, foto-reporterka magazina Life , posje?uje Gandhija. Gandhi je zabrinut po?to je Jinnah prigrabio previ?e mo?i kroz saradnju sa britancima, i ?to ?iri strah među muslimanima ?ta bi se moglo desiti sa njima u prete?no hinduisti?koj zemlji. Kasturba umire u zatvoru od sr?anog udara .

Nakon zavr?etka rata, lord Mountbatten sti?e u Indiju kao novi kraljevski namjesnik, nadaju?i se da ?e olak?ati rođenje Indije kao dijela britanskog komonvelta. Gandhi, u naporu da ujedini zemlju, predla?e Jinnahu da bude prvi indijski premijer, ali Jinnah se zala?e za odvajanje po?to se boji građanskog rata . Nezavisna Indija i nezavisni Pakistan su rođeni. August 1947 . muslimanske i hinduisti?ke izbjeglice se sukobljavaju na indijsko-pakistanskoj granici. Gandhi odlazi u Kalkutu nakon izvje?taja o nasilnim sukobima. On zapo?inje ?trajk glađu kako bi apelovao na mir. Gandhi je u opasnosti da umre ukoliko ne prestane sa gladovanjem i ukoliko sve borbe ne prestanu. Gandhi se sprema na put za Pakistan. Prije nego ?to je krenuo, na njega je izvr?en atentat . Gandhijev pepeo je prosut u rijeku Ganges . [3]

Uloge [ uredi | uredi izvor ]

Nagrade [ uredi | uredi izvor ]

Oscar [ uredi | uredi izvor ]

Bafta [ uredi | uredi izvor ]

  • Najbolji film
  • Ben Kingsley - najbolji glumac
  • Richard Attenborough - najbolji re?iser
  • Rohini Hattangadi - najbolja sporedna glumica
  • Ben Kingsley - najbolji novajlija u filmu

Zlatni globus [ uredi | uredi izvor ]

Ostale nagrade [ uredi | uredi izvor ]

  • John Bloom - nagrada Ameri?kih filmskih monta?era - najbolja monta?a
  • Najbolji strani film - nagrada David di Donatello
  • Richard Attenborough - najbolji strani producent - nagrada David di Donatello
  • Richard Attenborough - najbolji re?iser - nagrada Udru?enja filmskih re?isera (SAD)
  • Richard Attenborough - najbolji strani re?iser - nagrada Udru?enja italijanskih filmskih novinara
  • Ben Kingsley - najbolji glumac - nagrada Kruga filmskih kriti?ara Kansas Cityja
  • Ben Kingsley - glumac godine - nagrada Kruga filmskih kriti?ara Londona
  • Ben Kingsley - najbolji glumac - nagrada Udru?enja filmskih kriti?ara Los Angelesa
  • Ben Kingsley - najbolji glumac - nagrada Nacionalnog udru?enja filmskih kriti?ara (SAD)
  • Ben Kingsley - najbolji glumac - nagrada Kruga filmskih kriti?ara New Yorka
  • Najbolji film - nagrada Kruga filmskih kriti?ara New Yorka [1]

Zanimljivosti [ uredi | uredi izvor ]

  • Alec Guinness , Albert Finney , Peter Finch , Tom Courtney , Dirk Bogarde , i Anthony Hopkins su bili u konkurenciji za ulogu Ghandija.
  • Richard Attenborough i njegova supruga Sheila Sim imali su udjela u pravima na britanski najdu?e prikazivani komad "Mi?olovka" koje su oni prodali da bi pokrili tro?kove snimanja filma.
  • Ben Kingsley je bio preporu?en za glavnu ulogu od strane Harolda Pintera , koji ga je gledao u jednom pozori?nom komadu; Pinter je dao prijedlog Samu Spiegelu , tada?njem saradniku Attenborougha.
  • Ben Kingsleyjevo rođeno ime je bilo Krishna Bhanji, a njegovi roditelji su bili porijeklom iz indijske provincije Gujarat , iz iste one iz koje je i Mohandas K. Gandhi bio porijeklom.
  • Nijedan studio nije bio zainteresiran za finansiranje filma. Richard Attenborough je izjavio da je ve?ina finansija do?la od: 1. Josepha E. Levina koji se slo?io da finansira ukoliko Attenborough re?ira film Nedosti?ni most i Magija. 2. Prodaje prava na "Mi?olovku". 3. Od Jakea Ebertsa, prijatelja Attenborougha. Ostatak novca je bio prikupljen od raznih velikih kompanija u Engleskoj ali bez u?e??a BBC -ja.
  • Dustin Hoffman je bio izrazio ?elju da igra glavnu ulogu u Gandhiju, ali je iste godine dobio ponudu za film Tootsie pa je se ipak odlu?io za tu ulogu. Izgubio je Oscara te godine po?to je Ben Kingsley osvojio tu nagradu za Mohandasa K. Gandhija.
  • Richard Attenborough je o?ekivao da ?e Steven Spielberg osvojiti Oskara za svoj film E.T. Attenborough ?e kasnije sarađivati sa Spielbergom u Jurskom parku , dok se Ben Kingsley pojavio kasnije te iste godine u filmu Schindlerova lista , koji su kona?no donijeli Spielbergu Oskara za najbolju re?iju i za najbolji film.
  • Gandhi, kao ?to je prikazano u ovom filmu, nije nikad bio izba?en iz voza. ?ta se ustvari dogodilo je da je dobio nov?anu kaznu zato ?to je putovao u klasi gdje su bili bijelci.
  • U sceni gdje je pakistanska zastava bila podignuta po prvi put, himna koja je svirana je ustvari dana?nja nacionalna himna Pakistana ("Qaumi Tarana"). Originalna nacionalna himna Pakistana je bila druga?ija pjesma, koju je napisao jedan Hindu i to samo nekoliko dana prije ceremonije i trajala je samo 18 mjeseci kao pakistanska himna.
  • Scena putuju?eg voza je urađena tokom Gandhijeve posjete Velikoj Britaniji 1931 . U to vrijeme postojale su samo ?etiri ?eljezni?ke kompanije: LMS, LNER, SR i GWR ?iji su naptisi uvijek jasno stajali na lokomotivi. Međutim, u filmu, pojavljuje se znak Britanske ?eljeznice koja se formirala tek 1948 .
  • Re?iser filma Attenborough obja?njava odluku da dodijeli ulogu tada nepoznatom Benu Kingsleyu:

... On je bio pravo ?udo. On je briljirao na sceni sa vjerodostojno??u i sa magnetizmom ?to niko nije mogao da savlada. Njegove o?i su bile hipnoti?ne, a njegov fizi?ki sklop, izuzev ?injenice da je morao da smr?a, je bio pravi. On je ?ak nosio svoj dhoti na takav na?in kao da je to bio dio njegovog svakodnevnog ?ivota. Svi smo shvatili ako je postojao ijedan glumac na ovoj planeti koji bi mogao da glumi Gandhija sa uvjerenjem, to je bio Ben ...

[1]


Kritike [ uredi | uredi izvor ]

... Gandhi nije moralna pri?a sa sretnim zavr?etkom, to je tragedija krvoproli?a između hindusa i muslimana u oslobođenoj Indiji, kao ?to je podjela Indije i Pakistana, koje je gotovo doslovno slomilo Gandhijevo srce.

Pretpostavljam da za mnoge amerikance, Mahatma Gandhi ostaje nedovoljno jasna historijska li?nost. Pretpostavljam puno nas shvata da je on veliki indijski vođa, a da uop?te ne znamo puno o historiji i kulturi Istoka, i ne mo?emo u potpunosti shvatiti da je njegov pokret zaista da se oslobodi Indija, u jednoj od najve?ih politi?kih i ekonomskih pobjeda svih vremena, i posti?i to nenasilnim sredstvima. Ono ?to je va?no u ovom filmu nije da slu?i kao lekcija historije (mada tako i izgleda), ali da je, u vrijeme kada je prijetnja od nuklearnog holokausta visila zlokobno u zraku, ona jedno podsje?anje da smo, nakon svega, ljudi, i tako sposobni da stignemo do najneobi?nijih i najljep?ih postignu?a, jednostavno kroz kori?tenje na?e ma?te, na?e volje, i ??na?eg osje?aja za pravdu ... Roger Ebert [5]

... Unato? inteligentnom nastupu Bena Kingsleya u glavnoj ulozi, Attenboroughova vrijedna biografija je previ?e konvencionalna u osvjetljavanju ?asnog vođe ...

Emanuel Levy [6]

Prethodi: Oskar za najbolji film
1982 . 		Slijedi:
Vatrene ko?ije Vrijeme nje?nosti

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ a b c http://www.imdb.com/title/tt0083987/
  2. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 18. 8. 2012 . Pristupljeno 25. 1. 2013 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  3. ^ http://www.screenonline.org.uk/film/id/474312/synopsis.html
  4. ^ "Arhivirana kopija" . Arhivirano s originala , 7. 6. 2013 . Pristupljeno 25. 1. 2013 . CS1 odr?avanje: arhivirana kopija u naslovu ( link )
  5. ^ http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/19820101/REVIEWS/201010327
  6. ^ http://www.rottentomatoes.com/m/gandhi/

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Gandhi_(1982)&oldid=3520190 "