Baskija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovo je ?lanak o historijskom regionu Baskiji, u kojoj prebivaju Baski . Za Autonomnu zajednicu ?panije , Baskiju, pogledajte ?lanak Baskija (autonomna zajednica) . Za francuski dio Baskije pogledajte ?lanak Sjeverna Baskija .
Baskija
Euskal Herria
Zastava {{{ime_genitiv}}} Grb {{{ime_genitiv}}}
Zastava Grb
Himna :  Nema
Polo?aj na karti
Glavni grad Pamplona
Slu?beni jezik baskijski , francuski , ?panski
Dr?avno uređenje  
? Nije nezavisna dr?ava
-
? Nije nezavisna dr?ava
-
Zakonodavstvo
Nezavisnost Nije nezavisna dr?ava 
Povr?ina
? Ukupno
20 947,2 km 2 ( - )
?  Vode  ( % )
0
Stanovni?tvo
? Ukupno
2 902 962 ( - )
138,6/km 2  
Valuta Euro
Vremenska zona +1, ljeti +2
Pozivni broj Nema
Internetska domena Nema

Baskija ( Baskijski : Euskal Herria ) je historijski region u zapadnim Pirinejima . Administrativno je podjeljen između ?panije i Francuske .

Historija [ uredi | uredi izvor ]

Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog paleozoika . Za vrijeme Rimskog carstva Baskija je bila podjeljena između razli?itih plemena i ?inila je ve?u etni?ku cjelinu zajedno sa Akvitanijom u dana?njoj ju?noj Francuskoj.

Rimsko prisustvo se primje?uje jedino u cestovnoj mre?i i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.

Sredinom 3. vijeka , Baskijci na obje strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihove teritorije postaje vi?e manje nezavisne.

Na sjeveru kne?evina Vasconia uspje?no se odbranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između mura, Akvitanije i Franaka dovode nezavisnot Vasconia do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.

Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navara obuhvata djelove Baskije i ju?no i sjeverno od Pirineja. Kraljevina do?ivljava svoj zenit za vrijeme Sanche III ( 985 . - 1035 .). U to vrijema Navara obuhvata gotovo cjelu Baskiju, Kastilju i Aragon.

Vlada [ uredi | uredi izvor ]

Baskija je historijska regija i nema politi?ko tijelo koje upravlja cijelom teritorijom.

Politi?ke podjele [ uredi | uredi izvor ]

Sedam tradicionalih baskijskih provincija

Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regiona. ?etiri ju?na regiona formiraju ju?nu zonu (Baskijski: Hegoalde ) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde ). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok ju?na zona administrativno pripada ?paniji.

?panska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio ?ini Baskijska zemlja , administrativni region koji zahvata regione Araba, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (?panski: Vitoria). Drugi dio ?panske Baskije ?ini Naffaroa (?panski: Navarra) koji zahvata region Nafarroa. Ova podjela ?panskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podr?ku stanovni?tva u Nafarroi.

Oba dijela u?ivaju visok stepen autonomije. Zdravstvo, ?kolstvo, privreda i socijalni se nalaze u nadle?nosti Baskijske zemlje i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regiona u ?paniji ova dva regiona vr?e i ubiranje i administraciju poreza. Baskijska zemlja također ima u nadle?nosti i vlastite policijske snage.

Francuska Baskija se nalazi u administrativnom jedinici Pyrenees-Atlantiques. Pored tri baskijske provincije Pyrenees-Atlantiques sadr?i i dijelove bez baskijskog stanovni?tva. Baskijski nacionalisti predla?u podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio ?isto baskijski. Pored baskijskog i francuskog i gaskonjski je zvani?ni jezik u Pyrenees-Atlantiques. Za razliku od baskijskih regiona u ?paniji Pyrenees-Atlantiques ne u?iva neku ve?u autonomiju u odnosu na centralnu vlast u Parizu .

Aralar (Gipuzkoa - Nafarroa)

Ju?na zona [ uredi | uredi izvor ]

  • Araba ( ?panski : Alava )
  • Gipuzkoa (?panski: Guipuzcoa )
  • Nafarroa (?panski: Navarra )
  • Bizkaia (?panski: Vizcaya )

Sjeverna zona [ uredi | uredi izvor ]

  • Behe Nafarroa / Nafarroa Behea ( francuski : Basse-Navarre )
  • Lapurdi (francuski: Labourd )
  • Zuberoa (francuski: Soule )

Geografija [ uredi | uredi izvor ]

Region Povr?ina (km 2 ) Glavni grad Broj op?ina
Baskija 20.947,2 Pamplona 683
Araba 3.316,9 Vitoria-Gasteiz 53
Bizkaia 2.236,7 Bilbao (baskijski: Bilbo ) 112
Gipuzkoa 1.980,3 San Sebastian (baskijski: Donostia ) 88
Lapurdi 855,7 Baiona 41
Nafarroa Beherea 1.322,1 Donibane Garazi 74
Nafarroa Garaia 10.421,0 Pamplona (baskijski: Irunea ) 272
Zuberoa 814,5 Maule 43

Privreda [ uredi | uredi izvor ]

Stanovni?tvo [ uredi | uredi izvor ]

Prema popisima iz 1999 . i 2001 . godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Ju?ni dio je prete?no naseljen baskijcima i ?pancima dok je sjeverni dio naseljavaju baskijci i francuzi.

Region Popis vr?en Broj stanovnika Broj stanovnika (u %) Gusto?a Mu?karci ?ene
Baskija 2001 1 2.902.962 100% 138,6 1.421.132 1.481.830
Araba 2001 287.928 9,9 86,8 142.892 145.036
Bizkaia 2001 1.123.002 38,7 502,1 545.744 577.258
Gipuzkoa 2001 673.563 23,2 340,1 330.288 343.275
Lapurdi 1999 219.029 7,6 256,0 103.548 115.481
Nafarroa Beherea 1999 28.076 1,0 21,2 14.210 13.866
Nafarroa Garaia 2001 555.829 19,2 53,3 276.629 279.200
Zuberoa 1999 15.535 0,5 19,1 7.821 7.714

Kultura [ uredi | uredi izvor ]

Također pogledajte [ uredi | uredi izvor ]

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]


Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Baskija&oldid=3265624 "