Anatolij Dimarov

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Anatolij Dimarov
Rođenje
Anatolij Andrejevi? Harasjuta

( 1922-05-02 ) 2. maj 1922.
Mirgorod , USSR , SSSR
Smrt 29. juli 2014 (2014-07-29) (92 godine)
Kijev , USSR , SSSR
Zanimanje knji?evnik,

Anatolij Dimarov , ( ukrajinski : Анатол?й Андр?йович Д?маров , ruski : Анатолий Андреевич Димаров ) rođen kao Anatolij Andrejevi? Harasjuta ( ukrajinski : Анатол?й Андр?йович Гарасюта ), 2. maja 1922. u Mirgorodu , USSR , SSSR (danas Ukrajina ) bio je ukrajinski knji?evnik. [1]

Biografija [ uredi | uredi izvor ]

Anatolij Dimarov se rodio na seoskom gazdinstvu u selu Hutir, u blizini Mirgoroda (danas u ukrajinskoj Poltavskoj oblasti ) kao Anatolij Andrejevi? Harasjuta. Otac mu je bio bogati zemljoposjednik, a majka k?erka sve?tenika. Da bi izbjegao deportaciju u Sibir , otac je napustio porodicu, te su mu djeca preuzela drugo prezime. Nakon ?to je maturirao, mobiliziran je u Crvenu armiju , [2] i u?estvovao u Drugom svjetskom ratu kao vojnik. [2] Nakon zavr?etka rata radio je u redakciji novina "Sovjetska voljn", [2] a 1944. po?eo je objavljivati prve radove. [3] Od 1946. godine je postao ?lan Komunisti?ke partije Sovjetskog Saveza , [3] a 1949. godine postaje ?lan Unije sovjetskih pisaca . [2] Svoju prvu zbirku kratkih pri?a "Gosti z volini" ( ukrajinski : Гост? з Волин? ), objavio je 1948. godine. [3] Studirao je 1950/51. u Moskvi na Literartnom institutu "Maksim Gorki" , a između 1951-53. na Pedago?kom institutu u Lavovu . Nakon apsolviranja radio je kao urednik u raznim izdava?kim kucama. [2] Autor je romana "Jogo simja" ( ukrajinski : Його с?м'я ) 1956, "Idol" ( ukrajinski : ?дол ) 1961, "I buditja ljudi" ( ukrajinski : ? будуть люди ) 1964, "Bilja i gniv" ( ruski : Б?ль ? гн?в ) 1974, kao i niza kratkih pripovjetki. Nakon toga je pisao uglavnom pri?e za djecu. [3] Nekoliko njegovih djela su bile scenarij za film. [4] Umro je u bolnici Feofanija u Kijevu . Sahranjen je na groblju Bajkovo u Kijevu. [5]

Filmovi [ uredi | uredi izvor ]

Po motivima njegovih djela snimljena su ?etiri filma:

  • 1991 - "Izgoj"
  • 1991 - "Ukrajinska vendeta"
  • 2011 - "Riven sekretnosti 18"
  • 2020 - "I budut ljudi"

Nagrade [ uredi | uredi izvor ]

Privatni ?ivot [ uredi | uredi izvor ]

Napomene [ uredi | uredi izvor ]

Reference [ uredi | uredi izvor ]

  1. ^ a b "Д?маров Анатол?й" . esu.com.ua (jezik: ukrajinski). Enciklopedija moderen Ukrajine . Pristupljeno 20. 2. 2022 .
  2. ^ a b c d e "Анатол?й Д?маров" . peoples.ru (jezik: ruski) . Pristupljeno 20. 2. 2022 .
  3. ^ a b c d "Анатол?й Д?маров" . leksika.com.ua (jezik: ukrajinski) . Pristupljeno 20. 2. 2022 .
  4. ^ Anatolij Dimarov na IMDb -ju
  5. ^ "Анатолий Димаров семь лет болел раком" . gazeta.ua (jezik: ruski). 4. 7. 2004 . Pristupljeno 20. 2. 2022 .
  6. ^ "Анатолий Димаров" . knpu.gov.ua (jezik: ukrajinski). Nacionalni komitet Nagrade "Tars ?ev?enko" . Pristupljeno 20. 2. 2022 .
  7. ^ "Ukaz predsjednika Ukrajine o dodjeli odlikovanja 321/2012" . knpu.gov.ua (jezik: ukrajinski). Nacionalniu komitet Nagrade "Tars ?ev?enko". 17. 4. 2012 . Pristupljeno 20. 2. 2022 .

Vanjski linkovi [ uredi | uredi izvor ]

Preuzeto iz " https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Anatolij_Dimarov&oldid=3398576 "