Akademik
je punopravni ?lan nau?ne, umjetni?ke, knji?evne, in?enjerske zajednice u određenom dru?tvu. U mnogim zemljama to je po?asni naslov koji se koristi za ozna?avanje punopravnog ?lana akademije koji ima sna?an utjecaj na nacionalni nau?ni/umjetni?ki ?ivot. U sistemima kao ?to je bila
Akademija nauka SSSR
-a, ovaj naslov je davao povlastice i administrativne pogodnosti za dodjelu sredstava i prioritete istra?ivanja. Tri najbolje akademije koje su ?iroko priznate su one iz
Kine
,
SAD
-a i
Velike Britanije
. Akademici sa ove tri akademije predstavljaju vrhunske i izvrsne tehni?ke in?enjere i nau?nike.
ANUBiH
ima vi?estranu suradnju sa ovim, kao i svim
evropskim
dr?avnim
akademijama nauka i umjetnosti, u okvirima međuakademijske suradnje u obostranom interesu. Sve dr?avne akademije nauka imaju zajednike i neke osobene uvjete za izbor u zvanja.
[1]
Povijesno, zna?enje naslova "akademik" prate tradicije dviju najuspje?nijih ranih nau?nih dru?tava:
Kraljevsko dru?tvo
, gdje je bilo po?asno priznanje od strane neovisnog tijela recenzenata i bilo je namijenjeno razlikovanju osoba, istovremeno daju?i relativno malo formalne mo?i, ili model
Francuske akademije nauka
, koji je mnogo bli?e integriran s vladom, koji ima vi?e dr?avnog finansiranja kao organizacije, i gdje je naslov
akademik
podrazumijevao puno vi?e prava kada je u pitanju dono?enje odluka. Iako su oba pristupa u određenoj mjeri politi?ka, obi?no su nau?ne akademije oblikovane po britanskom modelu. Politike koja je uklju?ena u to da postane akademik vi?e je ukorijenjena u nau?ninim argumentima, dok organizacija po uzoru na francuski model obi?no uklju?uje puno ve?a interesovanja za finansiranje iz ?isto politi?kih razloga koji nemaju nikakve veze sa naukom.
Biti akademik u Kini predstavlja najve?u ?ast i titulu koja se dodijeljuje samo najboljim nau?nicima i in?enjerima u zemlji. Akademici se biraju kroz Kinesku akademiju nauka i Kinesku in?enjersku akademiju. U kinesku akademiju nedavno je izabran i
Bill Gates
.
[2]
Britanske po?asti ?Kolektiv Kraljevskog dru?tva“ (FRS) i suradnik "Akademije dru?tvenih nauka" mogu se smatrati grubim ekvivalentima. Stipendija Akademije dru?tvenih nauka bila je poznata kao Nagrada akademika, do jula 2014.
[3]
Stipendisti Kraljevske akademije u Velikoj Britaniji su in?enjeri u akademiji, a ?lanovi su dobitnici
Nobelove nagrade
i najbolji
in?enjeri
i nau?nici u zemlji. U Kraljevsku in?enjersku akademiju nedavno je izabran dobitnik Nobelove nagrade
Frances Arnold
.
[4]
U
SAD
-u biraju se akademici za ?lanove Nacionalne akademije nauka i Nacionalne in?enjerske akademije. ?lanstvo uklju?uje mnogo dobitnika Nobelovih nagrada, Turingovih nagrada i medalja iz razli?itih oblasti.
Ku?a Nobelovih nagrada, ?vedska kraljevska akademija nauka, ustanova je koja bira ?lanove za ?lanove svoje akademije.
Akademija ima ulogu u nominaciji i ocjenjivanju kandidata za plemenite nagrade. Međutim, u ovoj akademiji je izabrano vrlo je malo stranih ?lanova, prije svega zbog ?injenice da su ?vedski akademici manje međunarodno uklju?eni i da ne koriste
engleski jezik
kao glavni jezik.
?Akademik“ mo?e biti i funkcionalan naslov i ozna?iti punopravnog ?lana
Nacionalne akademije
nauka u onim zemljama u kojima akademija ima sna?an utjecaj na nacionalni nau?ni ?ivot, posebno u zemljama koje su bile dio, ili pod uticajem
Sovjetskog Saveza
. Zemlje u kojima se na ovaj na?in koristi izraz "akademik" uklju?uju:
Kina
,
Armenija
,
Azerbejd?an
,
Bugarska
,
Hrvatska
,
Estonija
,
Gruzija
,
Mađarska
,
Letonija
,
Litva
,
Makedonija
,
Moldavija
,
Mongolija
,
Rumunija
,
Rusija
,
Srbija
,
Slovenija
,
Tad?ikistan
,
Turska
,
Ukrajina
i
Bosna i Hercegovina
. U nekim od ovih se zemalja titula "akademik" koristi se kao po?asni naslov (poput "doktor", "
profesor
", itd.), kada se obra?a ili govori o nekome.
Međutim, budu?i da su reforme kasnog SSSR-a uklonile
de facto
monopol dr?ave na formiranje akademija, dozvoljeno je stvaranje dobrovoljnih akademija. Dok su neke novostvorene akademije pobolj?ale relativno krutu strukturu, presti? i zna?enje naslova znatno su naru?eni; kao naslov ?akademika“ mogla bi dodijeliti udru?enja
pseudonau?nika
ili organizacije koje tu titulu upotrebljavaju samo u svrhu prikupljanja novca. Stoga je postalo uobi?ajeno i gotovo obavezno nabrajati koja akademija je dodijelila titulu, kako bi se potvrdila smislenost titule. Akademici iz
isto?ne Evrope
manje su poznati i manje priznati od onih iz SAD-a, Velike Britanije i Kine.