Mira? Dedei? ( Ramovo ?drijelo , Durmitor , 8. novembar 1938 ) jeste lider kanonski nepriznate vjerske zajednice (registrovane nevladine organizacije) Crnogorske pravoslavne crkve . Kao lider ove zajednice samozvano se tituli?e kao Arhiepiskop Cetinjski i Mitropolit Crnogorski . ^[1] Sjedi?te kao poglavara NVO CPC mu se nalazi u Cetinju . Zamjenio je prvog samozvanog poglavara ove nepriznate vjerske zajednice, Antonija Abramovi?a koji je preminuo 1996 . godine. ^[2]

Devedesetih godina bio je istaknut po srpskim nacionalnim i rodoljubim izjavama i besjedama. Prije nego ?to je osnovana NVO CPC, Dedei? je bio sve?teno lice u okviru kanonske Srpske pravoslavne crkve i Carigragske patrijar?ije , odakle je trajno ra??injen. Njegovo javno djelovanje i nastupe prate kontroverze i izjave netrpeljivosti prema SPC i srpskom narodu. Tokom 2023. je smijenjen dok je bio na funkciji. Na svecrnogorskom zboru na Cetinju je na njegovu poziciju izabran njegov u?enik Bojan Bojovi? , ?to on aktivno osporava.

Biografija [ уреди | уреди извор ]

Dedei? je diplomirao na Teolo?kom fakultetu u Beogradu 1969 . godine, potom je bio suplent mona?ke ?kole u manastiru Ostrog . Zavr?io je postdiplomske studije na Papskom orijentalnom institutu u Rimu 1973 . godine, a potom pohađao Rusku duhovnu akademiju Svetoga Sergija u gradu Zagorsk . Radio je pri dr?avnim arhivima u SFRJ , Sovjetskom Savezu i Italiji .

Rukopolo?en je za mirskog pravoslavnog sve?tenika Srpske pravoslavne crkve 1988 . godine u Be?u , u Crkvi Svete Trojice, od strane mitropolita Austrije i egzarha Italije i Mađarske, Hrizostoma, uz pratnju episkopa austrijskog Mihaila Hristopulisa, gr?kog arhimandrita Svete gore , arhimandrita ruskog i bugarskog. Bio je pravoslavni paroh Carigradske patrijar?ije u Rimu gdje je kasnije i proizveden u arhimandrita . ^[3] Po?etkom 1990ih, odlukom Svetog arhijerejskog sinoda Srpske pravoslavne crkve , zbog te?kih zloupotreba sve?teni?kog ?ina i mnogobrojnih kanonskih prestupa ra??injen je iz ove vjerske zajednice, te svoj rad nastavlja pri Vaseljenskoj patrijar?iji, predstavni?tvu za Italiju.

Za vrijeme svog rada u Rimu, Dedei? se ?esto ogla?avao u medijima, a kao deklarisani Srbin, svoje sljedbenike bi pozdravljao kao ?djecu Svetoga Save i potomke kneza Lazara“. Tokom ?ivota u Rimu proslavljao je Vidovdan obele?avaju?i ga ?akatistom svim srpskim svetima i pomen palim Srbima za slobodu i nacionalne vrednosti srpskog naroda". ^[4] Franju Tuđmana je u ovom periodu karakterisao kao s lovenskog Hitlera i podr?avao je osvajanje Dubrovnika. ^{[5] [6]}

Njegov razvod 1994. godine i optu?be biv?e supruge za preljubu bile su razlog da ga mitropolit Vaseljenske patrijar?ije za Italiju, Spiridon stavi pod zabranu ?inodejstva. U pismu mitropolitu zagreba?ko-ljubljanskom Jovanu (SPC) od 16. maja 1995 . Dedei? je ovu suspenziju pravdao navodnim gr?kim zamjeranjem, jer je organizovao ?srpsku crkvenu op?tinu u Rimu“, te mitropolita Jovana molio da ga primi nazad u SPC za parohijskog sve?tenika. ^[7]

Budu?i odbijen, Dedei? pronalazi svoje mjesto u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi , nevladinoj organizaciji osnovanoj 1993. godine od strane nacionalnih Crnogoraca, privr?enih ideji crnogorske nezavisnosti. Uz pomo? sli?nih nekanonskih pravoslavnih crkvenih organizacija iz Bugarske i Ukrajine (izop?tenih od strane carigradskog patrijarha), u Crkvi Svete Paraskeve u Sofiji, Dedei? je 1998 . godine, ustoli?en za arhiepiskopa ove nekanonske vjerske zajednice. Hirotonisan je za episkopa od strane nepriznatog patrijarha bugarskog, Pimena i sedam samozvanih mitropolita i episkopa nepriznatog Alternativnog sinoda Bugarske pravoslavne crkve .

Na Cetinju, 31. oktobra 1998. godine, u dru?tvu simpatizera CPC-a, Dedei? se proglasio za samozvanog mitropolita ove vjerske zajednice. ^{[2] [8]}

Godine 2006. posjetio je Vukovar gdje je odao po?ast hrvatskim vojnicima i civilima poginulim u ratu. ^[9]

Tokom posjete Kotoru 2015. godine, građani su ga u znak protesta nazivali sotonom i usta?om. Tom prilikom Mira? je udario jednu stariju ?enu u lice. ^[10]

Novembra 2022. svojim izjavama uvrijedio je pripadnike romske nacionalne zajednice u Crnoj Gori, zbog ?ega su romske organizacije zahtjevale njegovo zvani?no izvinjenje. ^[11]

U svojim izjavama izra?ava izrazitu netrpeljivost prema kanonskoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi. ^[12]

Od njegove Crnogorske pravoslavne crkve (CPC-1993) se 2018 . godine odvojila posebna Crnogorska pravoslavna crkva (2018) (CPC-2018).

Pre navodima Mira?a Dedei?a, njegov bliski saradnik Boris Bojovi? je tokom avgusta 2023. godine otpo?eo kampanju i lobiranje kako bi obmanjuju?i javnost umjesto njega do?ao na ?elo nekanonske CPC. Dedei? je tada izjavio: Sve ove aktivnosti Boris Bojovi? radi da bi prikrio svoju nesposobnost, nedjela koja je po?inio u CPC kako bi na?ao spas. ^[13] Osnovni sud na Cetinju je 2023. odbio predlog Dedei?a da se Bojovi?u zabrani obavljanje verske slu?be u objektima NVO CPC. ^[14]

Reference [ уреди | уреди извор ]

• Nekanonsko pravoslavlje
• Crnogorska pravoslavna crkva (1993)
• Crnogorska pravoslavna crkva (2018)

Reference [ уреди | уреди извор ]

Literatura [ уреди | уреди извор ]

Spolja?nje veze [ уреди | уреди извор ]

• ?Mitropolit crnogorski”. Ustav Crnogorske pravoslavne crkve . Cetinje: Crnogorska pravoslavna crkva. 2009. стр. 9. Архивирано из оригинала 31. 03. 2021. г . Приступ?ено 13. 4. 2017 .  
• in4s.net - Kako je raspop Mira? proslavljao Vidovdan
• Razgovor mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihaila i Episkopa CPC Borisa Bojovi?a