Leontina Prajs
|
---|
Leontina Prajs 1994. godine
|
Puno ime
| Meri Violet Leontina Prajs
|
---|
Ime po rođenju
| Mary Violet Leontyne Price
|
---|
Datum rođenja
| (
1927-02-10
)
10. februar 1927.
|
---|
Mesto rođenja
| Lorel
,
Misisipi
SAD
|
---|
Prebivali?te
| SAD
|
---|
Dr?avljanstvo
| ameri?ko
|
---|
Zanimanje
| peva?ica
|
---|
Meri Violet Leontina Prajs
(rođena 10. februar 1927)
ameri?ka
je
sopraniskinja
. Rođena i odrasla u
Lorelu
u
Misisipiju
,
[1]
ona je stekla međunarodno priznanje tokom 1950-ih i 1960-ih, i bila je prva
Afroamerikanka
koja je postala vode?i izvođa? u
Metropolitenskoj operi
, i jedna od najpopularnijih ameri?kih klasi?nih peva?ica svoje generacije.
[2]
[3]
[4]
Razmatraju?i njenu opro?tajnu opernu operu u Metu 1985. godine, kao Aida, jedan kriti?ar opisao je njen glas kao ?vibrantan”, ?uzvi?en” i ?vredniji od bisera”.
[5]
?asopis
Tajm
pisao je o njenom glasu: ?bogat, gibak i sjajan, on je na svom vrhuncu sposan da se bez napora uspne od dimnog meca do ?istog sopranskog zlata od perfektno obuhva?enog visokog C-a.”
[4]
Ona je kao
liriko spinto
(italijanski za ?potisnuta lirika”) sopran smatrana posebno pogodnom za uloge u operama
đuzepe Verdija
,
đakoma Pu?inija
, i
Volfganga Amadeusa Mocarta
. Nakon povla?enja iz opere, nastavila je da se pojavljuje na recitalima i orkestralnim koncertima do 1997.
Među njenim mnogim nagradama i priznanjima su
Predsedni?ka medalja za slobodu
(1964), medalja
Spingarn
(1965),
[6]
nagrada
Kenedijevog centra
(1980),
Nacionalna medalja za umetnost
(1985), brojne po?asne diplome i 19
Gremi nagrada
za operske i pesmanske recitale, i pune opere, kao i
nagrada za ?ivotno delo
. Oktobra 2008. godine bila je jedna od prvih dobitnica operskih po?asti od strane
Nacionalne zadu?bine za umetnost
. Godine 2019. Leontina Prajs je dobila po?asno zvanje doktorata iz
Bostonske konzervatorija kod Berklija
.
[7]
Leontina Prajs je rođena u Lorelu u
Misisipiju
.
[8]
Njen otac D?ejms radio je u pilani, a njena majka Kati bila je babica, koja je pevala u crkvenom horu. Oni su dobili dete nakon 13 godina braka, te je Leontina postala fokus intenzivnog ponosa i ljubavi. Ona je dobila igra?ku klavir u svojoj tre?oj godini ?ivota, i uskoro je po?ela sa ?asovima klavira sa lokalnim u?iteljicom, gospođom H.V. Makinis. Kada je bila u
vrti?u
, njeni roditelji su zalo?ili porodi?ni
fonograf
kao predujam za uspravni klavir. Sa 14 godina bila je na ?kolskom putovanju kako bi ?ula
Marijan Anderson
kako peva u
D?eksonu
, iskustvo za koje je kasnije rekla da je bilo inspiraciono. U svojoj autobiografiji iz 2011. godine,
Moj ?ivot, kako ga ja vidim
,
Dajon Vorvik
napominje da je Prajs njena rođaka po majci.
[9]
U svojim tinejd?erskim godinama, Leontina je pratila ?drugi hor” u
metodisti?koj crkvi
Sent Pola, pevala i svirala klavir za hor u crna?koj zanatskoj srednjoj ?koli Ouk Park u Lorelu, ansamblu koji je osvajao nagrade pod vodstvom njene u?iteljice klavira, gospođe Makinis. Ona je zarađivala dodatni novac pevaju?i za sahrane i građanske funkcije.
U međuvremenu, u osmoj godini, po?ela je da pose?uje dom Aleksandra i Elizabete ?i?olm, bogate bele porodice za koju je Leontinina tetka radila kao pralja. Leontina je postala omiljena prijateljica njihovih starijih ?erki, a gospođa ?i?olm je ohrabrivala Leontinino sviranje klavira i pevanje, a ponekad su je anga?irali da zabavlja goste. Nakon izbijanja
Drugog svetskog rata
, Leontina je honorarno radila u doma?instvu ?i?olmsovih kao slu?kinja i dadilja njihove najmlađe ?erke. Kada nije radila, bilo joj je dozvoljeno da svira klavir, da slu?a muziku na radiju i gramofonu. Njen prvi javni koncert bio je kratak program u
Kolambusu
u Misisipiju, na aerodromu 1943, kad je imala 16 godina. Tom prilikom je pevala i svirala klavir.
S namerom da se posveti u?iteljskoj karijeri, Prajs se upisala u program muzi?kog obrazovanja na crna?kom
Vilberfors koled?u
u
Vilberforsu
u
Ohaju
.
[8]
U svojoj prvoj godini studija, Prajs se pridru?ila grupi
Delta Sigma Teta
, sestrinstvu koje joj je kasnije pomoglo da priredi i odr?i nekoliko prvih recitala u velikim gradovima. Njen uspeh u
Gli klubu
doveo je do solo nastupa u kapeli, u?e??a u
master nastavi
i tre?eg mesta na vokalnom takmi?enju ?est dr?ava. U njenoj juniorskoj godini, ?kola muzike i obrazovanja se odvojila od Vilberforsa i bila je reorganizovana je kao
Centralni dr?avni univerzitet
, na kome je diplomirala 1948. godine. Predsednik Centralnog dr?avnog univerziteta ?arls Vesli omogu?io je Leontini da peva na fakultetskim i politi?kim okupljanjima, i podstakao ju je da razmotri vi?e studije glasa. Godine 1948, slavni bas peva?
Pol Robeson
odr?ao je dobrotvorni koncert u
Dejtonu
,
Ohajo
, pri ?emu je prihod bio namenjen tro?kovima njene obuke na konzervatorijumu. (Ona je pevala u tom programu.)
?i?olmsovi su sada postali njen profesionalni ?ampion. Tokom leta 1948 i 1949, Leontina je odr?ala nekoliko recitala u Lorelu, Grinvilu i Meridijanu. Gospođa ?i?olm se takođe slo?ila da snosi deo Leontininih tro?kova kada je u jesen 1948, Prajs upisala
D?uilijard ?kolu
u
Njujork Sitiju
. Ona je auditovala i osvojila stipendiju, i primljena je u studio Florens Pejg Kimbol, koja je ostala njen glavni u?itelj glasa.
[10]
[8]
U jesen 1950. Leontina je u?la u D?uilijardsku opersku radionicu i pevala je male uloge u radioni?kim predstavama
?arobne flaute
i
đani Skiki
. Tog leta, ona se upisala u operski program u muzi?kom centru Berk?ir u Tanglvudu, i pevala svoju prvu glavnu ulogu, Ariadne u
?trausovoj
Ariadni u Naksosu
(druga gluma?ka postavka). Po?etkom 1952. godine pevala je ljubavnicu Ford u D?uilijardovoj produkciji Verdijevog
Falstafa
.
[8]
Njen uspeh doveo je do njenih prvih profesionalnih anga?mana.
Vird?il Tomson
, koji je prisustvovao izvođenju
Falstafa
, anga?ovao ju je u o?ivljavanju njegove crna?ke opere ?
?etiri svetaca u tri ?ina
”. Nakon dve nedelje na
Brodveju
, produkcija je oti?la u
Pariz
. U međuvremenu, Leontina je bila na audiciji i izabrana za jednu od nekoliko uloga Bese u novoj produkciji
D?ord?a Ger?vina
?
Porgi i Bes
” u re?iji Roberta Brina.
Na kraju pariske turneje
Svetaca
, Leontina je odletela za Dalas i, nakon no?nog odmora, otpevala prvu predstavu novog
Porgija
na
Dr?avnom sajmu u Teksasu
, 9. juna 1952, za ?ta je dobila izuzetno dobre kritike. Produkcija je bila na turneji u
?ikagu
,
Pitsburgu
i
Va?ingtonu
, pre odlaska u Evropu (Be?, Berlin, London i Pariz), pod pokroviteljstvom ameri?kog
Stejt departmenta
.
- ^
Randye Jones,
"Biographies: Leontyne Price (b. 1927)"
, Afrocentric Voices in "Classical" Music.
- ^
?Price, Mary Violet Leontyne”
.
Encyclopedia of African-American Culture and History
. Encyclopedia.com
. Приступ?ено
21. 2. 2011
.
- ^
Garland, Phyl (jun 1985).
?Leontyne Price: Getting Out At the Top. A prima donna assoluta says goodbye to the opera, will continue as concert singer”
.
Ebony Magazine
. Приступ?ено
21. 2. 2011
.
- ^
а
б
Walsh, Michael; Newman, Nancy (14. 1. 1985).
?Music: What Price Glory, Leontyne!”
.
Time Magazine
. Архивирано из
оригинала
22. 08. 2013. г
. Приступ?ено
21. 2. 2011
.
- ^
Henahan, Donal
(4. 1. 1985).
?Opera: Leontyne Price's Final Stage Performance”
.
The New York Times
. Приступ?ено
2. 2. 2011
.
- ^
"Spingarn Medal winners: 1915 to today"
Архивирано
2010-07-07 на са?ту
Wayback Machine
,
NAACP
. Retrieved September 18, 2012.
- ^
Boston Conservatory at Berklee to Honor Sutton Foster, Leontyne Price
- ^
а
б
в
г
Driscoll, F. Paul.
?Leontyne Price”
.
Opera News
. Архивирано из
оригинала
01. 10. 2019. г
. Приступ?ено
1. 10. 2019
.
- ^
Warwick, Dionne; David Freeman Wooley (22. 11. 2011).
My Life, as I See It: An Autobiography
. Simon and Schuster. стр. 93.
ISBN
978-1-4391-7135-6
.
- ^
?Delta Sigma Theta celebrates centennial”
. Архивирано из
оригинала
04. 09. 2014. г
. Приступ?ено
09. 01. 2020
.
- Sir Rudolf Bing,
5,000 Nights at the Opera: The Memoirs of Sir Rudolf Bing
(Doubleday, 1972).
- Peter G. Davis,
The American Opera Singer: The Lives and Adventures of America's Great Singers in Opera and Concert from 1825 to the Present
(Anchor, 1999).
- Placido Domingo,
My First Forty Years
(Alfred A. Knopf, 1983).
- Peter G. Davis,
The American Opera Singer
(Doubleday, 1997).
- Barbara B. Heyman,
Samuel Barber, The Composer and His Music
(Oxford University Press, 1992).
- Helena Matheopolous,
Diva: Sopranos and Mezzo-sopranos Discuss Their Art
(Northeastern University Press, 1992).
- LaBlanc, Michael L. LaBlanc (1992).
Contemporary Black biography. profiles from the international Black
community
. Detroit, Mich.: Gale Research Inc.
ISBN
9781414435299
.
- Luciano Pavarotti with William Wright,
Pavarotti, My Own Story
(Doubleday). 1981.
ISBN
978-0-385-15340-9
.
- Lyon, Hugh Lee (2006).
Leontyne Price: Highlights of a Prima Donna
. New York: Authors Choice Press.
- Stephen Rubin,
The New Met
(MacMillan, 1974).
- Winthrop Sargeant,
Divas
(Coward, McCann, Geohegan, 1973).
- J. B. Steane,
The Grand Tradition: Seventy Years of Singing on Record
(Timber Press, 1993).
- Rosalyn M. Story, "And So I Sing:"African American Divas of Opera and Concert" (Amistad, 1990).
- Robert Vaughan,
Herbert von Karajan
(W.W. Norton & Company, 1986).
- Galina Vishneyskaya,
Galina, A Russian Story
(Harvest/HBJ Book, 1985).
- Ward Plowden, Martha (2002).
Famous Firsts of Black Women
(2nd изд.). Gretna, La.: Pelican Pub. Co.
ISBN
9781565541979
.
- William Warfield, with Alton Miller,
William Warfield: My Music and My Life
(Sagamore Publishing, 1991).
- Blier, Stephen (oktobar 1996).
?Time After Time”
.
Opera News
.
61
(4). Архивирано из
оригинала
01. 10. 2019. г
. Приступ?ено
09. 01. 2020
.
- Jackson, Robert (jul 1985).
?Collard Greens and Caviar”
.
Opera News
.
48
(1). Архивирано из
оригинала
01. 10. 2019. г
. Приступ?ено
09. 01. 2020
.
- Myers, Eric (mart 2006).
?Reunion: Justino Diaz”
.
Opera News
.
70
(9). Архивирано из
оригинала
01. 10. 2019. г
. Приступ?ено
09. 01. 2020
.
- Perkins, David (5. 10. 1986). ?The Garbo of Opera”.
News and Observer
. Raleigh, North Carolina.
- ?Leontyne Price, Ill, To Rest for
Month”
.
The New York Times
. 23. 12. 1961.
- ?The Nation: Where Atlanta's 'Big Mules'
Relax”
.
Time
. 10. 1. 1977. ?
on 1964
Don Giovanni
controversy
”
|
---|
Međunarodne
| |
---|
Dr?avne
| |
---|
Akademske
| |
---|
Umetni?ke
| |
---|
Ljudi
| |
---|
Ostale
| |
---|