Zapadna Njema?ka
(
njem.
Westdeutschland
[v?st?d??t?lant]
; slu?beno
Savezna Republika Njema?ka
, akr.
SRNJ
, njem.
Bundesrepublik Deutschland
, akr.
BRD
), uobi?ajeno ime za srednjoevropsku dr?avu koje se upotrebljavalo od njezina progla?enja 23. svibnja 1949. sve do
ponovnog ujedinjenja
s
Isto?nom Njema?kom
3. listopada 1990. Od 1990. do danas Savezna Republika Njema?ka znana je samo kao
Njema?ka
.
Na po?etku
Hladnog rata
, nakon njema?kog poraza u
Drugom svjetskom ratu
, Njema?ka je podijeljena na dvije dr?ave i dva posebna teritorija (
Saar
i
Berlin
). Savezna Republika je preuzela
ekskluzivni mandat
nad cijelom Njema?kom, te je sebe smatrala demokratski organiziranim carstvom, a podloga za to bio je izgovor da isto?nonjema?ka vlada nije demokratski izabrana, pa prema tome nije ni legitimna. Nakon glasovanja naroda i Saarska oblast se
1957.
pridru?ila Zapadnoj Njema?koj.
Zapadni Berlin
, koji pravno nije bio dio Zapadne Njema?ke, imao je uske veze i suradnju s njom, a imao je i svog predstavnika u zapadnonjema?kom parlamentu. Odnos između dvaju njema?kih dr?ava pobolj?ao se tijekom perioda
Ostpolitika
(koju je uveo
Willy Brandt
). Tijekom tog perioda Zapadna i Isto?na Njema?ka su se međusobno priznale, no Zapadna Njema?ka je Isto?nu Njema?ku priznala kao
de facto
vladu unutar jedinstvene Njema?ke, dok je Isto?na Njema?ka Zapadnu priznala i
de facto
i
de iure
.
Nakon pada
komunizma
u Isto?noj i Srednjoj Europi (
1989.
-
1990.
) i nakon ru?enja
Berlinskog zida
, pojavila se velika ?elja za
ponovnim ujedinjenjem Njema?ke
. Glasovanjem, građani Isto?ne Njema?ke su odlu?ili da ?ele da se DDR ukine i pridru?i Zapadnoj Njema?koj. To se i dogodilo. Isto?na Njema?ka, kao i Berlin (koji je tada prestao biti poseban teritorij) pridru?ili su se Zapadnoj Njema?koj
3. listopada
1990.
godine. Ovim spajanjem, stvorena je jedinstvena dr?ava Njema?ka, a dominantna dr?ava nakon reunifikacije bila je Zapadna Njema?ka, kako kulturno tako i politi?ki. S konstitucionalne perspektive, Njema?ka se gleda kao nastavak, prije nego nasljednica, Zapadne Njema?ke.
Temelji za njema?ku ekonomsku mo? (koju dr?i danas) postavljeni su tijekom
1950-ih
događajem znanim kao
Wirtschaftswunder
(gospodarsko ?udo), kada se Zapadna Njema?ka jako brzo oporavila od destruktivnih posljedica Drugog svjetskog rata i uzdigla se do razine 3. svjetske ekonomske sile. Prvi kancelar
Konrad Adenauer
, koji je tu poziciju dr?ao do
1963.
, za novi glavni grad je postavio svoj rodni grad
Bonn
(zbog toga je ova dr?ava nekad nazivana i
Bonnska Republika
), a zape?atio je i ?vrst savez sa Zapadom. Adenauer nije Njema?koj samo osigurao ?lanstvo u
NATO
-u, nego je i bio jedan od osoba koje su postavile temelje za osnivanje
Europske Unije
. Njema?koj je uspio osigurati i mjesto u savezu
G8
, ?to je bio jo? jedan primjer njema?ke mo?i.
Pojam zapadna Njema?ka u srpskohrvatskoj terminologiji (osim imena ove dr?ave) mo?e ozna?avati i
geografsku regiju
unutar Njema?ke.