Wolfgang Amadeus Mozart
klasicizam
Barbara Krafft : Portret W. A. Mozarta
Biografske informacije
Rođenje	27. sije?nja 1756. Salzburg , Austrija (tada   Austrijsko Carstvo )
Smrt	5. prosinca 1791. Be? , Austrija (tada   Austrijsko Carstvo )
Instrumenti	klavir
Opus
Djelatni period	1763. - 1791.
U?enici	Franz Xaver Sussmayr

Wolfgang Amadeus Mozart ( 27. januar 1756 ? 5. decembar 1791 ) (Volfgang Amadeus Mocart; puno ime Joannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus Mozart ) je rođen 27. januara 1756 . u Salzburgu , danas u Austriji ali tad glavni grad male nezavisne nadbiskupije u Svetom Rimskom Carstvu .

Mozartova muzi?ka vje?tina je bila vidljiva ?ak i kad je bio samo par godina star. Otac mu je bio Leopold Mozart , veoma zna?ajan u ?ivotu svoga sina. Bio je veoma obrazovan i također jedan od vode?ih evropskih nastavnika muzike, ?ija uticajna knjiga Versuch einer grundlichen Violinschule ("pisani ?lanak o osnovama sviranja violine") je bila objavljena iste godine kad je Mozart rođen, otac ga je nau?io da svira klavir .

?ivot Mozarta je trijumf genija nad ranim sazrijevanjem. Brzo je u?io, i svoje prve kompozicije pi?e ve? u petoj godini ?ivota. Stari Goethe koji je kao mlad ?ovjek ?uo sedmogodi?njeg dje?aka kako dr?i koncert u Frankfurtu , smatrao ga je nedosti?nim u muzici, rame uz rame sa Rafaelom i ?ekspirom u njihovim podru?jima umjetni?kog djelovanja.

Godine putovanja (1762-73) [ uredi | uredi kod ]

Leopold Mozart nije dugo oklijevao da iskoristi nadarenost svoje djece u obostranu korist. Oni ?e mu biti podr?ka u njegovoj starosti. Kratkotrajna trosedmi?na turneja u Minhenu u januaru 1762 . dok Mozartu nije bilo ni ?est godina bila je samo uvod u naredne mnogo ve?e pohode. Ovaj o?igledni uspjeh ubrzo je doveo do du?eg boravka u Be?u do kraja te iste godine, sa obaveznim muzi?kim nastupima na imperijalnom dvoru uz velikodu?ne nov?ane naknade. Za manje od mjesec dana boravka u Be?u Leopold Mozart je ostavio 120 zlatnih dukata u svoju salcbur?ku banku ?to je bilo vi?e nego ne?ija dvogodi?nja zarada.

Pa ipak ovi izleti su bili zasjenjeni velikom turnejom koja je zadr?ala ?etiri ?lana porodice Mozart u inostranstvu vi?e od tri godine, od juna 1763 . do novembra 1766 . Veliki dio te turneje je pro?ao u produ?enim boravcima u va?nim muzi?kim sredi?tima: pet mjeseci u Parizu , 15 mjeseci u Londonu , a onda u povratku jo? tri mjeseca u Parizu, sa ?estim zastajanjima du? puta, uglavnom u njema?kim dr?avama i Holandiji . Slava brat-sestra dueta pro?irila se zapadnom Evropom , a dobili su ogromne mogu?nosti u pokazivanju njihovog ?arma i njihovog prerano razvijenog muzi?kog majstorstva.

U svakom od gradova porodica Mozart mogla je sa sigurno??u o?ekivati poziv od lokalnog vladara, vlastele i bogate aristokratije . Obi?no su nakon jednog nastupa slijedili pozivi za druge nastupe. U Londonu reklame za Mozartove koncerte koje je u najve?oj mjeri pisao Leopold Mozart odnosile su se na vlastelu i plemstvo . Svugdje gdje su i?li porodica Mozart se isklju?ivo oslanjala na ovu vrstu publike.

Njihovi uzastopni uspjesi i nedostatak ?elje za povratkom u Salzburg, ?inilo je da su stalno odlagali povratak ku?i. ?esto su bili obasuti aplauzima i blagonaklono??u velikih, gledano iz ugla nagrađivanja i zarada koje su u?ivali. Nakon svega ovoga Salzburg je izgledao kao tmurna perspektiva kako nov?ano, tako dru?tveno i emocionalno. To je bilo mjesto gdje je Leopold Mozart bio samo sluga, slabo pla?en i malo cijenjen. Kad se porodica vratila u Salzburg, Mozartu je bilo deset godina i ve? je bio iskusan izvođa? i kompozitor.

Na svojim putovanjima susreo je mnoge ?uvene muzi?are i upoznao se sa djelima mnogih drugih velikih kompozitora . Među njima su: G.F.Handel , Joseph Haydn i Johann Christian Bach koji je imao veoma veliki utjecaj na Mozarta tokom njihovih susreta u Londonu 1764 . i 1765 . Porodica ponovo odlazi u Be? kasne 1767 . i ostaje tamo do decembra 1768 . Nakon godinu dana u Salzburgu Leopold i Wolfgang odlaze u Italiju ostavljaju?i Wolfgangovu majku i sestru ku?i. Ovo putovanje je trajalo od decembra 1769 . do marta 1771 , i poput ranijih putovanja imalo je za svrhu pokazivanje mladi?evih sposobnosti kao izvođa?a i sve zrelijeg kompozitora.

U Bologni se susre?e sa Giovannijem Battistom Martinijem i biva prihva?en za ?lana ?uvene Accademia Filarmonica . U Rimu je ?uo izvođenje Miserere od Gregorija Allegrija u Sikstinskoj kapeli , koju je zatim napisao u cjelosti po sje?anju, popravljaju?i kasnije samo sitne gre?ke, prave?i prvi ilegalni primjerak ove bri?no ?uvane svojine Vatikana . U Milanu je napisao operu Mitridate Re Di Ponto 1770 . koja je bila izvedena sa uspjehom. Ovo je vodilo do daljnjih ponuda za komponiranje opera. Malo kasnije Leopold i Wolfgang se dva puta vra?aju u Milan (august-decembar 1771. i oktobar 1772 .- mart 1773 .) na komponiranje i prvo izvođenje Ascanio in Alba 1771. pa potom Lucio Silla 1772. Leopold se nadao da ?e ove posjete pomo?i njegovom sinu da dobije posao kompozitora u Italiji, ali ove se nade nisu nikad ispunile. Pri kraju svog zavr?nog boravka u Italiji napisao je i danas ?esto izvođenu kantatu Exsultate Lubilate, K.165. Također je primjetio djela poznatih ljudi van muzike, poput staklene harmonike Benjamina Franklina za koju je napisao nekoliko kompozicija.

Mozart na dvoru u Salzburgu (1773-77) [ uredi | uredi kod ]

Nakon ?to je se kona?no vratio sa ocem iz Italije 13. marta 1773. Mozart se zapo?ljava kao dvorski muzi?ar kod vladara u Salzburgu princa-nadbiskupa Hyeronimusa Colloreda. Kompozitor je bio miljenik u Salzburgu gdje je imao veliki broj prijatelja i obo?avalaca. Tu je imao priliku da radi u mnogim ?anrovima uklju?uju?i simfonije, sonate, kvartete za ?i?ane instrumente, serenade i nekoliko manjih opera. Neki od ovih ranih radova se izvode i danas. Od aprila do decembra 1775 . Mozart je razvio entuzijazam za komponiranje violinskih kon?erta, proizvode?i niz od pet (jedini koji je ikada napisao), uz stalno pobolj?anje muzi?ke istan?anosti. Zadnja tri violinska kon?erta (K. 216, K. 218, K. 219) sada su osnova njegovog muzi?kog repertoara.

U 1776 . usmjerio je svoje napore na komponiranje klavirskih kon?erta, ?iji vrhunac je bio Es-dur kon?erto K. 271 iz rane 1777 . Kritika ga smatra prekretnicom u njegovom muzi?kom radu. Unato? ovim umjetni?kim uspjesima, Mozart je bio sve nezadovoljniji boravkom u Salzburgu i udvostru?io je svoje napore kako bi prona?ao neko drugo mjesto. Jedan od razloga, kako se ?ini je njegova niska plata, 150 forinti godi?nje, ali i to da je Mozart ?eznuo za sastavljanjem opera, a u Salzburgu je imao samo rijetke prilike za to.Stanje se pogor?alo 1775. kada je dvorsko pozori?te zatvoreno.

Dvije duge ekspedicije u potrazi za poslom (oba Leopold i Wolfgang su tra?ili) prekinuo je ovaj dugi boravak u Salzburgu: posjetili su Be? od 14. jula do 26 septembra 1773. i Munchen od 6. decembra 1774 . do marta 1775. Nijedna posjeta nije bila uspje?na, iako je putovanje u Munchen dovelo do uspje?nog prvog izvođenja opere La finta giardiniera.

Boravak u Parizu (1777-1778) [ uredi | uredi kod ]

U avgustu 1777. Mozart daje ostavku u Salzburgu poziciju i 23. septembra kre?e u jo? jednu potragu za zaposlenjem, s posjetama Augsburgu , Mannheimu , Parizu i Munchenu. Budu?i da nadbiskup Colloredo ne bi dopustio Leopoldu da putuje, Mozartova majka Anna Maria ga je pratila na putovanjima.

Mozart se upoznao sa ?lanovima poznatog orkestra u Mannheimu, najboljim u Evropi u to vrijeme. Tu su bili neki izgledi za zapo?ljavanje u Mannheimu, ali bez uspjeha, i Mozart odlazi u Pariz 14. marta 1778 . gdje nastavlja svoju potragu. Njegova sre?a u Parizu jedva da je bila bolja. U jednom od njegovih pisama poslatih ku?i navodi mogu?nost da dobije posao kao orgulja? u Versaillesu , ali Mozart nije bio zainteresovan za to. Zapao je u dug i morao je rasprodati svoje dragocjenosti. Ova posjeta se dogodila u vrijeme kad se Mozartova majka razbolijeva i umire 3. jula 1778 .

Dok je Wolfgang bio u Parizu, Leopold je energi?no tra?io mogu?nosti za njegov povratak u Salzburg. Uz podr?ku lokalnog plemstva osigurao mu je bolji posao dvorskog orgulja?a i koncert-maestra. Godi?nja plata bila je 450 forinti, ali je Wolfgang nerado prihvatio. Nakon ?to je napustio Pariz 26. septembra 1778. boravio je u Mannheimu i Munchenu, jo? uvijek u nadi da ?e dobiti posao izvan Salzburga. U Munchenu je opet nai?ao na Aloysiju, tada vrlo uspje?nu pjeva?icu, a ona mu je jasno stavila do znanja da vi?e nije zainteresovana za njega.

Mozart je napokon stigao ku?i 15. januara 1779 . te zapo?eo novi posao, ali njegovo nezadovoljstvo Salzburgom je bilo neumanjeno.

Mozart u Be?u (1781-1791) [ uredi | uredi kod ]

U januaru 1781 . Mozartova opera Idomeneo premijerno je izvedena s "velikim uspjehom" u Munchenu. Sljede?eg marta kompozitor je bio pozvan u Be?, gdje je njegov poslodavac, nadbiskup Colloredo, prisustvovao proslavi stupanja Josipa II na austrijsko prijestolje. Mozart, svje? nakon obo?avanja koje je zaradio u Munchenu, bio je uvrijeđen kada ga je Colloredo tretirao kao pukog slugu, a posebno kada mu je nadbiskup zabranio da svira pred carem kod grofice Thun za nov?anu naknadu koja je jednaka polovini godi?nje plate u Salzburgu .Ovo je dovelo do svađe koja je kulminirala u maju, nakon ?ega je Mozart otpu?ten na veoma uvredljiv na?in. U Be?u je, međutim, Mozart postao svjestan nekih bogatih mogu?nosti, pa je zato odlu?io da se tamo nastani kao slobodni izvođa? i kompozitor.

Svađa s nadbiskupom bila je te?a za Mozarta, jer je i njegov otac stao protiv njega. Nadaju?i se gorljivo da ?e se bespogovorno vratiti Colloredu nazad u Salzburg, Leopold je razmijenio intenzivna pisma sa svojim neposlu?nim sinom, pozivaju?i ga da se pomiri sa svojim poslodavcem. Međutim, Wolfgang je strastveno branio svoju namjeru nastaviti samostalnu karijeru u Be?u. Rasprava je zavr?ila tako ?to je Mozart smijenjen, oslobađaju?i se od zahtjeva okrutnog poslodavca i pretjerano zabrinutog oca. Salomon smatra Mozartovu ostavku kao "revolucionarni korak", koji ?e uveliko izmijeniti tok njegovog ?ivota.

1782. je bila uspje?na godina za Mozartovu karijeru. Nastupao je ?esto kao pijanist, a naro?ito va?no je bilo njegovo takmi?enje s Muzijem Clementijem pred carem 24. decembra 1781, a uskoro je bio priznat kao "najbolji klavijaturist u Be?u". Njegova opera Otmica iz Saraja ( Die Entfuhrung aus dem Serail ) je bila vrlo uspje?na i odr?ao je niz koncerata u kojima je izvodio svoja muzi?ka djela kao kompozitor i solist.

4. augusta 1782 . godine, o?enio se s Constanze Weber protiv ?elja svoga oca. On i Constanze su imali ?estero djece, ali samo dvoje nisu umrli u djetinstvu. Oboje, Karl Thomas (1784-1858.) i Franz Xaver Wolfgang, nisu se ?enili niti imali djecu. Godine 1784. postaje slobodni zidar i nagovara svoga oca da se također pridru?i tom tajnom dru?tvu prije njegove smrti 1787 . godine. Njegova posljednja opera, ?arobna frula ( Die Zauberflote ), sadr?i mnoge slobodno-zidarske teme i alegorije . ?ivot mu je bio pun nov?anih te?ko?a i raznih bolesti. ?esto nije bio pla?en za svoj rad, a i malo novaca koje je dobio brzo je potro?io na ekstravagantan na?in ?ivota. Mozart je proveo 1786 . godinu u Be?u , u jednom stanu koji se mo?e i danas posjetiti u ulici Domgasse 5 iza katedrale Svetog Stjepana . Tu je komponirao Figarova ?enidba ( Le Nozze di Figaro ).

Muzi?ko stvarala?tvo [ uredi | uredi kod ]

Kad je Leopold Mozart po?eo da uvodi Mozartovu sestru Nannerl u tajanstveni svijet harpsikorda , ona je pokazivala veliku nadarenost za taj instrument. Njen trogodi?nji brat se osjetio nadahnutim da sam poku?a nau?iti svirati ovaj muzi?ki instrument. Otac je napisao zbirku laganih pjesama za harpsikord koja bi pomogla njegovoj k?erki da ga brzo nau?i svirati. Mali Mozart je uskoro sam napisao svoju muzi?ku zbirku koja ?e kasnije imati historijsku va?nost kao izvor njegovog ranog muzi?kog razvoja. Malo je petogodi?njaka ili ?estododi?njaka u njegovo vrijeme moglo napraviti lijepe varijacije na muzi?ku temu ili izvu?i povezane melodije iz harpsikorda sviraju?i njegovu klavijaturu tako brzo da im ne vidi? prste. Za razliku od ostalih " wunderkinda " iz sredine 18. vijeka , Mozart je pobolj?ao svoja muzi?ka otkri?a i svoje nastupe u zadivljuju?e lijepe, ne pokazuju?i ni najmanji znak blijeđenja u obi?nu prosje?nost. Bio je muzi?ki ?udotvorac koji nikad nije trebao da ispravlja notne zapise tokom njegovih brzih nadahnu?a.

"Wolfgangerl" kako je njegov otac precizno i sa zaprepa??enjem zapisao:

nau?io je ovaj menuet i trio za pola sata dan prije svog petog rođendana u pola deset uve?e 26. januara 1761 .

Nije mu promaklo da je takva natprirodna vje?tina vrijedna ovjekovje?enja.

Tek ?to je napunio petu godinu ?ivota, Mozart je poduzeo (za njega) neizbje?an prelaz od izvođa?a do kompozitora. Bio je potpuno obuzet muzikom tako da je imao malo vremena i strpljenja za druge stvari. Sam je nau?io svirati violinu kad mu je bilo sedam godina. Uskoro je svirao dovoljno dobro kao solista za javne nastupe.

Prije svoje osme godine napisao je sonate za violinu, harpsikord i ostale instrumente, a tokom naredne 1765 . godine napisao je prvu simfoniju. U ovim po?etni?kim godinama proveo je brojne sate slu?aju?i radove drugih kompozitora koji su bili tada u modi , a kao sve novajlije marljivo ih kopiraju?i. Njegova navika da obrazuje sam sebe bila je i navika skoro svakog velikog umjetnika : bore?i se u stremljenju ka svojoj originalnosti prou?avaju?i i opona?aju?i svoje prethodnike. Imao je sre?e da jo? kao dje?ak putuje u velike evropske kulturne centre, gdje je imao priliku da ?uje, a ponekad i susretne kompozitore koje je smatrao svojim u?iteljima.

Mozartova publika smatrala je njegovu virtuoznost neodoljivom, naro?ito zbog toga ?to uop?te nije bio cirkuski zabavlja?, nego ?to je u potpunosti prikazao sebe kao poznavaoca muzi?kih osnova. Ve? u jedanaestoj godini komponira svoju prvu operu La Finta Semplice , koja ?e biti samo najava ve?ih stvari koje dolaze. Do svoje ?esnaeste godine on vi?e nije trebao da prikazuje sebe kao malog ?udotvorca. On je ve? sazrio u sonati i simfoniji, prvoj vrsti muzike koju je komponirao, a sad je pokazivao svoju nadarenost na podru?jima opere, oratorija i klavirskih kon?erta.

Kako je Mozart muzi?ki sazrijevao, sve vi?e je uklju?ivao karakteristike preuzete iz baroka . Na primjer, Simfonija broj 29 u A-duru K. 201 ima kontrapunktalnu glavnu temu u svom prvom stavku, i eksperimentisanje s nepravilnim du?inama muzi?kih fraza. Neki od njegovih kvarteta iz 1773 . imaju finala koja zvu?e poput fuga : vjerovatno pod utjecajem Haydna, koji je uklju?ivao tri takva finala u svojoj nedavno objavljenoj Opus 20 zbirci. Utjecaj Sturm und Drang ("Oluja i stres") razdoblja u muzici, sa svojim kratkim nagovje?tajem romanti?arskog doba koje ?e do?i kasnije, a ?to je uo?ljivo u muzici oba kompozitora u tom trenutku. Mozartova Simfonija broj 25 u G-molu (Mozart) K. 183 je jo? jedan odli?an primjer.

Mozart je ponekad preusmjeravao pa?nju između opere i instrumentalne muzike. On je proizveo opere u svakoj od prevladavaju?ih stilova: Opera buffa , kao ?to su Figarov pir, Don Giovanni, a Cosi fan tutte , opera seria , kao ?to su Idomeneu, a Singspiel, od kojih je ?arobna frula najpoznatiji primjer ovog kompozitora. U svojim kasnijim operama uveo je suptilne promjene u instrumentaciji, orkestraciji i boji tona, u emocionalnoj dubini i ozna?avanju dramatskih promjena. Ovdje je njegov napredak u operi i instrumentalnom komponiranju u pro?imanju kroz njegovu sve istan?aniju upotrebu orkestra u simfonijama i kon?ertima. Ovo sve je utjecalo na njegove operne orkestracije razvijaju?i njegovu suptilnost u kori?tenju orkestra za dobijanje psiholo?kog u?inka u operama, koja ?e biti uo?ljiva u njegovim kasnijim ne-operskim djelima.

U posljednjih pet ili ?est godina svog ?ivota Mozart je unato? nov?anim nevoljama, nedostatku redovnog zaposlenja i pogor?anog zdravlja uspio da komponira bez prekida i to u najboljoj formi. Dao je mnogo u tim posljednjim godinama, vi?e nego ikad: kvinteti za ?i?ane instrumente, Jupiter simfonija , neke od kasnih klavirskih kon?erta, Don Giovanni koji najjasnije ?ivi u cjelokupnom muzi?kom sje?anju. Nikad prije u historiji zapadne muzike, a ni nakon toga, nije kompozitor napisao toliko mnogo remek djela za tako kratko vrijeme i u toliko raznih ?anrova. ?ak ni Beethoven i Schubert nisu dostigli Mozarta u njegovoj raznovrsnosti.

Muzi?ki stil [ uredi | uredi kod ]

Mozartova muzika, kao i Haydnova, predstavljaju prototip primjere klasi?nog stila. U to vrijeme kad je po?eo komponirati, evropskom muzikom je dominirao stil galant: reakcija koja se razvila protiv velike zamr?enosti baroka. Ali postepeno, zahvaljuju?i samom Mozartu, kontrapunktske slo?enosti iz kasnog baroka pojavljuju se jo? jednom, obuzdane i disciplinovane novim oblicima, i prilagođene novim estetskim zahtjevima dru?tvene sredine.

Mozart je bio svestran kompozitor, a napisao je muziku u svakom va?nijem ?anru, uklju?uju?i simfonije, opere, solo kon?erta, kamernu muziku, uklju?uju?i guda?ke kvartete i guda?ke kvintete, i klavirske sonate. Ti oblici nisu bili novi, ali je Mozart unaprijedio njihove tehni?ke sofisticiranosti i njihove osje?ajne dosege. On je gotovo vlastoru?no razvio i popularisao klasi?ni klavirski kon?erto. Napisao je mnogo duhovne muzike, uklju?uju?i i velike mise, ali i mnoge plesove, divertimenta, serenade, i druge oblike lake zabave.

Sve glavne osobine klasi?nog stila su prisutne u Mozartovoj muzici. Jasno?a, ravnote?a, i transparentnost su obilje?ja njegovog rada, ali bilo kakvo pojednostavljivanje poimanja njene ljepote maskira izuzetnu mo? njegovih najboljih remek-djela, poput Klavirskog koncerta broj 24 u c-molu , K. 491, simfonija broj 40 u g-molu , K. 550, i opere Don Giovanni. Pogotovo tokom posljednje decenije svog ?ivota, Mozart je koristio kromatsku harmoniju do stepena rijetko viđenog u to vrijeme, s izvanrednim samopouzdanjem i velikim umjetni?kim u?inkom.

Mozart je uvijek imao dar za prihvatanje i prilagođavanje vrijednih karakteristika tuđe muzike. Njegova putovanja svakako su pomogla u stvaranju jedinstvenog kompozicijskog jezika. U Londonu, kao dijete, on se sastao sa J.C. Bachom i ?uo njegovu muziku. U Parizu, Mannheimu i Be?u susreo se s mnogim drugim kompozicijskim utjecajima, kao i avangardnim sposobnostima Mannheimskog orkestra. U Italiji je nai?ao na italijansku uvertiru i operu buffa, koje su duboko utjecale na razvoj njegove vlastite muzi?ke prakse.

U Londonu i Italiji galantni stil bio je u usponu: jednostavna, lagana muzika uz obaveznu upotrebu kadence, stavljanje naglaska na tonik, dominant i subdominantne akorde do isklju?enja drugih harmonija, simetri?ne fraze, i jasno izra?enim podjelama muzi?kih stavaka. Neke od Mozartovih ranih simfonija su talijanske uvertire, s tri stavka koji se nastavljaju jedan na drugi, od kojih su mnogi u istom klju?u, sa sporim srednjim stavkom u relativnom molu. Druga opona?aju djela J.C. Bacha, a druga pokazuju jednostavne zaobljene binarne oblike koji se pojavljuju i kod drugih Be?kih kompozitora.

Utjecaj na druge kompozitore [ uredi | uredi kod ]

Mozartov najpoznatiji u?enik, koga je Mozart uzeo kao dijete da ?ivi dvije godine u njegovoj Be?koj ku?i, bio je vjerovatno Johann Nepomuk Hummel, prelazna figura između klasi?nog i romanti?nog razdoblja.

Va?niji je utjecaj koji je Mozart imao na kompozitore kasnijih generacija. Nakon njegove smrti do?lo je do porasta njegovog ugleda, a prou?avanje njegove muzike je bio standardni dio obuke klasi?nih muzi?ara.

Brojni kompozitori su odali po?ast Mozartu pi?u?i zbirke varijacija na njegove teme. Beethoven je napisao ?etiri takve zbirke (op.66, op.28, op.40, op.46). Druge uklju?uju varijacije za klavir i orkestar Frederica Chopina na "La ci darem la mano" iz Don Giovannija (1827) i Max Regerove varijacije i fuga na temu od Mozarta iz 1914 ., na temelju varijacije teme iz klavirske sonate K. 331 . Petar Ilji? ?ajkovski je napisao svoju orkestralnu suitu broj 4 u G, "Mozartiana" 1887 ., u ?ast Mozarta.

Ludwig van Beethoven , koji je bio mlađi ?etrnaest godina od Mozarta, cijenjen i pod velikim utjecajem njegovog djela, s kojim je bio upoznat jo? kao tinejd?er. Za njega se smatra da je svirao u dvorskom orkestru u Bonnu , prilikom izvedbe Mozartove opere. Zbog toga je putovao u Be? 1787 . nadaju?i se da ?e u?iti kod starijeg kompozitora.

Mozartove simfonije , klavirski kon?erti, klavirske i violinske sonate , kamerna muzika , divertimenta , opere , koncertne arije i mise dostigli su takav nivo da je samo nekoliko kompozitora moglo se samo nadati da to dostignu.

Djela [ uredi | uredi kod ]

• Potpun popis: Popis skladbi Wolfganga Amadeusa Mozarta .

Povezano [ uredi | uredi kod ]

• Mozart kugle
• Amadeus (film)

Reference [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

• http://www.mozarthaus.biz/
• http://www.digital-collections.de; Mozart +Wolfgang+Amadeus
• http://dme.mozarteum.at
• Mozart na classicalm.com
• Divlje Jagode-Turski mar? na youtube.com