Umjetni?ki prikaz po?ara. Autor
John R Chapin
. Originalno objavljeno u ?asopisu
Harper's Weekly
Veliki po?ar u Chicagu
(
engleski
Great Chicago Fire
) je naziv za po?ar koji je izbio u nedjelju
8. 10.
te trajao do ranog utorka
10. 10.
1871
. u Chicagu u
ameri?koj
dr?avi
Illinois
. Iako je rije? bila o jednoj od najve?ih katastrofa u SAD 19. vijeka, u kojoj je poginulo na stotine ljudi a veliki dio grada do temelja uni?ten, smatra se da je zahvaljuju?i potrebi za brzom obnovom dovela do pospje?ila njegov nagli procvat u jedan od najnaseljenijih i ekonomski najva?nijih ameri?kih gradova.
Po?ar je izbio u jednoj ?upi u nedjelju u 21 sat. Njegovom ?irenju je pomoglo to ?to ve?ina građana ispo?etka nije shvatila o tome kakva opasnost prijeti gradu, kao i da je lokalna vatrogasna brigada bila fizi?ki iscrpljena ga?enjem manjeg po?ara koji je izbio prethodni dan. Kao najva?niji razlog se, pak, spominje neuobi?ajeno toplo i su?no vrijeme, kao i sna?ni sjeverozapadni vjetrovi, te ?injenica da je relativno mladi grad gotovo u potpunosti bio sagrađen od
drva
.
Vatrogasci su prvu dojavu o po?aru dobili tek za 40 minuta, ali je de?urni slu?benik oklijevao objaviti uzbunu jer je vjerovao da je rije? o ranije ve? izoliranom po?ari?tu. Kada je uzbuna objavljena ve? je bilo kasno, jer se po?ar pro?irio te po?eo gutati obli?nje ku?e. U?areni vjetar je nosio po?ar prema sjeveroistoku te palio krovove daleko ispred same vatrene linije.
Karta Chicaga s 1871. s uni?tenim podru?jima ozna?enim crno
U takvim uvjetima je, usprkos nastojanja gradona?elnika da pozove u pomo? vatrogasce iz susjednih gradova, postalo jasno da se po?ar ne mo?e ugasiti. On je, neometan, pre?ao rijeku Chicago i zapalio tamo?nje brodove, a zatim potpuno opusto?io poslovni centar grada.
Građani su bje?ali u potpunoj panici.
Po?ar je uga?en tek kada je u ponedjeljak ujutro po?ela padati slaba ki?a.
Zbog visoke temperature je trebalo tek nekoliko dana da se obiđu zgari?te i procijene posljedice. Utvrđeno je da je opusto?eno podru?je u du?ini od 6 i ?irini od 1 km. Neupotrebljivim je u?injeno 120 km cesta, 190 km drvenih plo?nika, 2000 uli?nih svjetiljki te 17500 zgrada. Ukupna ?teta je iznosila oko 222 miliona US$, odnosno tre?ina procijenjene vrijednosti sve imovine u gradu.
Od oko 300.000 tada?njih stanovnika, njih 90.000 je ostalo bez krova nad glavom.
Na zgari?tima je pronađeno 125 le?eva, a naknadne procjene su govorile da je u po?aru ?ivote izgubilo između 200 i 300 ljudi, ?to se smatra relativno malim brojem za katastrofu takvih razmjera.
Ekonomske posljedice katastrofe su također nevjerojatno brzo sanirane, s obzirom na strate?ki va?an polo?aj grada koji je poslovne interese nagnao da vrlo brzo i vrlo mnogo novca ulo?e u njegovu obnovu.