Koordinate:
41° 43′ 12" SG?, 21° 47′ 24" IGD
Veles
(1946?96.
Titov Veles
), grad u sredi?njoj
Makedoniji
, na obali
Vardara
; 43 108 st. (2002).
[1]
Sjedi?te je istoimene
Op?tine Veles
, koja ima oko 55 108 stanovnika (po popisu iz 2002.).
[1]
Veles 1930. godine
U svojoj historiji grad je ?esto mijenjao ime: od
Vilazora
(
gr?ki
Βυλασωρα), preko
?uprili
do dana?njeg
Veles
. Ovo dana?nje ime grad je dobio u
7. st.
sa doseljavanjem
Slavena
na
Balkanski poluotok
, od slavenske rije?i
veles
koja zna?i "u ?umi" (zbog gustih ?uma koje su ga okru?ivale). Prvo naselje pod imenom Vilazora osnovali su Tra?ani, nakon toga jedno vrijeme je dio
Pajonskog kraljevstva
, poslije toga postaje dio
Bizantskog Carstva
.
Za
Otomanske vlasti
grad je nazvan
?uprili
po Mehmedu Koprulu,
Abancu
Velikom veziru
Otomanskog carstva
.
[2]
.
Nakon liberalizacije otomanskog carstva za vrijeme reformi zvanih Tanzimat (1839. - 1876.) izgrađena je nova ve?a saborna crkva Sv. Pantelejmona, otvorena prva crkvena ?kola na narodnom jeziku (
makedonskom
-
bugarskom
) i osnovana prva biblioteka i ?tamparija
1867
. (vlasnik Hristo Danov).
[3]
Veles je bio prvi makedonski grad koji je imao gimnaziju, kazali?te, muzej i muzi?ku ?kolu.
[4]
Među sa?uvanim srednjevjekovnim spomenicima, najpoznatiji je
manastir
Sv. Dimitrija (
14. st.
) pored grada.
Nakon Drugog svjetskog rata gradu je promijenjeno ime u Titov Veles, po prvom predsjedniku socijalisti?ke
Jugoslavije
Josipu Brozu Titu
, nakon osamostaljenja Makedonije, grad je
14. septembra
1996
. ponovno promijenio ime iz Titov Veles u Veles.
Spomenik Ilindenskom ustanku
Najve?a
turisti?ka
atrakcija u okolici Velesa je anti?ki grad
Stobi
. Pored toga, zna?ajni su
arheolo?ki
lokaliteti Breza i Pe?ti, sa svojim spiljama u kojima su pronađeni predmeti iz
neolita
i
ranog kr??anstva
.
Op?tina Veles ima osam osnovnih i ?etiri srednje ?kole, stadion, sportsku halu, bazen, kazali?te, muzej, knji?nice, kina, deset crkava, par
manastire
i
d?amija
.
- Pepi Manaskov, poznati rukometa?
- Traj?e Mihov, poznati ultramaratonac
- Vladimir Temelkov, poznati rukometa?
- ↑
1,0
1,1
Makedonski popis stanovni?tva iz 2002.
(
PDF
)
- ↑
Rahmi Tekin, Osmanli Atlasi, Istanbul 2003
- ↑
Jordan Van?ev:
Новобългарската просвета в Македония през Възраждането.
1982, S. 94-95.
- ↑
D.M.Brancoff:
La Macedoine et sa Population Chretienne.
Paris 1905, S. 118?119.