6. vijek

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice VI век )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Milenijum : 1. milenijum
Vjekovi : 5. vijek   ? 6. vijek   ? 7. vijek
Decenije : 500-e 510-e 520-e 530-e 540-e
550-e 560-e 570-e 580-e 590-e
Kategorije: Rođenja ? Smrti
Nastanci ? Prestanci
Svijet na po?etku 6. vijeka

6. vijek je razdoblje koje je trajalo od 501 . do 600 . godine. U Evropi se tradicionalno smatra dijelom ranog srednjeg vijeka , a ponekad i zavr?nim periodom tzv. kasne antike .

501 502 503 504 505 506 507 508 509 510
511 512 513 514 515 516 517 518 519 520
521 522 523 524 525 526 527 528 529 530
531 532 533 534 535 536 537 538 539 540
541 542 543 544 545 546 547 548 549 550
551 552 553 554 555 556 557 558 559 560
561 562 563 564 565 566 567 568 569 570
571 572 573 574 575 576 577 578 579 580
581 582 583 584 585 586 587 588 589 590
591 592 593 594 595 596 597 598 599 600

Pregled

[ uredi | uredi kod ]

Za isto?nu hemisferu u 5. vijeku je karakteristi?ni poku?aji da se ukloni politi?ki vakuum nastao raspadom velikih carstava u prethodnim vijekovima, i to njihovom obnovom; u tome su razli?ite dr?ave na razli?itim dijelovima kontinenta imale razli?itog uspjeha. Na krajnjem zapadu Eurazije se nedavna propast Zapadnog Rimskog Carstva je stvorila politi?ki, a sa njime i religijski i kulturni jaz Zapadne Evrope kojom su vladali heterogeni i uglavnom arijanski germanski vladari sa Isto?nim Rimskim Carstvom ?iji su vladari nastojali svoj autoritet o?uvati i kroz nametanje stroge kr??anske ortodoksije ; pod carem Justinijanom su ti procesi za posljedicu imali zatvaranje posljednjih ?kola anti?ke filozofije te se 5. vijek zbog toga ponekad smatra pravim zavr?etkom antike . Justinijanovo nastojanje da se taj jaz prebrodi kroz obnovu Rimskog Carstva se pretvorio u niz ambicioznih vojnih pohoda s ciljem da se nekada?nje zapadne teritorije pripoje njegovom carstvu; oni su imali razli?ite rezultate - Vandalsko i Ostrogotsko Kraljevstvo su tako uni?teni i pripojeni Carstvu; potonje je međutim pru?alo ?estok otpor u ratu koji je temeljito opusto?io Italiju i uni?tio mnoge elemente tamo?nje civilizacije. Izbijanje Justinijanove kuge kao i oportunisti?ki napadi Sasanidskog Carstva na isto?norimske granice su potpuno iscrpili Carstvo; ono se zbog toga u drugoj polovici 6. vijeka vi?e nije moglo opirati tzv. drugom valu Velike seobe naroda , odnosno invaziji Langobarda koji su zauzeli najve?i dio Italije te prodorima Avara i Slavena na Balkan . Isto?norimska slabost, kao i zauzetost susjednih Franaka u bratoubila?kom dinastijskom ratu Merovinga je omogu?ila Vizigotskom Kraljevstvu da postigne mir, stabilnost i relativni prosperitet.

Na Dalekom istoku je relativna stabilnost podijeljene Kine u periodu Ju?nih i Sjevernih dinastija okon?ana kada su sredinom vijeka niz selja?kih ustanaka, vojni?kih pobuna i dinastijskih sukoba doveli do pada Ju?ne dinastije dinastije Liang , odnosno cijepanja sjeverne Kine pod dinastijom Sjeverni Wei na dvije dr?ave - Zapadni Wei i Isto?ni Wei . Razdoblje razdvojenosti Kine na tri velika entiteta, međutim, nije dugo potrajalo; sjeverozapadna kineska dr?ava, kojom je zavladala dinastija Sjeverni Zhou je ve? nakon jedne generacije ponovno ujedinila sjevernu Kinu. Nju je ubrzo nakon toga svrgnula nova dinastija Sui ?iji je vladar isto tako brzo pokrenuo pohod kojim je pokorena dinastija Chen , posljednja od Ju?nih dinastija, i ponovno uspostavljeno politi?ko jedinstvo carske Kine nakon gotovo ?etiri vijeka. Tim je procesima prili?no pomoglo dalje ja?anje budizma u Kini koga su vladari nastojali iskoristiti kao ideolo?ko opravdanje procesa centralizacije vlasti. Iz Kine se budizam nastavljao ?iriti na druga podru?ja; tu se posebno isti?e Koreja gdje je u dr?avi Baekje progla?en dr?avnom religijom, ali i Japan gdje je u tzv. Asuka periodu do?lo do stvaranja japanske dr?ave u modernom smislu.

Glavni događaji i razvoji

[ uredi | uredi kod ]

Va?nije osobe

[ uredi | uredi kod ]

Izumi i otkri?a

[ uredi | uredi kod ]
  • Uvedena era Anno domini , koja slu?i za brojanje godina u ve?ini dana?njih zemalja.
  • toaletni papir (u Kini; prvi spomen u literaturi; vjeruje se da je bio kori?ten vijekovima prije)
  • svila (u Bizantu; dovedena iz Kine)
Milenijum Vijek
4. pne. : 40. pne. 39. pne. 38. pne. 37. pne. 36. pne. 35. pne. 34. pne. 33. pne. 32. pne. 31. pne.
3. pne. : 30. pne. 29. pne. 28. pne. 27. pne. 26. pne. 25. pne. 24. pne. 23. pne. 22. pne. 21. pne.
2. pne. : 20. pne. 19. pne. 18. pne. 17. pne. 16. pne. 15. pne. 14. pne. 13. pne. 12. pne. 11. pne.
1. pne. : 10. pne. 9. pne. 8. pne. 7. pne. 6. pne. 5. pne. 4. pne. 3. pne. 2. pne. 1. pne.
1. :    1.    2.    3.    4.    5.    6.    7.    8.    9. 10.
2. : 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
3. : 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
4. : 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40.