Treset je tamnosmeđi do crni organski talog koji nastaje razgradnjom te raspadom mahovina , trave i stabala u vla?nim i mo?varnim podru?jima, akumulacija je djelomi?no sagnjile vegetacije . Oblici treseta su mo?varno blato , baru?tina i ?ume mo?varnog tla . Treset se ubire kao va?an izvor goriva u pojedinim dijelovima svijeta.

Na Zemlji postoji oko 4 trilijuna m³ treseta, koji pokriva oko 2% Zemljine povr?ine (oko 3,000.000 km ²), i sadr?i oko 8.000,000.000 terad?ula energije ^[1]

Naslage treseta nalaze se na mnogim mjestima ?irom svijeta. Znatna nalazi?ta postoje u zemljama s umjerenom i hladnom klimom, kao ?to su Irska , Rusija , Bjelorusija , Ukrajina , Finska , Estonija , ?kotska , Poljska , sjeverna Njema?ka , Nizozemska , zemlje Skandinavije i Kanada te savezne dr?ave Michigan , Minnesota i Florida u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama . Na ju?noj polutci velika su nalazi?ta na Novom Zelandu , u ju?noj Patagoniji i na Falklandskim otocima .

Oko 60% svjetskih mo?varnih podru?ja je treset. Oko 7% od ukupnih nalazi?ta treseta iskori?tava se za poljoprivredu i ?umarstvo. U odgovaraju?im uvjetima treset ?e se pretvoriti u ugljen lignit tijekom geolo?kog vremenskog razdoblja.

Treset nastaje kada biljni materijal, obi?no u mo?varnim podru?jima, ne mo?e truliti djelovanjem kiseline u anaerobnim uvjetima. Sastoji se uglavnom od mo?varnog raslinja: drve?a, trava, gljiva , kao i drugih vrsta organskih ostataka, kao ?to su insekti i ?ivotinjski ostatci. Pod određenim je uvjetima raspad (dekomponzicija) tog biljnog materijala zbog nedostatka kisika je sprije?en (inhibiran), ?to koristi arheolozima jer se u takvim uvjetima organski ostaci mumificiraju prirodnim putem i ostaju sa?uvani.

Sloj treseta raste, a stupanj razgradnje (ili humifikacije, odnosno stvaranja humusa ) ovisi prvenstveno o njegovu sastavu i stupnju natopljenosti vodom. Treset formiran u vrlo mokrim uvjetima akumulira se mnogo br?e i manje je dekomponiran (razlo?en, raspadnut) nego onaj koji se stvara na su?im mjestima. To omogu?ava klimatolozima da koriste treset kao pokazatelj klimatskih promjena. Sastav treseta se također mo?e koristiti za rekonstrukciju drevnih ekologija ispitivanjem vrste i koli?ine organskih sastojaka u njemu.

Pod određenim uvjetima, treset je najraniji stupanj stvaranja ugljena .

Ve?ina modernih treseti?ta formirano je na visokim geografskim ?irinama nakon povla?enja ledenjaka na kraju poslijednjeg ledenog doba prije otprilike 9000 godina. Obi?no rastu vrlo polako, po stopi od oko milimetra na godinu.

Treset se formirao tijekom 360 milijuna godina, a sadr?i 550 Gt ugljika . ^[2]

Treset je mekan i lako se komprimira (stisne, stla?i). Pod pritiskom voda izlazi iz treseta. Nakon su?enja treset se mo?e koristiti kao gorivo . U nekim zemljama treset je industrijski va?an izvor energije, primjerice u Irskoj i Finskoj , gdje se ubire na industrijskoj razini. U mnogim zemljama, uklju?uju?i Irsku i ?kotsku , gdje su stabla rijetka, treset je tradicionalno kori?ten za kuhanje i grijanje u doma?instvima. Hrpe treseta iskopanog iz mo?varnog tla jo? se mogu vidjeti kako se su?e u ruralnim podru?jima.

Izolacijska svojstva treseta korisna su u industriji.

Zapaljeni treset koristi se za su?enje sladnog je?ma u destilerijama ?kotskog viskija. To daje ?kotskom viskiju prepoznatljiv okus po dimu.

Iako ljudi uvelike koriste treset, s vremena na vrijeme on izaziva ozbiljne probleme. Kada se osu?i, on predstavlja veliki rizik od ?umskih po?ara jer zapaljeni treset mo?e gorjeti jako dugo. Treset se ?ak mo?e zapaliti ispod tla, upaliv?i se nakon zime, pod uvjetom da do njega dopire kisik . Nalazi?ta (depoziti) treseta također uzrokuju velike nevolje graditeljima razli?itih objekata, cesta i ?eljeznice, jer se jako deformiraju ?ak i pod relativno malim optere?enjima.

Mo?varna treseti?ta su imala zna?ajnu ritualnu ulogu u bron?anom i ?eljeznom jer su tada?nji ljudi smatrali (ili barem povezivali) treseti?te s domom bogova prirode ili duhova. Tijela ?rtava obrednoga ?rtvovanja nađena su na brojnim lokacijama u Engleskoj , Irskoj i osobito sjevernoj Njema?koj i Danskoj , ?ak gotovo savr?eno o?uvana zbog uranjanja u vodu s kiselinom (vidi Tollund Man , jedan od najpoznatijih primjera takvih mo?varnih tijela ).

Nekad su treseti?ta imala zna?aj i u metalurgiji. Tijekom srednjeg vijeka treseti?ta su bila glavni izvor ?eljeza od treseta, koje su Vikinzi koristili za izradu ma?eva i oklopa.

Mnoga mo?varna treseti?ta diljem obale Malezije slu?e kao prirodno sredstvo za ubla?avanje poplava i kao prirodna ustava vodenog vala pri ?emu svaki preljev vode apsorbirati treset. No ovo je djelotvorno samo ako postoje ?ume jer one spre?avaju po?are treseti?ta.

U Irskoj se treset puno koristi u doma?instvima i industriji. U Republici Irskoj tvrtka Bord na Mona , koja je u dr?avnom vlasni?tvu, odgovorna je za upravljanje proizvodnjom treseta. Ona proizvodi mljeveni treset koji se koristi u elektranama. Također prodaje gorivo od treseta u obliku briketa koji se koriste za grijanje u ku?anstvima. To su duguljasti ?tapi?i gusto komprimiranog, suhog treseta. Briketi uglavnom gore bez dima u ku?nim kaminima i pe?ima te su u ?irokoj uporabi u irskim domovima i gradovima, gdje je zabranjeno koristiti ugljen koji se puno dimi. Isu?ene tresetske ledine vrlo se ?esto iskori?tavaju u ruralnim podru?jima.

Klima, zemljopisni polo?aj i okoli? u Finskoj pogoduju kori?tenju treseta. Treset je dostupan u znatnim koli?inama. Neke procjene govore da je koli?ina treseta samo u Finskoj i dvaput ve?a od rezervi nafte u Sjevernom moru . ^[3] Ovaj obilan izvor (?esto pomije?an s drvom) koristi se za proizvodnju elektri?ne i toplinske energije . Treset osigurava 6.2% finske godi?nje proizvodnje energije. ^[4] Udio treseta u emisiji stakleni?kih plinova u Finskoj mo?e prije?i koli?inu od 10 milijuna tona uglji?nog dioksida, jednako ukupnoj emisiji koju stvaraju sva putni?ka vozila u Finskoj.

Finska svrstava treset u sporo obnovljivo gorivo biomase , a taj je stav preuzela i Europska unija . ^[5] Međuvladin panel o klimatskim promjenama zauzeo je stav da treset nije fosilno gorivo . Proizvođa?i treseta u Finskoj ?esto isti?u da je treset specijalni oblik biogoriva , zbog relativno brzog ponovnog uspostavljanja razine oslobođenog CO ₂ , ako mo?varna treseti?ta ne budu po?umljena idu?ih 100 godina. Također, treseti?ta koja su isu?ena poljoprivredom i sje?om ?uma aktivno oslobađaju vi?e CO ₂ godi?nje nego ?to ga oslobađa proizvodnja energije od treseta u Finskoj. ^[6] Obnova samo jednog treseti?ta izuzetno je spora, traje od 1,000 do 5,000 godina. Nadalje, uobi?ajena je praksa da ?ume koriste treseti?ta umjesto da im se pru?i ?ansa da se obnove, ?to vodi ni?im razinama zaliha CO ₂ nego u originalnim treseti?tima.

U 106 g CO ₂ / MJ , ^[7] emisije uglji?nog dioksida od treseta su vi?e nego od ugljena (za 94.6 g CO ₂ /MJ) i prirodnog plina (za 56.1) (IPCC). Prema jednoj studiji, pove?avaju?i koli?inu drva u mje?avini goriva sa sada?njih 2.6% na 12.5% smanjila bi emisiju na 93 g CO ₂ /MJ, a treba samo malo napora da se to napravi. ^[8]

Neki konzervatori treset su vidjeli kao glavnu prijetnju mo?varnoj bioraznolikosti u Finskoj. Međunarodna grupacija za o?uvanje mo?vara (IMCG) u 2006. je pozvala lokalnu i nacionalnu vladu Finske na za?titu i konzerviranje ostataka davnog tresetskog ekosistema. To uklju?uje prestanak odvodnje i isu?ivanja treseti?ta u netaknutim mo?varnim podru?jima i napu?tanje sada?njih i planiranih izvla?enja podzemnih voda koje mogu utjecati na ova podru?ja.

U 1960-tim godinama velika su mo?varna podru?ja u zapadnoj Rusiji isu?ena kako bi se na njima mogla razviti poljoprivredna proizvodnja te za vađenje treseta za rudarstvo. ^[9] U tijeku su planovi za pove?anje vađenja treseta i pove?anje doprinosa treseta ukupnoj proizvodnji energije u Rusiji. ^[10] Međutim, postoji bojazan o utjecaju treseti?ta na okoli? jer se zna da su polja treseta lako zapaljiva, da dreniranje degradira ekosustav i da gorenje treseta oslobađa uglji?ni dioksid. ^[10] Veliki po?ari dogodili su se u 2002. i 2010. godini upravo na tim podru?jima.

Treset je va?an za seljake i vrtlare, koji ga mije?aju u tlo da poprave njegovu strukturu i da mu pove?aju kiselost . Najva?nije svojstvo treseta je zadr?avanje vlage tla kad je suho i spre?avanje vi?ka vode da o?teti korijenje kad je mokro. Treset mo?e pohraniti hranjive tvari ?ak iako sam nije plodan.

Treset je va?na sirovina u hortikulturi . Međutim preporu?uje ga se prethodno termi?ki tretirati kako bi se uni?tila jaja?ca ?teto?ina.

Treset se ponekad koristi u slatkovodnim akvarijima , naj?e??e s mekanom vodom ili rije?nim sustavima crnih voda , poput onih koji opona?aju rijeku Amazonu . Mekane je teksture i zato je pogodan za vrste riba koje se dr?e dna, kao ?to je Corydorasov som, a ima i druge korisne funkcije u slatkovodnom akvariju. Treset omek?ava vodu te djeluje kao ionski izmjenjiva? , također sadr?i tvari koje su korisne za biljke i za reproduktivno zdravlje riba. Treset ?ak mo?e sprije?iti rast algi i mikroorganizama . ?esto boji vodu u ?utu ili smeđu boju zbog ispiranja tanina . ^[11]

Treset se koristi za filtriranje vode kao ?to je tretiranje septi?kih jama i otpadnih voda, za otjecanje u urbanim sredinama.

Treset se uvelike koristi u balneologiji (znanost o medicinskoj primjeni vode). Mnogi tradicionalni spa tretmani uklju?uju treset kao dio peloida . Takvi zdravstveni tretmani imaju vrlo dugu tradiciju u Europi , osobito u ?e?koj , Njema?koj i Austriji . Neke od tih toplica (wellness tretmana u toplicama) traju od 18. stolje?a pa sve do danas. Naj?e??i tipovi primjene treseta u balneolo?koj terapiji je tresetsko blato, topli oblozi i suspenzijske kupke. ^[12]

• Biomasa
• Fosilna goriva
• Ugljen
• Nafta
• Prirodni plin
• Biogoriva
• Biodizel
• Bioplin

• PRIMARNA ENERGIJA Arhivirano 2011-02-22 na Wayback Machine-u - ?lanak o primarnoj energiji sa stranice Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
• wikiOsnoveEnergetike Arhivirano 2011-02-19 na Wayback Machine-u - wikiOsnoveEnergetike sa Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.
• Osnove energetike Arhivirano 2011-02-22 na Wayback Machine-u - Digitalni ud?benik Osnove energetike Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.