Po?etkom 1890-ih prava?ka politika nai?la je na pozitivan odjek u Dalmaciji. Nakon zavr?etka Narodnog pokreta , kada je osnovana Srpska stranka i kada je, 1882. , u narodnja?ke ruke do?la i splitska op?ina, stvoreni su uvjeti za razvoj prava?tva. Prava?tvo je, zapravo, bilo odgovor na narodnja?ki neuspjeh u sprje?avanju gospodarske stagnacije. Dalmacija je bila u potpunosti poljoprivredna zemlja. Posebice je bila pogođena trgovinskim ugovorom iz 1891. , to jest, vinskom klauzulom između Italije i Austro-Ugarske, gdje je dopu?ten uvoz jeftina talijanskog vina uz simboli?nu carinu. Dalmatinsko vinogradarstvo je propalo te je prava?tvo bilo ?slamka“ spasa. Originalna Star?evi?eva ideologija tu nije postojala, pa se prava?tvo pojavilo kao kombinacija Star?evi?a i narodnjaka Mihovila Pavlinovi?a . On je u po?etku zagovarao hrvatstvo u slavenskom okviru, to jest jugoslavenstvo , s nagla?enim katolicizmom , a poslije je uvidio zablude i gorljivo zastupao hrvatstvo, jasno ga razlu?uju?i od srpstva. ^[1] Sve?enik Ivo Prodan prvi se u Dalmaciji javno izjasnio za prava?tvo i sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske. On je stavio prava?tvo u okvir politi?koga katolicizma , a politi?ki program koji je sastavio povezao ga je s dinastijskim i trijalisti?kim programom ?iste stranke prava u Banskoj Hrvatskoj , pa je i stranka koju je 1898. Prodan odvojio od Stranke prava nazvana ?ista stranka prava .

Ante Trumbi? i Frano Supilo opredijelili su se za liberalno prava?tvo, s mi?ljenjem da Hrvati vlastitim snagama moraju stvoriti svoju dr?avu, iskori?tavaju?i krize i odnose velikih sila. Po njima bi Hrvatska bila izvan Monarhije i te su stavove Trumbi? i Supilo iznosili u listu Crvena Hrvatska . Zadatak Crvene Hrvatske bio je da se suprotstavi srpskim pretenzijama na Dalmaciju te srpskoj suradnji s dalmatinskim autonoma?ima . Ipak, Supilo je ?elio suradnju sa Srbima, jer je smatrao da jedino tako mogu ispuniti svoj cilj, koji je bio sjedinjenje Dalmacije s Banskom Hrvatskom.

Tre?a grana prava?tva bio je sve?enik Juraj Biankini , koji je djelovao u Hrvatskom klubu u Dalmatinskom saboru , a koji se nije odmah izjasnio za prava?tvo. On je okupljao nezadovoljnike iz Narodne stranke koji su istupili tri mjeseca nakon potpisivanja trgovinskog ugovora s Italijom. Osuđivali su narodnjake zbog popu?tanja dualizmu , izbjegavanja govora o sjedinjenju Dalmacije s Banskom Hrvatskom te zbog priznavanja srpskoga nacionalnog imena u Hrvatskoj. Biankini je surađivao s hrvatskim politi?arima iz Istre Matkom Laginjom i Vjekoslavom Spin?i?em te se zalagao za trijalizam , kao i Prodan. Na polaganju kamena temeljca za Star?evi?ev dom , u lipnju 1894. , Biankini je izjavio da je njegov Hrvatski klub ?lan Stranke prava. Nakon toga bila su otvorena vrata povezivanju svih triju struja, unato? znatnim razlikama među njima. Tim ?inom osnovana je jedinstvena Stranka prava u Dalmaciji.

Godine 1905. , Stranka prava se sjedinjuje s Narodnom strankom u zajedni?ku Hrvatsku stranku , ?to je bila posljedica ujedinjenja Stranke prava i Neovisne narodne stranke u Hrvatsku stranku prava u Banskoj Hrvatskoj. Budu?i da je novonastala stranka pristala uz jugoslavenstvo i tzv. politiku novoga kursa , koja je ozna?avala priznanje srpskog suvereniteta na hrvatskom tlu, dio nezadovoljnika se odvaja i ponovo stvara Stranku prava, 1908. godine. Njoj se pripaja i dalmatinska ?ista stranka prava, budu?i da se je njezina ina?ica u Banskoj Hrvatskoj previ?e oslonila na re?im i također raskolila na milinovce i frankovce . Pandan novonastaloj stranci u Banskoj Hrvatskoj je Star?evi?eva stranka prava .

Obnovljena Stranka prava bila je sastavnica Sveprava?ke organizacije ( 1911. - 1913. ).

Pored navedenih, poznati prava?i iz Dalmacije bili su Mate Drinkovi? , Vicko Mihaljevi? i dr. ^[2]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

• Gross, Mirjana : Izvorno prava?tvo. Ideologija, agitacija, pokret , Golden marketing, Zagreb, 2000.

• Roha?ek, Goran: Hrvatsko prava?tvo na prijelazu tisu?lje?a , ?akovec, 2009.

• Tihomir Cipek ? Stjepan Matkovi? : Programatski dokumenti hrvatskih politi?kih stranaka i skupina 1842.?1914. , Disput, Zagreb, 2006.

• ?idak, Jaroslav ? Karaman, Igor : Povijest hrvatskog naroda 1860.?1914. , ?kolska knjiga, Zagreb, 1986.

Izvori [ uredi | uredi kod ]