Salamanka
(?p. Salamanca) je grad u zapadnoj
?paniji
. Glavni je grad provincije
Salamanca
, koja se nalazi u autonomnoj pokrajini
Kastilja i Leon
. Ima 160.331 stanovnika prema statisti?kim podacima iz 2005. Poznata je po univerzitetu osnovanom 1218. Stari grad Salamanka je na Uneskovoj listi svetske ba?tine.
Alfonso IX od Leona osnovao je 1218. univerzitet u Salamanki. To je jedan od najstarijih univerziteta uz onaj u Parizu, Bolonji i Oksfordu. Pod patronatom Alfonsa X Mudrog bitno je porastao ugled i bogatstvo univerziteta (1252?1282). Fakulteti građanskoga i crkvenoga prava privla?ili su studente iz Pariza i Bolonje. Kada je univerzitet dostigao svoj zenit u 16. veku svaki peti stanovnika Salamanke bio je student. Kristifor Kolumbo je tada predavao o svojim otkri?ima. Ernan Kortes je bio neuspe?an student. Migel Servantes je studirao u Salamanki. Antonio de Nebriha (?p. Antonio de Nebrija) je 1492. izdao prvu gramatiku ?panskog jezika (?p. Gramatica Castellana). Dominikanac Fransisko de Vitorija je 1540. formulisao u Salamanki osnovu
međunarodnog prava
i ljudskih prava.
Salamanku je osnovalo jedno domoroda?ko pleme, pre rimskih osvajanja. Tu su osnovali jednu od dve najva?nije tvrđave na reci Duero.
Hanibal
je osvojio Salamanku nakon opsade u 3. veku p. n. e. Kartaginjani su grad nazvali Helmantika (Helmantica). Grad je postao komercijalno zna?ajan za Kartaginjane. Rimljani su osvojili Salamanku 133. p. n. e. i Salamanka je bila zna?ajan trgova?ki centar. Salamanka se nalazila na putu srebra. Alani su 409. zauzeli celu rimsku provinciju Lusitaniju, uklju?uju?i Salamanku. U 6. veku Salamanka prelazi u ruke Vizigota. Salamanka dolazi pod vlast Mavara 712. za vreme Mavarske invazije ?panije.
Alfonso VI od Kastilje
je 1085. zauzeo Salamanku. Grad je bio podosta sru?en tokom borbi. Od 1102. ponovo je zapo?elo naseljavanje grada.
Francuska vojska u doba Napoleona do?ivela je veliki poraz 22. jula 1812. u
bici kod Salamanke
. Tada je britansko-portugalska vojska pod komandom
vojvode od Velingtona
pobedila francusku vojsku pod komandom mar?ala
Marmona
. Salamanka je tada imala velika razaranja.
Salamanka je 1996. određena kao mesto gde ?e se nalaziti arhiv ?panskog građanskoga rata. Taj arhiv je sakupio re?im Fransiska Franka i selektivno je prikupljan od raznih organizacija i grupa. Katalonski deo arhiva je ipak 2006. preme?ten, uprkos protestima, u Barselonu. Salamanka je 2002. bila zajedno sa Bri?om evropska prestolnica kulture.
Prema proceni, u gradu je 2011. ?ivelo 153.472 stanovnika
[1]
Kretanje broja stanovnika
[2]
1900.
|
1910.
|
1920.
|
1930.
|
1940.
|
1950.
|
1960.
|
1970.
|
1981.
|
1991.
|
2001.
|
25.019
|
30.021
|
32.005
|
43.953
|
64.775
|
74.223
|
87.338
|
122.241
|
153.981
|
162.888
|
156.368
|
Salamanka se smatra jednim od najlep?ih renesansnih gradova u Evropi. Salamanka je dobila naziv ?Zlatni grad“, po specijalnom pesku od kojega su izgrađene fasade mnogih građevina. Taj zlatni sjaj, koji je jedinstven u ?paniji dobijen je pomo?u peska iz Vilamajora, kamenoloma blizu Salamanke. U svako doba godine grad je pun turista. Stari grad Salamanka je od 1988. na Uneskovoj listi svetske ba?tine.
- Katedrale -Stara romani?ka katedrala osnovana je u 12. veku. ?Nova" katedrala, koja se nalazi odmah uz staru katedralu građena je u fazama od 1509. i kombinira kasni goti?ki stil sa renesansnim stilom. Zavr?ena je 1734.
- Augustinski manastir sadr?i grob grofa i grofice od Montereja.
- Glavni trg (?p. Plaza Mayor) je sagrađen u 18. veku u baroknom stilu. Gradnja je zapo?eta 1729.
- Univerzitet u Salamanki (16. vek).
- Manastir Sv. Stefana (?p. Convento de San Esteban), dominikanski manastir iz 16. veka
- Palata Monterej iz 1539.
- Dom ?koljki (?p. Casa de las Conchas) iz 15. veka u gotskom stilu
Salamanca je zbratimljena sa slijede?im gradovima:
|
---|
- 1985:
Atena
- 1986:
Firenca
- 1987:
Amsterdam
- 1988:
Zapadni Berlin
- 1989:
Pariz
- 1990:
Glasgow
- 1991:
Dublin
- 1992:
Madrid
- 1993:
Antwerpen
- 1994:
Lisabon
- 1995:
Luxembourg
- 1996:
Kopenhagen
- 1997:
Solun
- 1998:
Stockholm
- 1999:
Weimar
- 2000:
Rejkjavik
,
Bergen
,
Helsinki
,
Bruxelles
,
Prag
,
Krakov
,
Santiago de Compostela
,
Avignon
,
Bologna
- 2001:
Porto
,
Rotterdam
- 2002:
Brugge
,
Salamanca
- 2003:
Graz
- 2004:
Genova
,
Lille
- 2005:
Cork
- 2006:
Patras
- 2007:
Luxembourg
i Grande Region,
Sibiu
- 2008:
Liverpool
i
Stavanger
- 2009:
Linz
i
Vilnius
- 2010:
Essen
,
Pe?uh
i
Istanbul
- 2011:
Turku
i
Tallinn
- 2012:
Maribor
i
Guimaraes
- 2013:
Ko?ice
i
Marseille
- 2014:
Umea
i
Riga
- 2015:
Mons
i
Plze?
- 2016:
San Sebastian
i
Wrocław
- 2017:
Aarhus
i
Pafos
- 2018:
Valletta
i
Leeuwarden
- 2019:
Plovdiv
i
Matera
- 2020:
Rijeka
i
Galway
- 2021: x
- 2022:
Novi Sad
,
Esch-sur-Alzette
i
Kaunas
- 2023:
Veszprem
,
Temi?var
i
Elefsina
- 2024:
Tartu
,
Bad Ischl
i
Bodø
|