Saksonija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Saksonija (razvrstavanje) .
Slobodna Dr?ava Saksonija
Freistaat Sachsen
Zastava Grb
Zastava Saksonije
( Zastava )
Grb Saksonije
( Grb )
Polo?aj
BerlinBremenBremenHamburgDonja SaksonijaBavarskaSarlandŠlezvig-HolštajnŠlezvig-HolštajnBrandenburgSaksonijaTiringijaSaksonija-AnhaltMeklenburg-Zapadna PomeranijaBaden-VirtembergHesenSeverna Rajna-VestfalijaRajna-Palatinat
Uprava
Glavni grad Drezden
Ministar-predsednik Stanislav Tili? ( CDU )
Vladaju?a stranka CDU i SPD
Poslednji izbori 30. avgust 2009 .
Slede?i izbori 2014 .
Glasova u Saveznom savetu 4
Osnovni podaci
Povr?ina 18.415,51 km² (10 u Nem.)
Broj stanovnika 4.137.000 (6 u Nem, 2011.)
225 st./km² (8 u Nem.)
ISO 3166-2 DE-SN
Himna Gott segne Sachsenland
Slu?bene stranice www.sachsen.de

Saksonija ili Saska ( nem. Sachsen , glsrp. Sakska , lat. Saxonia ; slu?beno Slobodna Dr?ava Saksonija ili Slobodna Dr?ava Saska , ( nem. Freistaat Sachsen , glsrp. Swobodny Stat Sakska ), jedna je od 16 saveznih dr?ava Nema?ke . Na severu se grani?i sa Brandenburgom , na severozapadu sa Saksonija-Anhaltom , na zapadu sa Slobodnom dr?avom Tiringija , a na jugozapadu sa Slobodnom dr?avom Bavarska . Pored toga, granica na istoku je međunarodna granica sa Poljskom , a na jugu sa ?e?kom .

Istorija Slobodne dr?ave Saksonija [ uredi | uredi kod ]

Glavni ?lanak: Istorija Saksonije

Prva ?Slobodna Dr?ava Saksonija“ nastala je 1918 . po abdikaciji kralja Saksonije i raspu?tanja Saksonskog kraljevstva . Godine 1945 . ?Zemlja Saksonija“ je postala deo sovjetske okupacione zone u Nema?koj. Osim istorijske oblasti Saksonije, obuhvatila je i mali deo nekada?nje pruske provincije ?lezija . Godine 1952 . Saksonija je administrativno ukinuta i pretvorena u 3 okruga: Lajpcig , Kemnic , kasnije preimenovan u Karl-Marks-?tat i Drezden . Po ukidanju komunisti?kog re?ima u Nema?koj Demokratskoj Republici i njenog ujedinjenja sa Saveznom Republikom Nema?kom, 1990 , ponovo je ustanovljena Slobodna dr?ava Saksonija kao federalna dr?ava Nema?ke.

Geografija [ uredi | uredi kod ]

U nizije se ubrajaju okolina Lajpciga, kao i Gornja i Donja Lu?i?ka oblast na severoistoku. Dalje ka jugu, predeli su brdoviti, a uz ?e?ku granicu su planinski. Rudne gore ( Erzgebirge ) se prostiru od Bavarske do reke Elbe . Kanjon Elbe kroz ove planine poznat je kao Saksonska ?vajcarska . Planine na istoku su ni?e ( Lu?i?ko gorje ).

Najva?nija, najve?a i jedina plovna reka Saksonije je reka Elba . Kroz dr?avu proti?e od jugoistoka ka severozapadu. Druga zna?ajna reka je ?preja . Na isto?noj granici je reka Nisa , koja se uliva u Odru .

Dru?tvo [ uredi | uredi kod ]

Najve?i gradovi Saksonije su Lajpcig i Drezden , a za njima sledi Kemnic , pa Cvikau . Od ujedinjenja Nema?ke 1990, Saksonija je izgubila oko 600.000 stanovnika iseljavanjem u druge krajeve Nema?ke.

U dr?avi Saksonija ?ivi oko 60.000 pripadnika slovenske etni?ke grupe Lu?i?ki Srbi .

Najzna?ajnije crkvene zajednice su Luteranska (Evangelisti?ka) i Rimokatoli?ka .

Privreda [ uredi | uredi kod ]

Saksonija ima najnapredniju ekonomiju od svih biv?ih isto?nonema?kih dr?ava. Ekonomija je 2004. rasla po stopi od 2.1%, ?to je vi?e od nacionalnog proseka. Ipak, stopa nezaposlenosti je visoka, a investicije nedovoljne. Od industrijskih grana najzna?ajnije su mikroelektronika i turizam.

Spolja?nje veze [ uredi | uredi kod ]