- Za ostale upotrebe, v.
Saksonija (razvrstavanje)
.
Saksonija
ili
Saska
(
nem.
Sachsen
,
glsrp.
Sakska
,
lat.
Saxonia
; slu?beno
Slobodna Dr?ava Saksonija
ili
Slobodna Dr?ava Saska
, (
nem.
Freistaat Sachsen
, glsrp.
Swobodny Stat Sakska
), jedna je od 16
saveznih dr?ava
Nema?ke
. Na severu se grani?i sa
Brandenburgom
, na severozapadu sa
Saksonija-Anhaltom
, na zapadu sa Slobodnom dr?avom
Tiringija
, a na jugozapadu sa Slobodnom dr?avom
Bavarska
. Pored toga, granica na istoku je međunarodna granica sa
Poljskom
, a na jugu sa
?e?kom
.
Istorija Slobodne dr?ave Saksonija
[
uredi
|
uredi kod
]
Prva ?Slobodna Dr?ava Saksonija“ nastala je
1918
. po abdikaciji kralja Saksonije i raspu?tanja
Saksonskog kraljevstva
. Godine
1945
. ?Zemlja Saksonija“ je postala deo sovjetske okupacione zone u Nema?koj. Osim istorijske oblasti Saksonije, obuhvatila je i mali deo nekada?nje
pruske
provincije
?lezija
. Godine
1952
. Saksonija je administrativno ukinuta i pretvorena u 3 okruga:
Lajpcig
,
Kemnic
, kasnije preimenovan u Karl-Marks-?tat i
Drezden
. Po ukidanju komunisti?kog re?ima u
Nema?koj Demokratskoj Republici
i njenog ujedinjenja sa Saveznom Republikom Nema?kom,
1990
, ponovo je ustanovljena Slobodna dr?ava Saksonija kao federalna dr?ava Nema?ke.
U nizije se ubrajaju okolina Lajpciga, kao i Gornja i Donja
Lu?i?ka oblast
na severoistoku.
Dalje ka jugu, predeli su brdoviti, a uz ?e?ku granicu su planinski.
Rudne gore
(
Erzgebirge
) se prostiru od Bavarske do
reke Elbe
. Kanjon Elbe kroz ove planine poznat je kao
Saksonska ?vajcarska
. Planine na istoku su ni?e (
Lu?i?ko gorje
).
Najva?nija, najve?a i jedina plovna reka Saksonije je
reka Elba
. Kroz dr?avu proti?e od jugoistoka ka severozapadu. Druga zna?ajna reka je
?preja
. Na isto?noj granici je
reka Nisa
, koja se uliva u
Odru
.
Najve?i gradovi Saksonije su
Lajpcig
i
Drezden
, a za njima sledi
Kemnic
, pa
Cvikau
. Od ujedinjenja Nema?ke 1990, Saksonija je izgubila oko 600.000 stanovnika iseljavanjem u druge krajeve Nema?ke.
U dr?avi Saksonija ?ivi oko 60.000 pripadnika
slovenske
etni?ke grupe
Lu?i?ki Srbi
.
Najzna?ajnije crkvene zajednice su
Luteranska (Evangelisti?ka)
i
Rimokatoli?ka
.
Saksonija ima najnapredniju ekonomiju od svih biv?ih isto?nonema?kih dr?ava. Ekonomija je 2004. rasla po stopi od 2.1%, ?to je vi?e od nacionalnog proseka. Ipak,
stopa nezaposlenosti
je visoka, a investicije nedovoljne. Od industrijskih grana najzna?ajnije su mikroelektronika i turizam.