Sacramento
je
glavni grad
ameri?ke savezne dr?ave
Kalifornija
, na zapadu
Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava
od 466 488 stanovnika.
[1]
Sacramento
je jedan od najstarijih
kalifornijskih
gradova i ?etvrta
metropolitanska
regija po veli?ini sa 2 149 127 stanovnika.
[1]
Sacramento
je sa prigradskim naseljima;
Citrus Heights
,
Folsom
,
Carmichael
,
North Highlands
,
Roseville
,
Arden-Arcade
i
Parkway
koja su se rastegnula prema sjeveru i istoku izrastao u jednu veliku
konurbaciju
.
Sacramento
le?i na
u??u
rijeka
Sacramento
i
American
u istoimenoj plodnoj dolini, udaljen oko 145 km sjeveroisto?no od
San Francisca
i
Pacifika
i oko 72 km sjeverno od
Stocktona
.
[1]
Grad le?i u ravnici, na povr?ini od 256
km²
koja se postepeno na istoku izdi?e u
Masiv Sierra Nevada
.
Sacramento
ima
Mediteranska klima
po
Koppenovoj klasifikaciji klime -Csa
sa dugim, toplim, su?nim
ljetima
i hladnim, vla?nim
zimama
, kad su ?este
magle
.
[1]
Na terenu dana?njeg grada prije doseljenja
evropskih
kolonista ?ivjela su
indijanska
plemena
Nisenan
i
Sierra Miwok
.
Negdje oko
1770
. Dolinu Sacramenta istra?io je tada?nji
?panjolski
guverner
Kalifornije
Pedro Fages
, koji je odu?evljen ljepotom rijeke i njene doline - nazvao taj kraj
kr??anskim
euharisti?kim
terminom
sakrament
.
?vicarski
doseljenik
John Sutter
osnovao je koloniju
Nueva Helvetia
(Nova ?vicarska) -
1839
. na zemlji koju je dobio od
meksi?ke
vlade. On je ve? po?etkom
1840
. zajedno sa svojim kolonistima sagradio
utvrđeno
trgovi?te, poznato kao
Sutterova utvrda
(Sutter’s Fort) koji je danas pretvoren u memorijalni
muzej
. Njegova komuna, u po?etku sastavljena od ?vicarskih imigranata, napredovala je baviv?i se
poljoprivredom
, ona je istovremeno bila i uto?i?te za prve
ameri?ke
doseljenike sve do
1849
. kad je otpo?ela
Zlatna groznica
. Prvi
zlatni
grumen, prona?ao je James Marshall -
24. januara
1848
., poslovođa u pilani Sutterove komune, udaljenoj oko 55 km sjeveroisto?no na
Rijeci American
. Nakon tog senzacionalnog otkri?a, pohrlile su horde kopa?a i kojekakvih avanturista, koji su prakti?ki orobili Sutterovu komunu, tako da je ona zavr?ila u velikim dugovima, zbog tog je on poklonio svoju zemlju sinu, a ovaj te iste godine gradu
Sacramentu
.
[1]
Grad je ipak profitirao od brojnih kopa?a kao trgova?ki centar, pa je brzo rastao, ali je postao i popri?te oru?ane pobune
skvotera
koji su se naselili na Sutterovom imanju, osporavaju?i zakonitost njegova vlasni?tva.
Sacramento
je odabran
1854
. da postane
kalifornijski
glavni grad
, tad je imao ne?to vi?e od 10 000 stanovnika.
[1]
U prvim dekadama svog postojanja
Sacramento
je pretrpio nekoliko razaraju?ih
poplava
i
po?ara
, zbog tog su naknadno podignuti zidani nasipi.
Sacramento
je ve? tad postao centar
parobrodskog
transporta, koji je zapo?eo jo? Sutter. Istovremeno je bio i krajnja zapadna stanica legendarnog
Pony Expressa
i prvi grad u
Kaliforniji
koji je imao
?eljeznicu
1856
.(
pruga
Sacramento -
Folsom
).
[1]
Za grad i ?itavu
Kaliforniju
je bilo jo? zna?ajnije kad su se ?etvoro njegovih bogatih trgovaca; Charles Crocker, Mark Hopkins, Collis P. Huntington i Leland Stanford udru?ili i odlu?ili financirati izgradnju
Centralne pacifi?ke ?eljeznice
, ?ija je izgradnja otpo?ela isto?no od grada, to je postala prva transkontinentalna pruga, kad se
maju
1869
. spojila sa
Union Pacifikom
u
Utahu
Rijeka Sacramento
je produbljena po?etkom
20. vijeka
, to je omogu?ilo brodovima dubljeg gaza da doplove sa mora do
Sacramenta
. Novi kanal prokopan je
1963
. do
San Francisca
, on je pretvorio
Sacramento
u luku dostupnu cijele godine.
[1]
I nakon Zlatne groznice broj stanovnika
Sacramenta
je konstantno blago rastao, sve do prvih dekada
20. vijeka
, kad je po?ela prava eksplozija rasta stanovni?tva. Nove stanovnike je privukao velik broj radnih mjesta po industrijskim pogonima namjenjenih poljoprivrivredi, a od
1940
.., u brojnim tvornicama koje su radile za vojsku (sada manje vi?e zatvorene). Grad se po?eo enormno brzo ?iriti, progutav?i sva okolna naselja (kao North Sacramento
1964
), tako da je od
1940
. do
2000
., pove?ao svoju povr?inu sedam puta. u tom istom razdoblju
Sacramento
je stanovni?tvo gotovo u?etverostru?io. Do po?etka
Drugog svjetskog rata
ve?ina stanovnika tada malog
Sacramenta
bila je
zapadnoevropskog
porijekla, dok ih danas ima manje od pola. Građani
hispanskog
porijekla su najbr?e rastu?a etni?ka skupina (ima ih vi?e od 1 / 5), uz njih ima i puno
afroamerikanaca
i stanovnika
azijatskog
porijekla.
[1]
Akumulaciono jezero
Folsom
izgrađeno je
1955
. sjeveroisto?no od grada, na rijeci
American
, da se osigura dovoljno pitke vode za cijelu regiju, danas je velika rekreaciona zona.
[1]
Grupa
|
2000.
|
2010.
|
Bijelci
|
164 974 (40,5%)
|
161 062 (34,5%)
|
Afroamerikanci
|
62 968 (15,5%)
|
68 335 (14,6%)
|
Azijati
|
67 635 (16,6%)
|
85 503 (18,3%)
|
Hispanoamerikanci
|
87 974 (21,6%)
|
125 276 (26,9%)
|
Ukupno
|
407 018
|
466 488
|
Sacramento
je centar plodnog
poljoprivrednog
kraja, koji je i jak
sto?arski
kraj, koji proizvodi puno mlije?nih proizvoda, goveda i peradi. Kraj je poznat po proizvodnji
vo?a
(
gro?đe
,
kru?ke
) i
povr?a
(
paradajz
), ali i
p?enice
,
ri?e
i
kukuruza
. Dobar dio ekonomije grada, tradicionalno je vezan uz pokrajinsku administraciju.
Sacramento
ima i razvijenu
industriju
koja se nekad bavila proizvodnjom
strojeva
i
alata
za poljoprivredu, a danas
elektronikom
,
softverom
, vrhunskim instrumentima za nau?ne institute,
avionskim
dijelovima i proizvodima od
metala
.
Grad ima i puno pogona prehrambene industrije (bademi), ?tamparija i izdava?kih ku?a i drvoprerađiva?a.
[1]
Sacramento ima veliki međunarodni aerodrom (
IATA
:
SAC
,
ICAO
:
KSAC
), koji se nalazi sjeverozapadno od grada.
[1]
Najve?a atrakcija grada je
Pala?a parlamenta
(State Capitol), u centru grada, podignuta od
1860
. -
1874
. kao
neoklasicisti?ka
građevina sa velikom pozla?enom kupolom, okru?ena sa 15
hektara
parka, u kojoj se nalazi i
muzej
.
[1]
Najljep?i dio grada je njegov centar uz rijeku, podignut krajem
19. vijek
- po?etkom
20. vijeka
, koji je revitaliziran brojnim ugostiteljskim lokalima i malim trgovinama. Tu se nalazi Kalifornijski dr?avni muzej ?eljeznice i Muzej umjetnosti Crocker, velika atrakcija je stari
parobrod
Delta King usidren na rijeci, koji je pretvoren u
hotel
. U neposrednoj blizini le?i i nekada?nja
Guvernerova pala?a
, podignuta
1877
. i
Stara utvrda Stanford
1857
., oba objekta su danas muzeji.
[1]
Preko
Sacramenta
vodi put za
Sierra Nevadu
i
Jezero Tahoe
.
[1]
Sacramento
je veliki obrazovni i kulturni centar, jedan je od rijetkih ameri?kih gradova koji ima stalni profesionalni
baletni
ansabl i
operu
, nekoliko profesionalnih
teatara
i simfonijski
orkestar
.
[1]
U
Sacramentu
djeluju
Dr?avni univerzitet Kalifornije (California State University)
, osnovan
1947
., i koled?i; Sacramento City (
1916
.), American River (
1955
.) i Cosumnes River (
1970
.).
Poznati godi?nji događaji
Sacramenta
su
Festival kamelia
(Camellia Festival) koji se odr?ava u
martu
,
Festival
jazza
(Sacramento Jazz Jubilee) u
maju
i
Festival Dr?ave Kalifornije
(California State Fair) koji se odr?ava krajem ljeta od
augusta
do
septembra
.
[1]
Arco Arena
, podignuta
1988
., sjeverno od grada, je dom profesionalnog
ko?arka?kog
tima
Sacramento Kings
.
[1]
Sacramento
je u
augustu
2012
., imao ugovore o suradnji sa jedanaest gradova
[2]
- ↑
1,00
1,01
1,02
1,03
1,04
1,05
1,06
1,07
1,08
1,09
1,10
1,11
1,12
1,13
1,14
1,15
1,16
1,17
1,18
1,19
?
Sacramento
”
(engleski). Encyclopædia Britannica
. Pristupljeno 28. 01. 2013
.
- ↑
?Sister Cities Council of Sacramento”
. Arhivirano iz
originala
na datum 2010-09-23
. Pristupljeno 28. 01. 2013
.
- Morris, Richard B. (1996).
Encyclopedia of American History
(Seventh izd.). Collins Reference.
ISBN
0062700553
.
- Peter C. Mancall, Gary B. Nash, Allan M. Winkler, Charlene Mires, John W. Jeffries, ur. (2009).
Encyclopedia of American History
. Facts on File.
ISBN
0816071365
.
- Stanley I. Kutler (2002).
Dictionary of American History
(Third izd.). Charles Scribners & Sons.
ISBN
0684805332
.
- Paul S. Boyer (2001).
The Oxford Companion to United States History
. Oxford University Press.
ISBN
0195082095
.
- Michael Kazin, Rebecca Edwards, Adam Rothman, ur. (2011).
The Concise Princeton Encyclopedia of American Political History
. Princeton University Press.
ISBN
0691152071
.
- Kane, Joseph and Aiken, Charles (2004).
The American Counties: Origins of County Names, Dates of Creation, and Population Data, 1950-2000
. Scarecrow Press.
ISBN
0-8108-5036-2
.
|
---|
Gradovi
| |
---|
Naseljena mesta bez
administrativnog statusa
| |
---|
|
---|
Savezne dr?ave
| | |
---|
Savezno podru?je
| |
---|
Oto?ni teritoriji
| |
---|