Sacramento, California

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Sacramento (Kalifornija) )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sacramento
Panorama grada
Panorama grada
Panorama grada
Koordinate : 38°33′N 121°28′W  /  38.550°N 121.467°W  / 38.550; -121.467
Dr?ava SAD
Savezna dr?ava Kalifornija
Okrug Sacramento
Naseljen 1849 .
Vlast
 -  Gradona?elnik Darrell Steinberg
Povr?ina
 -  Ukupna 256 km²
Visina 9
Stanovni?tvo ( 2010 .)
 - Urbano podru?je 466 488 [1]
 - Podru?je utjecaja 2 149 127 [1]
Vremenska zona UTC-8 ( UTC-7 )
Po?tanski broj 942xx, 958xx
Pozivni broj 916
Slu?bena stranica www.cityofsacramento
Karta
Sacramento na mapi Sjedinjenih Država
Sacramento
Sacramento
Sacramento na karti Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava

Sacramento je glavni grad ameri?ke savezne dr?ave Kalifornija , na zapadu Sjedinjenih Ameri?kih Dr?ava od 466 488 stanovnika. [1]

Sacramento je jedan od najstarijih kalifornijskih gradova i ?etvrta metropolitanska regija po veli?ini sa 2 149 127 stanovnika. [1] Sacramento je sa prigradskim naseljima; Citrus Heights , Folsom , Carmichael , North Highlands , Roseville , Arden-Arcade i Parkway koja su se rastegnula prema sjeveru i istoku izrastao u jednu veliku konurbaciju .

Geografske karakteristike

[ uredi | uredi kod ]

Sacramento le?i na u??u rijeka Sacramento i American u istoimenoj plodnoj dolini, udaljen oko 145 km sjeveroisto?no od San Francisca i Pacifika i oko 72 km sjeverno od Stocktona . [1]

Grad le?i u ravnici, na povr?ini od 256 km² koja se postepeno na istoku izdi?e u Masiv Sierra Nevada .

Sacramento ima Mediteranska klima po Koppenovoj klasifikaciji klime -Csa sa dugim, toplim, su?nim ljetima i hladnim, vla?nim zimama , kad su ?este magle . [1]

Historija

[ uredi | uredi kod ]

Na terenu dana?njeg grada prije doseljenja evropskih kolonista ?ivjela su indijanska plemena Nisenan i Sierra Miwok .

Pala?a parlamenta (Capitol)

Negdje oko 1770 . Dolinu Sacramenta istra?io je tada?nji ?panjolski guverner Kalifornije Pedro Fages , koji je odu?evljen ljepotom rijeke i njene doline - nazvao taj kraj kr??anskim euharisti?kim terminom sakrament . ?vicarski doseljenik John Sutter osnovao je koloniju Nueva Helvetia (Nova ?vicarska) - 1839 . na zemlji koju je dobio od meksi?ke vlade. On je ve? po?etkom 1840 . zajedno sa svojim kolonistima sagradio utvrđeno trgovi?te, poznato kao Sutterova utvrda (Sutter’s Fort) koji je danas pretvoren u memorijalni muzej . Njegova komuna, u po?etku sastavljena od ?vicarskih imigranata, napredovala je baviv?i se poljoprivredom , ona je istovremeno bila i uto?i?te za prve ameri?ke doseljenike sve do 1849 . kad je otpo?ela Zlatna groznica . Prvi zlatni grumen, prona?ao je James Marshall - 24. januara 1848 ., poslovođa u pilani Sutterove komune, udaljenoj oko 55 km sjeveroisto?no na Rijeci American . Nakon tog senzacionalnog otkri?a, pohrlile su horde kopa?a i kojekakvih avanturista, koji su prakti?ki orobili Sutterovu komunu, tako da je ona zavr?ila u velikim dugovima, zbog tog je on poklonio svoju zemlju sinu, a ovaj te iste godine gradu Sacramentu . [1]

Park ispred Capitola

Grad je ipak profitirao od brojnih kopa?a kao trgova?ki centar, pa je brzo rastao, ali je postao i popri?te oru?ane pobune skvotera koji su se naselili na Sutterovom imanju, osporavaju?i zakonitost njegova vlasni?tva. Sacramento je odabran 1854 . da postane kalifornijski glavni grad , tad je imao ne?to vi?e od 10 000 stanovnika. [1] U prvim dekadama svog postojanja Sacramento je pretrpio nekoliko razaraju?ih poplava i po?ara , zbog tog su naknadno podignuti zidani nasipi. Sacramento je ve? tad postao centar parobrodskog transporta, koji je zapo?eo jo? Sutter. Istovremeno je bio i krajnja zapadna stanica legendarnog Pony Expressa i prvi grad u Kaliforniji koji je imao ?eljeznicu 1856 .( pruga Sacramento - Folsom ). [1]

Za grad i ?itavu Kaliforniju je bilo jo? zna?ajnije kad su se ?etvoro njegovih bogatih trgovaca; Charles Crocker, Mark Hopkins, Collis P. Huntington i Leland Stanford udru?ili i odlu?ili financirati izgradnju Centralne pacifi?ke ?eljeznice , ?ija je izgradnja otpo?ela isto?no od grada, to je postala prva transkontinentalna pruga, kad se maju 1869 . spojila sa Union Pacifikom u Utahu Rijeka Sacramento je produbljena po?etkom 20. vijeka , to je omogu?ilo brodovima dubljeg gaza da doplove sa mora do Sacramenta . Novi kanal prokopan je 1963 . do San Francisca , on je pretvorio Sacramento u luku dostupnu cijele godine. [1]

Zgrada Sutterove utvrde (danas memorijalni muzej )

I nakon Zlatne groznice broj stanovnika Sacramenta je konstantno blago rastao, sve do prvih dekada 20. vijeka , kad je po?ela prava eksplozija rasta stanovni?tva. Nove stanovnike je privukao velik broj radnih mjesta po industrijskim pogonima namjenjenih poljoprivrivredi, a od 1940 .., u brojnim tvornicama koje su radile za vojsku (sada manje vi?e zatvorene). Grad se po?eo enormno brzo ?iriti, progutav?i sva okolna naselja (kao North Sacramento 1964 ), tako da je od 1940 . do 2000 ., pove?ao svoju povr?inu sedam puta. u tom istom razdoblju Sacramento je stanovni?tvo gotovo u?etverostru?io. Do po?etka Drugog svjetskog rata ve?ina stanovnika tada malog Sacramenta bila je zapadnoevropskog porijekla, dok ih danas ima manje od pola. Građani hispanskog porijekla su najbr?e rastu?a etni?ka skupina (ima ih vi?e od 1 / 5), uz njih ima i puno afroamerikanaca i stanovnika azijatskog porijekla. [1]

Akumulaciono jezero Folsom izgrađeno je 1955 . sjeveroisto?no od grada, na rijeci American , da se osigura dovoljno pitke vode za cijelu regiju, danas je velika rekreaciona zona. [1]

Demografija

[ uredi | uredi kod ]
Grupa 2000. 2010.
Bijelci 164 974 (40,5%) 161 062 (34,5%)
Afroamerikanci 62 968 (15,5%) 68 335 (14,6%)
Azijati 67 635 (16,6%) 85 503 (18,3%)
Hispanoamerikanci 87 974 (21,6%) 125 276 (26,9%)
Ukupno 407 018 466 488

Privreda

[ uredi | uredi kod ]

Sacramento je centar plodnog poljoprivrednog kraja, koji je i jak sto?arski kraj, koji proizvodi puno mlije?nih proizvoda, goveda i peradi. Kraj je poznat po proizvodnji vo?a ( gro?đe , kru?ke ) i povr?a ( paradajz ), ali i p?enice , ri?e i kukuruza . Dobar dio ekonomije grada, tradicionalno je vezan uz pokrajinsku administraciju.

Sacramento ima i razvijenu industriju koja se nekad bavila proizvodnjom strojeva i alata za poljoprivredu, a danas elektronikom , softverom , vrhunskim instrumentima za nau?ne institute, avionskim dijelovima i proizvodima od metala . Grad ima i puno pogona prehrambene industrije (bademi), ?tamparija i izdava?kih ku?a i drvoprerađiva?a. [1]

Sacramento ima veliki međunarodni aerodrom ( IATA : SAC , ICAO : KSAC ), koji se nalazi sjeverozapadno od grada. [1]

Atrakcije grada

[ uredi | uredi kod ]

Najve?a atrakcija grada je Pala?a parlamenta (State Capitol), u centru grada, podignuta od 1860 . - 1874 . kao neoklasicisti?ka građevina sa velikom pozla?enom kupolom, okru?ena sa 15 hektara parka, u kojoj se nalazi i muzej . [1] Najljep?i dio grada je njegov centar uz rijeku, podignut krajem 19. vijek - po?etkom 20. vijeka , koji je revitaliziran brojnim ugostiteljskim lokalima i malim trgovinama. Tu se nalazi Kalifornijski dr?avni muzej ?eljeznice i Muzej umjetnosti Crocker, velika atrakcija je stari parobrod Delta King usidren na rijeci, koji je pretvoren u hotel . U neposrednoj blizini le?i i nekada?nja Guvernerova pala?a , podignuta 1877 . i Stara utvrda Stanford 1857 ., oba objekta su danas muzeji. [1]

Preko Sacramenta vodi put za Sierra Nevadu i Jezero Tahoe . [1]

Obrazovanje i kultura

[ uredi | uredi kod ]

Sacramento je veliki obrazovni i kulturni centar, jedan je od rijetkih ameri?kih gradova koji ima stalni profesionalni baletni ansabl i operu , nekoliko profesionalnih teatara i simfonijski orkestar . [1]

U Sacramentu djeluju Dr?avni univerzitet Kalifornije (California State University) , osnovan 1947 ., i koled?i; Sacramento City ( 1916 .), American River ( 1955 .) i Cosumnes River ( 1970 .).

Poznati godi?nji događaji Sacramenta su Festival kamelia (Camellia Festival) koji se odr?ava u martu , Festival jazza (Sacramento Jazz Jubilee) u maju i Festival Dr?ave Kalifornije (California State Fair) koji se odr?ava krajem ljeta od augusta do septembra . [1]

Sport

[ uredi | uredi kod ]

Arco Arena , podignuta 1988 ., sjeverno od grada, je dom profesionalnog ko?arka?kog tima Sacramento Kings . [1]

Gradovi prijatelji

[ uredi | uredi kod ]

Sacramento je u augustu 2012 ., imao ugovore o suradnji sa jedanaest gradova [2]

Dr?ava Grad Od godine
  Filipini Manila 8. jun 1961 .
  Japan Japan Macujama 17. mart 1981 .
  Kina Jinan 16. oktobar 1984 .
  Novi Zeland Hamilton 6. decembar 1988 .
  ?vicarska Liestal 21. mart 1989 .
  Moldavija Ki?injev 12. decembar 1989 .
  Ju?na Koreja Yongsan-gu 22. jul 1997 .
  Nikaragva San Juan de Oriente 28. februar 2006 .
  Filipini Pasay 28. februar 2006 .
  Palestina Bethlehem 15. decembar 2009 .
  Izrael Ashkelon 15. august 2012 .
Panorama grada
Panorama grada

Reference

[ uredi | uredi kod ]
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 1,14 1,15 1,16 1,17 1,18 1,19 ? Sacramento (engleski). Encyclopædia Britannica . Pristupljeno 28. 01. 2013 .  
  2. ?Sister Cities Council of Sacramento” . Arhivirano iz originala na datum 2010-09-23 . Pristupljeno 28. 01. 2013 .  

Literatura

[ uredi | uredi kod ]

Vidi jo?

[ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]